.webp){kind=icon}
Nelegalno tržište duvana i duvanskih proizvoda u Evropskoj uniji (EU) dovelo je do gubitka akciza u vrijednosti od blizu 40 milijardi maraka (20 mlrd. evra), od usvajanja Direktive o duvanskim proizvodima 2016. pa do kraja 2023. godine, prema podacima Evropske komisije. Što se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), ilegalna potrošnja duvanskih proizvoda je i dalje izrazito visoka i iznosi visokih 35 odsto, a štete po budžete se mjere stotinama miliona maraka.
Kako se EU, a kako BiH bori protiv krijumčara duvana i cigareta i daju li propisi EU, koje nastoji da primjenjuje i BiH, očekivani rezultat.
Kako porezi u Evropi rastu, tako raste i nelegalna prodaja
Direktiva EU o duvanskim proizvodima stupila je na snagu u maju 2016. godine, a cilj je bio da članice rade na regulaciji, standardizaciji sastojaka i informacija na pakovanjima, uz ograničavanje reklamiranja. EU želi da smanji udio pušača na manje od pet odsto do 2040. godine, sa oko 18 odsto u 2019. godini, pa su propisi pooštreni, sa udvostručenjem minimalne akcize na 3,60 evra po paklici i primjenom poreza od 20 do 40 odsto na proizvode za isparavanje.
Čitaj više
Cvjeta crno online tržište duvana u BiH, izazov za industriju i kontrolne organe
Na tržištu BiH zabilježen je rast upotrebe ilegalnog rezanog duvana.
13.07.2023
Međutim, kako porezi u Evropi rastu, tako raste i nelegalna prodaja cigareta, koja sada čini najmanje 11 odsto tržišta.
Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea, navodi da ujednačavanje akciza na cigarete, kojem teži EU, možda neće biti lako i može izazvati zabrinutost na tržištima s niskim cijenama cigareta, ako se nametne visoka poreska osnovica.
"Zemlje istočne Evrope generalno imaju niske cijene duvana i veći udio pušača, ali prikupljaju više sredstava od akciza i PDV-a, što može biti ključni izvor sredstava za budžete. Porezi čine od 69 do 94 odsto cijene cigareta u Evropi", ističe Fox i dodaje da više cijene cigareta utiču na smanjenje broja pušača, ali ipak, rizik od prekogranične trgovine znatno raste kada postoji velika razlika u cijenama između zemalja.
To potkrepljuje podacima koji pokazuju da je, nakon usvajanja Direktive 2016. godine i rasta poreza na duvan, povećana prekogranična nelegalna trgovina na 35,8 milijardi cigareta u EU do 2022. godine, što, prema mišljenju Evropske komisije, predstavlja gubitak poreskih prihoda od 11,3 milijarde evra (u 2023. godini 20 milijardi evra).
Depositphotos
"Iskorjenjivanje nelegalne trgovine neće biti lako, s obzirom na cilj Komisije da postavi visoku poresku osnovicu, što ima suprotan efekat. Pristupačnost je ključna, zbog čega BAT i Imperial Brands uvode proizvode po niskim cijenama kako bi zadržali svoje potrošače", poručuje Fox.
Zaključuje da povećanje poreza na cigarete, iako efikasno u smanjenju broja pušača, može dovesti do rasta crnog tržišta, gdje se cigarete prodaju po znatno nižim cijenama. "Ovo predstavlja značajan gubitak za državne budžete i podriva napore u borbi protiv pušenja. Visoke razlike u cijeni cigareta između zemalja članica dodatno pogoršavaju problem, podstičući prekograničnu trgovinu i nelegalnu distribuciju. Evropska unija se suočava s izazovom balansiranja između smanjenja pušenja i kontrole nelegalne trgovine", naglašava Fox u istraživačkom izvještaju.
Kakvo je stanje u BiH
Tržištem u BiH i dalje dominiraju šverceri cigareta, a pogotovo rezanog duvana, bez obzira na snažni angažman državnih agencija za provođenje zakona, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS provedeno od 18. novembra do 22. decembra 2023. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH starijeg od 19 godina.
Ilegalna potrošnja duvanskih proizvoda je i dalje izrazito visoka i iznosi visokih 35 odsto, ključni je nalaz istraživanja koje pokazuje da je na tržištu BiH velika indikacija rasta potrošnje ilegalnih cigareta.
"Volumen ilegalnih cigareta je u godini dana narastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete koje su zabilježene na našem tržištu su cigarete s markicom iz Kosova ili cigarete bez poreske markice. Ovo ukazuje na to da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite kanale bez obzira na kontinuirane aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta", naveli su u IPSOS-u.
Oduzete cigarete i duvan (UIO BiH)
Prosječna cijena nelegalnih cigareta približava se cijeni legalnih cigareta i iznosi 4,3 KM, a pored cigareta, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH velika i potrošnja ilegalnog rezanog duvana koja u ukupnoj potrošnji duvanskih proizvoda iznosi čak 30,9 odsto.
Iako se procjenjuje da je u 2023. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana bila 2.019 tona, što je 11 odsto manje nego u 2022. godini, to je i dalje 13 odsto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 23 odsto više u odnosu na 2020. godinu. Kada je riječ o rezanom duvanu, prema udjelu među pušačima rezanog duvana, njih 97 odsto se odlučuje za ilegalni rezani duvan, pokazalo je istraživanje.
Pijaca/tržnica je i dalje glavni kanal za kupovinu ilegalnih cigareta, što ne znači da se prodaja više ne odvija putem interneta, odnosno društvenih mreža i platformi za trgovinu robom i uslugama, samo se nakon pandemije COVID-19 fokus prodaje vratio na pijace.
Ilegalni rezani duvan konzumenti u najvećoj mjeri nabavljaju preko neregularnih kanala, a najveći dio kupovine otpada na pijacu (oko 50 odsto pušača rezanog duvana), ali i od uličnih prodavača i poznanika, odnosno prijatelja, podaci su dobijeni istraživanjem.
Grabovac: Online načini prodaje izazov za kontrolne i istražne organe
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac ističe za Bloomberg Adriju da postoje tradicionalni načini krijumčarenja duvana i cigareta, kopnenim putem na nelegalnim graničnim prelazima ili sakrivanjem u motornim vozilima.
"Na taj način se krijumčare manje količine. Veći problem je prevoz teretnim vozilima, kamionima, u skrivenim bunkerima ili uz lažiranje carinskih i drugih dokumenata. Ti načini su manje-više poznati i pripadnici Granične policije ostvaruju solidan uspjeh u otkrivanju takvih slučajeva", ističe Grabovac.
Za daljnju distribuciju, odnosno maloprodaju na tržištu BiH, pored pijaca, koriste se i online platforme, društvene mreže, dark web i drugi načini, a Grabovac naglašava da u tom smislu postoji izazov pred UIO, policijskim agencijama, inspekcijama i drugim državnim organima. "Potrebna su specifična informatička znanja da bi se to moglo otkriti i da se nelegalna trgovina tim putem svede na razuman nivo".
Saša Grabovac (YouTube RTRS)
Od kada je BiH počela da usklađuje akciznu politiku s direktivama EU, došlo je do razlike u cijenama proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu. "Što je bila veća razlika u cijenama, količina krijumčarene robe se povećavala i imali smo dugogodišnji pad izdatih akciznih markica. Imali smo i povećan uvoz rizli i pad akciza na rezani duvan. Šteta po budžete iznosi stotine miliona maraka, a usudio bih se da kažem možda i milijardu po budžete na svim nivoima u BiH", ističe Grabovac.
Pored finansijske štete, dodaje, povećan je broj oboljelih od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, uzrokovanih pušenjem, što takođe može biti pokazatelj obima konzumacije duvana.
Kako na sve gleda duvanska industrija
Iz kompanije Philip Morris International (PMI) za Bloomberg Adriju kažu da je nelegalna prodaja duvana i duvanskih proizvoda problem za sve.
"To je problem kako za legalne proizvođače i distributere koji trpe velike gubitke, jer ne mogu da se nose s proizvodima koji nisu oporezovani, državu koja ubire znatno manje akciznih prihoda, tako i za pušače koji konzumiraju cigarete koje nisu kontrolisanog kvaliteta", ističu u PMI.
Kada cvjeta nelegalno tržište, dodaju, gotovo svi učesnici u proizvodno-prometnom lancu su na gubitku.
Ističu, međutim, da je vidljivo da borba protiv ovog vida nelegalne aktivnosti daje značajne rezultate u regionu, a naročito u BiH - šverc se smanjuje, legalna prodaja se oporavlja. "Na kraju vidimo i da zvanični podaci ukazuju na to da akcizni prihodi budžeta rastu iz godine u godinu".
Tome, prema njihovom mišljenju, ključno doprinosi i predvidiva i stabilna akcizna politika u domenu duvanskih proizvoda, koja je na snazi od 2020. godine u BiH.
"Ovome treba dodati i napore vlasti i institucija u borbi s nelegalnom prodajom, kao i dobru međuinstitucionalnu saradnju, jer je borba protiv nelegalne trgovine duvanom složen izazov koji zahtijeva saradnju između vlada, regulatornih tijela, zainteresovanih strana u industriji i zajednice", poručuju.
Kampanju "Stop švercu", koju sprovodi Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u cilju edukacije i podrške građanima da se direktno uključe u borbu protiv crnog tržišta, u PMI ocjenjuju pozitivnom i ističu kako višestrani pristup u praksi vidno daje rezultate i dokazuje da je moguće ovaj izazov staviti pod kontrolu.
Od početka kampanje "Stop švercu" oduzet duvan i cigarete od 12,5 miliona KM
U posljednjih pet godina, od kada se provodi kampanja "Stop švercu" u BiH, vrijednost oduzetih cigareta i duvana koji su se prodavali na crnom tržištu iznosila je oko 12,5 miliona KM. Pet godina prije toga, kada nije bilo kampanje, vrijednost oduzetih cigareta i duvana iznosila je 5,8 miliona KM.
"Pored cigareta i duvana, službenici UIO zaplijenili su i nekoliko mašina koje su služile za pripremanje i pakovanje cigareta koje su se plasirale na nelegalnom tržištu", kaže za Bloomberg Adriju načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH Ratko Kovačević.
Fena
U prilog suzbijanju nezakonitosti ide i činjenica da je u posljednje vrijeme došlo do rasta cijena na crnom tržištu duvana i duvanskih prerađevina, zbog čega su se razlike između cijena proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu smanjile.
Također, ističe Kovačević, u direktnoj vezi sa smanjenjem crnog tržišta stoji i podatak da je došlo do značajnog povećanja izdatih akciznih markica UIO na ovu vrstu proizvoda. Tokom 2020. godine UIO je izdala 171,8 miliona akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, a 2023. godine 270,3 miliona markica, odnosno 57,3 odsto više akciznih markica.
Rast broja izdanih akciznih markica nastavljen je i u 2024. godini, kada je u prva dva mjeseca izdato 33 odsto više akciznih markica. Svi ovi podaci upućuju na smanjenje crnog tržišta duvana i cigareta.
U pet mjeseci 2024. godine ukupni prihodi po osnovu akcize na duvan i duvanske prerađevine veći su za 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Svi prethodno navedeni pokazatelji rezultat su pojačanih aktivnosti UIO, koje se u posljednje vrijeme intenzivno sprovode na suzbijanju nelegalne prodaje ovih akciznih proizvoda, što je rezultiralo značajnim zapljenama na ilegalnom tržištu, te je tako sužen prostor za djelovanje učinilaca, pojedinaca i grupa, ovih vrsta nezakonitosti", naglašava Kovačević.
U Udruženju ekonomista RS SWOT, koje zajedno sa UIO realizuje kampanju "Stop švercu", kažu da ima pomaka. "Kampanja ima vidne rezultate, povećan je broj izdatih akciznih markica, a putem medija konstantno upozoravamo na sve štetne posljedice od nelegalne trgovine", navodi Saša Grabovac.
Kroz kampanju su promovisani i brojevi telefona za anonimnu prijavu nelegalnog prometa duvana i cigareta te je povećan broj poziva koji rezultuju konkretnim zapljenama nelegalne robe.
Grupa za operativne poslove putem otvorene linije STOP ŠVERCU ili putem e-maila stop.svercu@uino.gov.ba, viber broja 065/355-155 i redovne pošte u periodu od početka januara do 31. maja ove godine zaprimila je ukupno 212 informacija.
Ako građani žele biti potpuno anonimni, najbolje je da koriste otvorenu liniju 080020607 zato što su svi pozivi besplatni i anonimni, linija je podešena tako da se ne vidi s kojeg broja građani zovu, a nisu dužni ostavljati bilo kakve lične podatke. "Važno nam je samo da prilikom poziva ostave što više konkretnih informacija. Ako znaju, važno je da kažu lokaciju gdje se nezakonito prodaju cigarete ili duvan, ako imaju imena i prezimena osoba koje se bave nezakonitostima, gdje te osobe stanuju, kojim vozilima se koriste, kome isporučuju robu…", poručuju iz UIO.
