.webp){kind=icon}
Broj zaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini u augustu blago je opao u odnosu na juli, dok je broj nezaposlenih ostao isti. U poređenju s istim mjesecom prošle godine, broj zaposlenih je veći za 0,7 posto, dok je broj nezaposlenih manji za 2,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Ukupan broj zaposlenih na kraju augusta iznosio je 843.876, dok je nezaposlenih bilo 350.316.
Najveći broj zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, trgovini, javnoj upravi, obrazovanju i djelatnosi zdravstvene i socijalne zaštite.
Kada je riječ o kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih, najveći broj nezaposlenih je sa VKV i VK kvalifikacijom, zatim slijede nekvalifikovane osobe i osobe sa srednjom stručnom spremom. U ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom spremom.
Prema podacima portala Mojposao.ba u prvoj polovini godine smanjen je broj oglasa za 0,9 posto što predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine, kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu. Tako je naprimjer u 2022. godini potražnja za radnicima rasla više od 30 posto u odnosu na 2021. godinu. Ipak, ove godine interes za posao porastao je za 23 posto.
Pročitaj više: BiH bilježi najsnažniji realni rast zarada u regionu
Greške koje lideri i HR trebaju izbjegavati u odnosu prema zaposlenima
Rat za talente se nastavlja, kako se istaknuti među poslodavcima
Od ukupnog broja oglasa, u prvoj polovini 2023. godine, sedam posto oglasa je s inostranom lokacijom. U odnosu na isti period prošle godine, broj oglasa s inostranom lokacijom je nešto manji, dva posto, međutim uprkos manjoj ponudi poslova u inostranstvu, podaci su pokazali da je broj prijava na ove oglase veći u odnosu na prošlu godinu, stoga možemo zaključiti da poslotražioci iz BiH imaju povećan interes za poslove u inostranstvu.
Najveća promjena od prošle godine je rast potražnje za radnicima u kategoriji transporta, skladištenja i logistike, te pad potražnje za radnicima u IT sektoru.
Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi naveli su da će uslijed ekonomskog usporavanja biti i smanjena potreba za zapošljavanjem.
analitičari ukazuju na znakove smanjene potražnje za dodatnom radnom snagom, što je vidljivo kroz međugodišnji pad broja otvorenih radnih mjesta od drugog polugodišta 2022. Ovo je izraženo i u nekim modernim industrijama kao što je IT, što je rezultat globalnih trendova. Sve ovo će u konačnici smanjiti pregovaračku moć radnika u pogledu daljnjih povećanja plata.
''Demografske promjene u Adria regiji, kakve se događaju jednom u generaciji, dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja decenije. To će podržati barem mali rast plata u budućnosti'', kažu analitičari Bloomberg Adrije.
