.webp){kind=icon}
Evropa bi se mogla suočiti s paralizirajućom kombinacijom spiralnih potrošačkih cijena i slabe ekonomske aktivnosti, smatra bivši glavni ekonomist Evropske centralne banke (ECB) Peter Praet.
"Brojni događaji koji dolaze zajedno sugerišu da smo u posebno teškoj finansijskoj i ekonomskoj situaciji", rekao je Praet za belgijski nedeljnik Knack u intervjuu objavljenom u srijedu, prenosi Bloomberg. "Mislim da postoje dobre šanse da ćemo mi u Evropi završiti u razdoblju stagflacije: kombinaciji prilično visoke inflacije i niskog rasta. To je najgore što se moglo dogoditi."
Bloomberg
Praet vidi inflaciju u 2024. "nešto višu" od prognoze ECB-a od 2,1 posto ranije ovog mjeseca, predviđa da će ekonomija europodručja vjerojatno biti usporena duže vrijeme.
"Rast će biti sve samo ne solidan", rekao je. "Čak mislim da teško da ćemo imati ekonomski rast u sljedećih nekoliko godina."
"Kamatne stope u SAD-u i UK-u nastavljaju rasti, kao jedna od mjera da se proba smanjiti nivo inflacije, koji je na najvišem nivou od 70-ih godina prošlog stoljeća", kaže u komentaru za Bloomberg Adria, ekonomski analitičar Faruk Hadžić. "Ipak, oklijevanje za značajnije povećanje kamatnih stopa u kratkom roku, može se odraziti da se zadrži nivo inflacije, uz istovremeni pad ekonomske aktivnosti do kojeg će, vrlo izgledno doći".
"U prvom slučaju, možemo onda svjedočiti stagflaciji, istovremenoj pojavi i inflacije i stagnacije - usporavanja ekonomije, ili čak recesije, dok u drugom slučaju, mnogi analitičari smatraju da će inflacija obuzdati značajnim podizanjem kamatnih stopa, što će dovesti u konačnici do recesije u mnogim državama, što je možda najizglednija opcija u ovom trenutku, možda već do kraja ove godine, a izvjesno već u narednoj godini", kazao je on.
Almir Jazvin iz Olympia Capital Partners, kaže kako se svijet suočava s visokom stopom inflacije uslijed perfektne oluje koja je rezultat agresivne monetrane politike, visokih državnih deficita i globalnog prekida u lancima opskrbe uzrokovanih pandemijom Covid-19 i ratom u Ukrajini.
"Pored navedenih, postoje inflatorni pritisci specifični za BiH koji su uzrokovani starijom populacijom, migracijom radno sposobnog stanovništva i neefikasnim javnim sektorom. Obzirom da je inflacija u BiH dvocifrena i veća od prosjeka EU, realno je očekivati period stagflacije tokom koje ćemo imati visoku stopu inflacije i negativan ekonomski rast", kaže on.
Smatra kako su očekivani efekti stagflacije značajno povećanje cijene rada u privatnom sektoru što se već osjeća u nekoliko sektora gdje su se primanja, uslijed povećane potražnje, značajno povećana u protekle tri godine.
"Nedostatak radne snage i talenta otežava realizaciju novih investicija, a povećanje kamatnih stopa će dovesti do smanjenja kreditne aktivnosti. Pad standarda može dovesti do društvenih nemira što će dalje stvoriti dodatni pritisak za nove subvencije i druge oblike podrške vlade. Može se očekivati i niža potrošnja za neesencijalne potrebe", navodi on.
Pročitajte više: Regija u zagrljaju inflacije, rekordi padaju
Naglašava kako će sve navedeno rezultirati povećanjem neizvjesnosti i smanjenjem dugoročnih investicija te konkurentnosti BiH i to u vrijeme kada BiH, kako kaže, ima historijsku priliku da preuzme značajne proizvodne kapacitete u procesu repozicioniranja globalnog lanca opskrbe iz Azije i Ukrajine te IT i tehnoloških usluga iz Istočne Evrope.
Jazvin navodi da bi vlasti mogu smanjiti rizike očekivane stagflacije. "Reforma javnog sektora treba dovesti do većeg zapošljavanja u produktivnom privatnom sektoru. Unapređenje poslovnog okruženja kroz liberalizaciju propisa, smanjenje doprinosa i ukidanje nepotrebnih nameta bi dovelo do veće stope efikasnosti, stvarnog rasta i fleksibilnijeg tržišta rada", zaključuje on.
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez smatra kako je dodatno monetarno pooštravanje usmjereno na sprječavanje da se visoka inflacija i slabi BDP momentum zajedno pretvore u dugotrajnu stagflaciju.
"Ako se inflacija značajno ne smanji nakon 2023. godine tada se suočavamo s učincima stagflacije kao što je bilo u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kada je većina financijske imovine u višegodišnjem periodu bila izložena negativnim realnim prinosima", kazao je on. "Takav scenario nije viđen više od četiri desetljeća i vrlo ga je važno izbjeći jer dugotrajni stvarni gubici na različitim vrstama imovine, uključujući nekretnine i mnoge finansijske stavke, mogu voditi do velikih strukturnih promjena u ekonomskom uređenju (npr. regulacija, poslovne strategije)".
