.webp){kind=icon}
Septembar je mjesec kada se u Brotnju i Hercegovini tradicionalno vrši berba grožđa (trganje), a kako je kazao glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina, ovo je godina u kojoj će zbog vremenskih neprilika i bolesti grožđa biti manje.
"Moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja", objasnio je Prusina.
Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.
Čitaj više
Uređuju se proizvodnja i tržište vina u BiH
Novi zakon omogućuje uspostavu vinogradarsko-vinarskog registra.
25.08.2023
Vino kao mogući generator razvoja Hercegovine
Priča o jednoj regiji i jednoj razvojnoj šansi.
11.09.2022
Nakon pohoda na francuske vinograde, Kinezi brzo nestaju sa scene
Ulaganja bila koncentrirana u regiji oko Bordeauxa.
15.10.2022
"Tjedan dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine", upozorava on.
Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.
"Vinarija je sačuvala 100 posto svoje vinograde, kod nas nema bolesti jer smo išli ranijom zaštitom. Mi imamo pet plantažnih vinograda, na svakom je diplomirani inženjer agronomije koji sve nadzire. I mene osobno se dosta puta pozove za savjet, više u vinskom segmentu, ali to je bilo učestalije prije tridesetak godina", kazao je.
Cijene grožđa i vina
Manja količina grožđa utjecati će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.
Cijene grožđa i vina već idu prema gore, naročito kod onih koji imaju manje količine. "Čujem da su neki već stavili cijenu od dvije KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od dvije KM neka objektivna cijena. Netko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti".
Bloomberg Mercury
Ova vinarija, više od 50 posto svog asortimana izvozi u zemlje EU, te susjedne zemlje.
"Veoma smo zadovoljni, jedino čime nismo zadovoljni je izvoz na kinesko tržište kojega je poremetila pandemija koronavirusa. Nama je ogroman vjetar u leđa davalo kada nam ode sedam do deset kontejnera crvenog (crnog) vina visoke kakvoće i dobrih cijena, a sada je to nešto manje. Izvozimo u 25 ili 26 zemalja, čak i u Nepal. Vjerujem da smo možda čak prva vinarija koja je to uradila, ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, nego i srednje Europe", objasnio je za Fenu Prusina.
Vinarija Čitluk također izvozi i u Japan, SAD, Njemačku, a posebno je istaknuo liniju "Teuta" koja ima devet vina. Osim tradicionalnih sorti, vinarija ima vinograde i francuskih, talijanskih i drugih sorti od kojih pravi ostala vina, a poseban hit su cuvee vina, fuzija vina od različitih sorti, godišta ili vinogradarskih položaja.
"Jedno od naših najnovijih izdanja je i cuvee bijeli, mješavina francuskih sorti chardonnaya i sauvignon bijelog u omjeru pola-pola, koje je bilo hit na tržištu prošle godine. Radili smo i cuvee crveni Percento, gdje smo stavili 40 posto cabernet sauvignona, 30 posto francuskog merlota te syraha", rekao je.
Hercegovina, a posebno čitlučko vinogorje, poznata je po sortama žilavke i blatine, koje u posljednje vrijeme na raznim vinskim natjecanjima redovno iza sebe ostavljaju poznate svjetske sorte.
