U novembru 2023. godine zabilježen je rast broja zaposlenih i pad broja nezaposlenih osoba. Ipak, na godišnjem i mjesečnom nivou u pojedinim sektorima je evidentiran pad broja zaposlenih. Ono što je obilježilo tržište rada u 2023. godini, u najvećoj mjeri je je nastavak odliva kvalitetne radne snage iz Bosne i Hercegovine.
No, istovremeno se bilježi i trend povećane potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, posebno u uslužnim djelatnostima kao što su prodavači, kuhari, konobari i vozači. Uvoz strane radne snage se takođe znatno povećao, a najčešće dolaze iz Pakistana, Bangladeša, Indije i Filipina.
Također, u 2023. je smanjen broj oglasa za posao, što predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine, kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu. Prognoze nisu optimistične ni za 2024. godinu.
Tako je u novembru 2023. godine u BiH broj zaposlenih osoba iznosio 854.680 što je za 0,2 posto više u odnosu na oktobar i za 1,7 posto više u odnosu na novembar 2022. godine. U istom periodu broj nezaposlenih je manji za 0,4 posto na mjesečnom nivou i za 2,8 posto na godišnjem nivou.
Najveći broj nezaposlenih osoba je onih sa VKV i KV kvalifikacijom, zatim slijede nekvalifikovane osobe i osobe sa srednjom stručnom spremom-ukupno 306.263.
U novembru 2023. a u poređenju s oktobrom najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u poslovanju nekretninama. Ipak, ako se posmatra novembar 2022. ovaj sektor je zabilježio najveći rast broja zaposlenih. Prerađivačka industrija u kojoj radi najveći broj ljudi zabilježila je i mjesečni i godišnji pad zaposlenih. Ista situacija je i u poljoprivredi i rudarstvu.
Dominik Raškaj, stručnjak portala Bolji Posao, za Bloomberg Adriju je kazao da će 2024. obilježiti nedostatak radne snage, ali i moguća otpuštanja u pojedinim sektorima, koja će biti uzrokovana mogućom recesijom u zemljama Evropske unije.
"Za nova otpuštanja uvjete već imamo. Naime, ove godine došlo je do pada potražnje za građevinskim projektantima i inženjerima, te je uz to zatvoreno i do nekoliko tisuća građevinskih tvrtki u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, što je svakako naznaka da će 2024. doći prvo do velikog pada potražnje za građevinskim radnicima, a onda i do vjerovatno otpuštanja određenog broja radnika, prije svega onih iz trećih zemalja", ističe Raškaj.
Stagnacija se i dalje očekuje u IT industriji, no potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima kao što su trgovci, skladištari te u sektoru transporta će se nastaviti.
Pročitaj više: Šta traže radnici, a šta poslodavci na tržištu rada u BiH
Nedostatak radnika doprinio rastu regrutacijskih agencija u BiH
Dinamične promjene na tržištu rada potakle snažan rast plata u regiji
Rat za talente se nastavlja, kako se istaknuti među poslodavcima
"Definitivno najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika", ističe Raškaj, te dodaje: "Iskreno se nadam da će država donijeti određeni set mjera za najugroženije tvrtke, u vidu subvencija električne energije i naftnih derivata, kako bi se napravio prostor za povećanje plata".
Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi naveli su da će uslijed ekonomskog usporavanja biti i smanjena potreba za zapošljavanjem. Ukazuju na znakove smanjene potražnje za dodatnom radnom snagom, što je vidljivo kroz međugodišnji pad broja otvorenih radnih mjesta od drugog polugodišta 2022. Ovo je izraženo i u nekim modernim industrijama kao što je IT, što je rezultat globalnih trendova. Sve ovo će u konačnici smanjiti pregovaračku moć radnika u pogledu daljnjih povećanja plata.
''Demografske promjene u Adria regiji, kakve se događaju jednom u generaciji, dovele su do tolikog zatezanja tržišta rada da je gotovo nemoguće očekivati klasično povećanje nezaposlenosti u vremenima slabljenja ekonomske aktivnosti, barem do kraja decenije. To će podržati barem mali rast plata u budućnosti'', kažu analitičari Bloomberg Adrije.