Inflacija u Bosni i Hercegovini dostiže rekorde. Prema podacima Agencije za statistiku BiH nivo cijena u maju porastao je za 14,4 posto u odnosu na april. Cijene goriva progresivno rastu zbog ruske invazije na Ukrajinu što lančano uzrokuje rast cijena hrane i usluga. Za godinu dana benzin je poskupio za 39,81, a dizel za 55,39 posto. Potrošačka korpa je već odavno prešla 2.600 KM, te je ni dvije prosječne plaće od 1.083 KM ne mogu pokriti.
Bosanskohercegovačka privreda, zahvaljujući uvođenju novih tehnologija i prilagođavanju novonastalim okolnostima, uspjela se održati u najgorem periodu pandemije Covid-19. Međutim, posljedice se još uvijek osjete, što se posebno ogleda u zastojima u lancima snabdijevanja. Na sve to, dodatni problem za domaće kompanije prouzrokovala je ruska invazija na Ukrajinu, kako zbog poskupljenja energenata tako i kada je riječ o nabavci sirovina. U maju 2022. godine u poređenju sa prethodnim mjesecom proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju su zabilježile rast za 5,4 posto, dok su odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježile rast od 25,8 posto.
Održati postojeću proizvodnju
Zbog neizvjesne situacije domaće firme su fokusirane na održavanje postojeće proizvodnje i poslovanja, te su mnoge od njih odgodile ili odustale od novih investicija.
''Definitivno najveći problem je segment nabavke sirovina koji za sobom veže sve aspekte poslovanja i koji utiče na poskupljenja gotovih proizvoda'', za Bloomberg Adriu kaže Mahir Mujić, direktor kompanije EZ Group iz Busovače koja se bavi proizvodnjom kućne hemije i ambalaže, te dodaje: ''Rezultati poslovanja u proteklom obračunskom periodu su 50 posto lošiji u odnosu na prethodni period. S obzirom na političku i ekonomsku situaciju zaustavili smo proces daljih investicija u proširenje proizvodnog programa. Bit ćemo zadovoljni ako u narednom period obezbijedimo održivost fabrike sa postojećim brojem uposlenih''.
Facebook
Ova kompanija prema riječima Mujića nastavlja jedino s investiranjem u izgradnju solarne elektrane za vlastite potrebe jer je to direktno vezano za uštede, te su i podigli plaće radnicima u skladu s mogućnostima.
Na pomoć države ne računa jer kako kaže već su imali mogućnost da to urade ali nisu. Podsjećamo, od marta se govori o nužnosti privremenog ukidanja akciza na gorivo, međutim ni tri mjeseca kasnije ništa se nije uradilo.
''Generalno, na osnovu svih faktora, nema optimizma i zabrinuti smo za opstanak i razvoj proizvodnih firmi. Veliki broj privrednika je odlučiio obustaviti investicije u proizvodne programe u BiH, a umjesto toga ulažu sredstva u inozemstvu. Naši pokušaji da utičemo na nadležne državne organe u pravcu donošenja programa stabilizacije privređivanja su bili bezuspješni. Također, ne vidimo nikakvu zainteresovanost niti razumijevanje od strane istih'', zaključuje Mujić.
Kompanije iz drvnog sektora posebno su pogođene problemima oko izvoza drvne građe i niza drvnih sortimenata iz Rusije i Ukrajine. Zbog cijele situacije, proizvođač namještaja Ećo Company iz Sarajeva bio je prinuđen povećati cijene svojih proizvoda. Inače, kompanije iz ovog sektora se bore i sa nedostatkom radne snage te su pod stalnim pritiskom povećanja plaća radnicima.
Facebook
''S obzirom da je početkom godine došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica i troškova života, sasvim je bilo za očekivati i zahtjeve za povećanjem plaća. Naravno da smo iste razumjeli i u skladu sa mogućnostima pokušali postići kompromis i zahtjeve ispuniti. Kako će se situacija odraziti na radnu snagu uz raniji trend odlaska radne snage van granica BiH, vrlo je neizvjesno. Došlo je do velikih problema i poteškoća kod zadržavanja radnika, s obzirom da je na evropskom tržištu velika potražnja za radnom snagom, a sigurnosna situacija u BiH vrlo je komplicirana. Poslodavci su u vrlo nezavidnoj situaciji kada se radi o pronalasku i zadržavanju radne snage'', za Bloomberg Adriu kaže Suad Ećo, direktor ove kompanije.
Kriza je uticala i na planove ove kompanije kada je riječ o novim investicijama i zapošljavanjima
''Ukoliko bi se stabiliziralo stanje u pogledu snabdijevanje sirovinama do kraja godine sigurno ćemo imati ulaganja u nove tehnologije i nova zapošljavanja kako bismo odgovorili na sve veće narudžbe koje imamo, pogotovo od inostranih klijenata. Ukoliko do istog ne dođe vjerovatno ćemo ograničiti našu isporuku, a posebno ugovore koji su na duži period'', dodaje Ećo.
Neizvjesna budućnost
U odnosu na prošlu godinu, cijene hrane su skočile za 22,7 posto što stavlja poseban pritisak na kompanije iz prehrambene industrije.
''Najveći problem koji nam je inflacija prouzrokovala jeste rast cijena sirovina i rast plaća, te zbog svega toga moraju rasti i cijene finalnih proizvoda. Naši proizvodi su u prvom kvartalu ove godine poskupili između 15 i 20 posto. Imamo problema i sa radnicima i sa kupcima i finansijskim poslovanjem jer je teško uskladiti sve te efekte kako kompanija ne bi otišla u minus'', za Bloomberg Adriu kaže Saša Trivić, direktor Krajina Klas iz Banja Luke i predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako kaže, zbog svih globalnih izazova i nedostatka radne snage prestao je razmišljati o bilo kakvim daljim širenjima proizvodnje. Plan za naredni period je pratiti inflaciju i dizati plaće i cijene proizvoda.
Facebook
''Kako bude u svijetu tako će biti i kod nas. Kada se dešava inflacije sljedeći korak je pad životnog standarda i pad potrošnje i samim tim pad proizvodnje. U pandemiji smo pokazali da smo žilavi i otporni, a šta će se dešavati u narednom periodu zavisi od kompanija kako će se snaći'', dodaje Trivić.
Pročitajte više: Inflacija hara, a stagflacija prijeti
Domljan: Domaći 'profiteri' podvostručili inflaciju u BiH
Ekonomske prognoze nisu povoljne, te je i neizvjesna budućnost bh. privrede. Amila Pilav Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu za Bloomberg Adriu kaže da sve projekcije govore o nastavku inflatornih šokova i to u naredne tri godine, te da će to uticati i na pad ukupne prozvodnje.
Facebook
''Stoga se čini da je pred nama period stagflacije, i to duži nego što se to moglo prvobitno i predvidjeti. Naime, visoke cijene energenata kao i drugih inputa neminovno vode ka višim troškovima proizvodnje odnosno ukupnim troškovima poslovanja kompanija. U ovakvim uvjetima kompanije se bore da održe svoju likvidnost i zadrže svoje zaposlenike. Kako zadržati postojeći nivo proizvodnje, a ostati profitabilan postaje njihov najveći prioritet. Stoga sve ukazuje na to da se trenutno nalazimo na prelazu između prvog i drugog stadija stagflacije. Nakon već dugotrajnih inflatornih šokova, u drugom stadiju dolazi do tzv. indeksacije plaća- a to znači da će svi zaposlenici zbog inflacije početi tražiti veće plaće. U suštini mi se suočavamo sa svim onim uzrocima Velike ekonomske krize iz 1929.godine'', zaključuje profesorica Pilav Velić.
.webp){kind=icon}
