.webp){kind=icon}
Inflacija je kronična ekonomska boljka, a posljednjih mjeseci nošena ratom u Ukrajini te problemima u lancima snabdjevanja posebno je eskalirala. Zemlje regije s ne previše uspjeha nastoje je obuzdati, ali iz mjeseca u mjesec padaju negativni rekordi. Najbolje se drži Slovenija, a najlošije Bosna i Hercegovina. Prosječna inflacija u regiji Adria u svibnju je 11,1 posto.
U analizi Bloomberg Adria iz pera naših novinara u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Skoplju donosimo vam presjek aktualnih dijagnoza te načina na koji se ova bolest pokušava liječiti.
Bosna i Hercegovina bez kormilara i s posvađanom posadom brodi kroz globalne ekonomske krize. Ako bismo bili cinični komediografski bi mogli napisati da je zemlja "tri konstitutivna naroda" kao mala barka na uzburkanom inflacijskom oceanu.
Unatoč rekordnim razinama inflacije, koja je u svibnju 2022. godine bila 14,4 posto, a u travnju 13,2 posto, BiH je pasivna i bez konkretnih mjera. Pasivnost proizilazi iz dva velika razloga, sveopće političke blokade i nepostojanja aktivne monetarne politike, što je dobrim dijelom uslovljeno i zakonskom regulativom, odnosno valutnim odborom.
Središnja banka, za koju neki analitičari smatraju da je pored valutnog odbora posve nepotrebna, do sada samo konstatira činjenice i ne poduzima ništa. U posljednjoj svojoj objavi, bh. glavni bankar, kazao je da "da dalji šokovi na međunarodnom tržištu hrane i energenata, te eventualno usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s međunarodnim trendovima bi mogli dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti". Nikakve akcije nisu naznačene.
"Kolika god da bila ciljana razina inflacije, zasigurno ćemo je prilično često kršiti, čime se narušava kredibilitet monetarne politike i središnje banke. To ne znači da se monetarna politika zemlje ne može mijenjati; za to postoji zakonom propisana procedura", priopćili su iz Središnje banke BiH. "Međutim, to se, u pravilu, ne radi tijekom kriza i ako ekonomija nije prošla kroz značajne strukturalne promjene.
Bloomberg
Zbog izmjene metodologije Agencija za statistiku BiH posjeduje podatke o inflaciji koje je moguće komparirati tek od početka 2015. godine. Sudeći po njima i prema priopćenju Središnje banke moglo bi se zaključiti da je kriza u BiH prisutna i konstantna najmanje sedam godina. U tih sedam godina, 44,83 posto vremena, gledajući svaki mjesec zasebno, BiH je bilježila negativan rast cijena odnosno deflaciju.
Središnja banka isto tako očekuje slabiji inflatorni pritisak u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta. Dodali su da u 2022. godini očekuje inflaciju mjerenu potrošačkim cijenama u visini od 7,7 posto.
Glavni analitičar Bloomberg Adria, Andrej Knez, kazao je kako su većoj inflaciji u zemljama Adria regije najviše pridonijele više cijene energije i hrane. U bliskoj budućnosti neće doći do značajnih promjena istih.
Andrej Knez
"Najveći rizik je da će se rast potrošačkih cijena presporo padati, što bi moglo dovesti do viših plaća, a posljedično i do inflatorne spirale", kazao je Knez. "Rizik od stagflacije raste u okruženju visoke inflacije, geopolitičkih trenja i gospodarskog zahlađenja."
Inflacija u Hrvatskoj (mjerena indeksom potrošačkih cijena) u svibnju 2022., u odnosu na isto razdoblje lani, porasla je za 10,8 posto, dok je na mjesečnoj razini rasla za 1,4 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju je na godišnjoj razini najviše poskupio prijevoz (19 posto), zatim hrana i bezalkoholna pića (15,2 posto), restorani i hoteli (12,1 posto), namještaj (11,7 posto), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (9,2 posto), odjeća i obuća (8,9 posto) te rekreacija i kultura (6,6 posto).
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5 posto. U tom se kontekstu valja osvrnuti i Vladine poteze ograničavanja cijena goriva koji kratkoročno gase požar, ali dugoročno potrošačima ipak ne donose mnogo dobroga, budući da su se cijene vrlo brzo nakon ukidanja ograničenja vraćaju divljanju i osciliranju. Stručnjaci trenutno javno raspravljaju o različitim modelima obuzdavanja cijena, od vaučera za građane do toga da Ina na svoju financijsku štetu amortizira dio troškova. No, Vlada zasad ostaje pri smanjivanju trošarina i zamrzavanju cijena.
Ako u obzir uzmemo kako i cijene nekretnina već tradicionalno rastu po stopi od desetak i više posto godišnje, da nas uskoro čeka uvođenje eura koje sa sobom također vuče povećanje cijena te da rast prosječne mjesečne plaće sve više gubi korak s rastom inflacije, stanje novčanika prosječnog hrvatskog građanina izgleda sve depresivnije.
Iako mnogim građanima u Srbiji to vjerovatno nije prvo što bi palo na pamet kada se pomene inflacija, prelistavanje štampe uz šoljicu omiljene kafe ili čaja stvar je koja je procentualno najviše poskupjela u Srbiji. Ono na šta se ljudi, s razlogom, daleko više žale, jesu cjenovni skokovi u prehrambenom i energetskom sektoru, ali i troškovi stanovanja.
Prema najnovijim podacima, inflacija u maju premašila je jednocifrene vrijednosti i iznosila je 10,4 posto međugodišnje. Od toga, novine i časopisi zabilježili su najveći skok cijena – poskupljenje od 32 posto. Druga na listi je kategorija koja obuhvata kafu, čaj i kakao, gdje su cijene više 25 posto. Ipak, ono što izbija mnogo više novca iz džepa prosječnog građanina – hljeb i žitarice, meso, riba, potom mlijeko, sir i jaja, ulja i masti, povrće – sve to poskupjelo je između 15 i 21 posto.
Bloomberg
Narodna banka Srbije (NBS) ranije je izrazila nadu da će dolazak nove poljoprivredne sezone rezultirati smanjenjem cijena voća i povrća sa sadašnjih visokih nivoa.
"U smjeru smirivanja inflatornih pritisaka djelovaće i efekti dosadašnjeg zaoštravanja monetarnih uslova, a u kratkom roku i efekti ekonomskih mjera Vlade na cijene hrane i energenata na domaćem tržištu", poručeno je u majskom izvještaju o inflaciji.
Javnost je upozorena i da aktuelna energetska kriza povećava troškovne pritiske u zoni eura, najznačajnijem trgovinskom partneru Srbije. Kao moguća posljedica, očekivano, nameće se manja potražnja za izvozom.
U borbi protiv inflacije, NBS je u aprilu, prvi put u poslednjih devet godina, povećala referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, da bi se potom ista stvar uradila u maju i junu, pa stopa sada iznosi 2,5 posto. U zavisnosti od daljeg razvoja svjetskih događanja, procenjivaće se i da li postoji potreba za dodatnim zaoštavanjem monetarne politike.
Dio benzinskih crpki u Sjevernoj Makedoniji zatekeklo je poskupljenje naftnih derivata 3. lipnja ove godine jer njihovi displeji nisu bili programirani da ispisuju troznamenkaste brojke po litri goriva. Od tada su cijene goriva nekoliko puta porasle. Posljednjom odlukom Regulatorne komisije za energetiku od 28. lipnja litra benzina od 95 oktana košta 109 denara (1,77 eura), litra benzina od 98 oktana prodaje se za 111,5 denara (1,81 euro), a dizel se prodaje po cijeni od 109 denara (1,77 eura) po litri.
Rekordno su rasle cijene i na pijacama, a zbog kalkulacija trgovaca i proizvođača povremeno dolazi do nestašice osnovnih prehrambenih proizvoda poput jestivog ulja, kruha, brašna, riže itd. Naime, cijene nekih proizvoda rastu doslovno iz dana u dan, što je kod dijela građana izazvalo paniku i masovnu kupnju ulja i brašna u većim količinama. To je samo dodatno potaknulo inflaciju koja od početka godine raste brže. Naime, prema posljednjim statističkim podacima, stopa inflacije u svibnju ove godine iznosila je 11,9 posto, što se u Sjevernoj Makedoniji nije dogodilo od početka 1990-ih.
Bloomberg
Narodna banka kao glavne razloge ovakvoj situaciji ističe tzv. "uvoznu inflaciju", odnosno rast cijena sirovina i uvoznih proizvoda, koji je uslijedio nakon početka rata u Ukrajini i produbljivanja energetske krize. Rasta cijena državna vlast pokušala je ublažiti antikriznim mjerama i dva puta ograničila trgovinske marže na osnovne životne namirnice, dok je monetarna vlast pokušala obuzdati inflaciju promjenom kamatne politike.
Slovenija je također u lipnju zabilježila rekordnu inflaciju. To na godišnjoj razini iznosi 10,4 posto, što je najviše od 1996. godine. Na polugodišnjoj razini inflacija je dosegla stopu od 8,2 posto, a na mjesečnoj 2,7 posto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Visokoj godišnjoj inflaciji najviše je pridonio rast cijena naftnih derivata, hrane i električne energije.
Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosio je 10,8 posto. U svibnju je inflacija u Sloveniji iznosila 8,1 posto.
Sveukupnom godišnjem rastu cijena najviše su pridonijele više cijene električne energije, plina i ostalih goriva. Plin je poskupio za 49,3 posto, toplinska energija za 43,6 posto, a struja za 29,3 posto. Hrana je u prosjeku skuplja 12,8 posto, dok je gorivo za osobna vozila 34,5 posto.
Zbog skupljih goriva cijene prijevoza također su porasle za 17,2 posto. Restorani i hoteli podigli su cijene za 9,2 posto u jednoj godini. Cijene roba bile su u prosjeku više za 13,1 posto, a cijene usluga za 5,3 posto. Skuplja struja, turistički ponude i hrana povećali su mjesečnu inflaciju od 2,7 posto.
Raste inflacija jer je istekla većina mjera za ublažavanje posljedica visokih cijena energenata, a Vlada nije produžila regulaciju cijena motornih goriva, već je ograničila marže trgovaca, što je povećalo cijenu nafte proizvodi. Zbog toga su cijene električne energije na mjesečnoj razini porasle za 53,9 posto, dok su cijene benzina i dizela porasle za oko 10 posto.
Na mjesečnoj razini značajno su porasli i turistički paketi za 10,4 posto. Hrana je u prosjeku skuplja za 1,6 posto na mjesečnoj razini.
Bloomberg
Republički zavod za statistiku Srbije od 1999. godine ne raspolaže podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju.
