.webp){kind=icon}
Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u oktobru su zabilježile blagi rast od 0,1 posto u poređenju sa septembrom. Godišnja inflacija usporila je na 2,1 posto zahvaljujući padu cijena energenata i prijevoza.
Mjesečnom rastu inflacije u najvećoj mjeri doprinio je rast cijena odjeće i obuće za 1,6 posto. Pad cijena je zabilježen kod hrane i bezalkoholnih pića, namještaja i aparata za domaćinstvo, komunikacija i rekreacije i kulture.
Na godišnjem nivou, najviše su poskupjela ostala dobra i usluge, te namještaj i aparati za domaćinstvo i restorani i hoteli.
''Eksterni faktori inflacije poput nižih cijena energije (ponajviše nafte) i globalnih sirovina ključni su uzrok pada inflacije na najniže razine u posljednje dvije godine. Niže cijene nafte najbolje se oslikavaju na padu cijena transporta osmi mjesec zaredom, što ima pozitivan učinak na pad ukupne inflacije u BiH'', kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Dodaje da je za kretanje inflacije u BiH i dalje ključna cijena hrane gdje vrijedi spomenuti da je inflacija hrane usporila na nivo ispod pet posto (4,9 posto listopad 2023.) prvi put nakon dvije uzastopne godine visokog rasta, zahvaljujući padu cijena globalnih agri sirovina, ali i rješavanju problema globalnih lanaca nabave.
S druge strane, Blažeković navodi da postoji interni pritisak na cijene s obzirom na to da maloprodaja i dalje realno raste dvoznamenkastim brojkama, čemu možemo pridodati snažan realni rast prosječne neto plaće, posljednjih pola godine u prosjeku 7,2 posto rasta.
''Najava dizanja minimalne plaće u FBiH mogla bi pridonijeti dodatnom pritisku na rast cijena, ali i mogućoj određenoj evaziji prijave zaposlenih ako se ostvare najave o povećanju minimalca. Ipak, s obzirom na globalnu situaciju usporavanja rasta inflacije i efekte monetarne restriktivnosti, očekujemo daljnje smirivanje inflacije u BiH na niskim jednocifrenim brojkama'', naglašava Blažeković.
Daljnje slabljenje inflacije
Centralna banka BiH u svojim posljednjim projekcijama navela je da bi inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala nastaviti usporavati, te bi, nakon 14 posto ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3 posto u 2023. godini.
"U naredne dvije godine projekcijskog horizonta očekujemo daljnje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,9 posto u 2024. godini, te 2,3 posto u 2025. godini. Ovakva očekivanja ukazuju na to da će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH".
Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto.
Iz CBBiH također navode da je pad cijena energije najviše doprinio usporavanju ukupne inflacije, u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima, dok je rast cijena hrane još uvijek dosta izražen i znatno doprinosi kretanju ukupne inflacije.
Veliki dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, koje nisu pod uticajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu.
"Rast cijena električne energije, uz prisutno povećanje cijena nafte i naftnih derivata, mogu dodatno povećati inflatorni pritisak u narednom periodu. Daljnji značajan rast nominalnih plata bi mogao dodatno snažiti inflatorne pritiske, ali efekt ovisi i o sposobnosti profitnih marži preduzeća da apsorbuju eventualni rast cijene rada", saopćeno je.
Inflacija u regionu
Inflacija je u Hrvatskoj u oktobru na godišnjem nivou iznosila 6,7 posto, a ispod pet posto posljednji je put bila u novembru 2021. godine.
Rast cijena u Srbiji u oktobru je pao za 1,7 procentnih poena, što je najveći mjesečni pad međugodišnje stope još od 2013. godine, kada je rast cijena ovako usporio baš između septembra i oktobra. Stopa inflacije u oktobru je iznosila 8,5 posto, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.
