Prirodna vina proizvode se iz organski uzgojenog grožđa, bez pesticida ili sintetičkih gnojiva. Minimalna intervencija u vinogradu i podrumu rezultira vinima koja odražavaju autentičnost terroira i karakteristične okuse. Njihova popularnost raste ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta.
Josip Brkić, vlasnik hercegovačke vinarije Brkić, u razgovoru za Bloomberg Adriju govori kako je otkrio svijet prirodnih vina i uspješno ih integrisao na tržište Bosne i Hercegovine.
Sve je počelo 2006. godine, kada je Brkić posjetio sajam prirodnih vina u Italiji. Tamo je otkrio okuse koji su mu bili nepoznati do tada i upoznao se s konceptom biodinamičkih vina. To je bio početak njegove avanture u koju je polako ušao, suočavajući se s mnogim nepoznanicama na bh. tržištu. Međutim, danas su prirodna vina postala poznata i sve više ljudi ih preferira.
U procesu proizvodnje, Vina Brkić se oslanjaju na prirodne preparate umjesto hemijskih sredstava. Ova vina nisu konvencionalna, niti imaju konvencionalne okuse i mirise koje možete naći na policama supermarketa. On pojašnjava kako su često mutnija zbog nedostatka filtracije, što može zbuniti ljude koji se ne razumiju u njihovu prirodu. No, ta mutnoća zapravo ukazuje na to da su zadržala sve prirodne sastojke.
"Bolje da je malo mutno jer je zadržalo sve što treba da zadrži, nego da mu je oduzeto dosta toga, samo da bi se dobila bistrina", objašnjava Brkić.
On vjeruje da su prirodna vina čak dugotrajnija ako se proizvode na pravi način. Iako se izbjegavaju konzervansi, ova vina imaju potencijal da traju kao i sva druga, jer se oslanjaju na kvalitet i prirodne procese.
Vina Brkić
Prirodna vina svoju popularnost dostižu u cijelom Adria regionu.
Tako smo kontaktirali i Nesputana Vina, projekt iza kojeg stoji vlasnik Boris Sarjanović. Njihovo poslovanje fokusira se na distribuciju isključivo prirodnih vina. U centru Zagreba imaju prvu specijaliziranu vinoteku za prirodna vina. Sva vina na policama su proizvedena u organskim ili biodinamičkim vinogradima, pri čemu je, kako kažu, važno održavati minimalistički i prirodan proces i u podrumu.
Govoreći o prednostima prirodnog vina, prvi aspekt je njegova zdravija priroda, budući da ne sadrži štetne hemijske spojeve. Osim toga, podržava organsku i biodinamičku održivu poljoprivredu, što je važno za očuvanje bioraznolikosti i održivost planeta. Organski i biodinamički pristup u vinogradu, spontana fermentacija i minimalne intervencije u podrumu rezultiraju vinima koja su intenzivnija u okusu i aromi, bogatija, ekspresivnija te autentična terroiru, umjesto da imaju komercijalni karakter.
"Za distribuciju i promoviranje prirodnih vina smo se odlučili jer je za nas to bio jedini izbor. Smatramo da je to jedini ispravan način stvaranja vina uzimajući u obzir odnos prema prirodi i planeti, ali i prema čovjeku samom", navode iz ove zagrebačke vinoteke za Bloomberg Adriju.
Mišljenje sommeliera
Sommelier Tarik Sadović ističe važnost prepoznavanja organskih vina putem njihovih certifikata, koji najčešće dolaze u obliku EU oznake s listićem od zvjezdica. Organska i biodinamička vina, iako su u suštini ista, imaju različite oznake certifikacije u različitim zemljama. Na primjer, Njemačka ima bijelu bio oznaku na svom jeziku, dok Francuska i Italija koriste zelenu. Sve ove oznake garantiraju organsku proizvodnju koja minimizira utjecaj na okoliš.
Pravila organskog uzgoja strogo zabranjuju korištenje pesticida, herbicida, insekticida, sintetičkih gnojiva i GMO kvasaca. Za dobivanje certifikata potrebno je najmanje tri godine provođenja organskih praksi.
"Prema nekim procjenama u svijetu danas posluje oko 2.000 organskih vinarija, od čega je gotovo većina u Italiji i Francuskoj. Međutim, iako se o organskim vinima sada već uveliko priča svuda, njihova sudbina je zapetljana u različitim tumačenjima organske proizvodnje i organskih proizvoda", pojašnjava Sadović.
Kako kaže, u Evropskoj uniji donedavno nije bilo dopušteno staviti oznaku "organsko vino" na bocu, već se koristila opisna napomena "proizvedeno od organskog grožđa". Međutim, nedavno je u Briselu donesena odluka da je prihvatljivo staviti natpis "organsko vino" na etiketu. Još važnije, prema tim novim pravilima, organska vina sada mogu sadržavati sulfite, što je donedavno bilo nezamislivo za mnoge.
"To može da govori u prilog tvrdnjama kako sulfiti nisu štetni po zdravlje, ali može biti da je riječ i o čisto finansijskim razlozima, jer sulfiti su ti koji omogućavaju vinima da duže traju", navodi on.
Cijene vina
Ljubitelji ovih vina često smatraju razliku u cijeni zanemarivom s obzirom na kvalitet i postupak proizvodnje. Vino je uvijek u trendu, kaže Sadović, pa tako i organska vina privlače pažnju vinoljubaca koji žele probati nešto novo. U Wine Shopu Sarajevo / Only VIP kupci mogu pronaći različite etikete organskih vina.
Unatoč tome što su malo skuplja zbog ulaganja i truda koji su potrebni za proizvodnju, Brkić naglašava da prirodna vina postaju sve popularnija s vremenom.
"Mi imamo četiri vrste vina koje proizvodimo svake godine. Tu su još neke specijalne edicije, koje nemamo baš svake godine. Naše najjeftinije vino otprilike košta oko 15 KM, a cijene se kreću do nekih najskupljih, koja su recimo 50 KM", objašnjava Brkić.
Naglašava da cijene njegovih vina odražavaju tržište, ali istovremeno napominje da ista vina van države koštaju dvostruko više, te da je sve prilagođeno tržištu.
Kako kažu iz Nesputanih Vina, ova vina nisu industrijski napravljena te se kao takva ne trebaju uspoređivati s cijenama masovne proizvodnje.
"To su artisan proizvodi, poljoprivredni proizvodi te kao kod organske proizvodnje hrane, parametri za određivanje finalne cijene su drugačiji od ekonomskih modela industrijskih i velikih vinarija. No, postoje i parametri koji su jednaki u oba svijeta kada govorimo o proizvodnji kvalitetnih vina. Cijena će ovisiti o položaju i starosti vinograda, o kompleksnosti i procesu dozrijevanja. U tom kontekstu prirodna vina nisu skuplja", navode iz ove zagrebačke vinoteke.
Vinska scena u distributerskom i restoranskom svijetu je često vođena profitom, a puno manje vrijednostima i razmišljanjima o održivosti. "Ljudi ne putuju, ne educiraju se te ne prate zbivanja u Srednjoj i Zapadnoj Evropi gdje je scena prirodnih vina dosta jača i dinamičnija te su prirodna vina veoma dobro integrirana u bistrologiju i visoku gastronomiju", navode.
Tržište je konzervativno i svijest o ekološkoj i biodinamičkoj poljoprivredi je niska. Zbog toga je mali broj ljudi uključen u takvo vinogradarstvo, što rezultira malim brojem lokalno proizvedenih prirodnih vina i malom scenom prirodnih vina. Ipak, postoje pomaci zahvaljujući projektima poput našeg i novom valu vinara koji se odlučuju za ovaj pristup. Nova scena i zajednica zaljubljenika u prirodna vina polako rastu, ali kontinuirana edukacija je ključna za daljnji napredak.
"Važno je na kraju napomenuti da ono što mi zastupamo nije samo trend; nešto što je 'kul'. Moramo se također boriti protiv krivih percepcija i lošeg vinogradarstva čak i unutar svijeta prirodnih vina. Mi zastupamo ozbiljnije nongraduate i vinare koji su posvetili život razumijevanju prirode i njenih procesa te koji rade autentična, ispravna i čista vina", navode iz Nesputanih Vina.
.webp){kind=icon}
