Period krize doveo je automobilsku industriju pod visok pritisak rastućih troškova - od materijala, lanaca isporuke te geopolitičkih promjena. Proizvođači automobila suočili su se sa smanjenom potražnjom, a dobavljači u BiH s problemima uvoza.
Kompanije u BiH, koje se bave uvozom i prodajom kako novih tako i polovnih vozila, nisu mnogo optimistične za narednu godinu. Kako kažu u razgovoru za Bloomberg Adriju, tržište ide ka stabilizaciji, ali će proći mnogo vremena da se vrati na stanje prije krize.
Rastući troškovi energenata, naročito goriva, utjecali su na potrošače i kupovinu. Građani su čuvali novac i čekali spuštanje cijena, a oni koji su se odlučili na kupovinu, mjesecima su čekali svoje vozilo. Poremećaj tržišta u BiH najviše su osjetile kompanije. Porsche BH jedna je od kompanija na koju je period krize negativno utjecao.
Kako kaže Belgin Arnautović iz kompanije Porsche BH, kada je riječ o novim vozilima iz Volkswagen grupacije, koja ova kompanija zastupa na našem tržištu, ključni problem je bio snabdijevanje samog tržišta novim vozilima, što je imalo za posljedicu veću potražnju te nedostatak vozila.
"Zbog pandemijske krize, prekinutih lanaca u isporukama komponenti za vozila, rata u Ukrajini, poskupljenja energenata i repro materijala došlo je do značajnog poskupljenja vozila. Poskupjela su vozila svih marki, uključujući i vozila iz VW grupacije. Nova vozila su poskupjela za oko 15 posto, dok su rabljena skuplja za 15-20 posto", kaže Arnautović za Bloomberg Adriju.
Bloomberg
Porsche BH je u prvih deset mjeseci ove godine kroz svoju trgovačku mrežu u BiH isporučio 2.543 nova vozila, dok je "DasWeltAuto", sestrinska kompanija za prodaju polovnih vozila, prodala oko 800 vozila.
Prema procjenama, u našoj državi je od početka godine do kraja oktobra prodano 36.917 polovnih te 7.177 novih vozila, kaže Arnautović – "Iz čega se jasno vidi da je odnos 5:1 u korist rabljenih vozila".
Od brendova se najviše prodaju Škoda, VW, Toyota, Dacia i Hyundai.
Prema njenim riječima, u narednoj godini očekuje se stabilizacija u snabdijevanju novim vozilima te uspostava "koliko - toliko stabilne cijene".
"Također očekujemo veći broj modela s električnim pogonom s obzirom na to da strategija Evropske Unije predviđa prestanak proizvodnje vozila s pogonom na fosilna goriva do 2035. godine", kaže ona.
Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije, kaže kako je evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) objavilo pad prodaje novih automobila u zemljama EU i to 10 posto u prvih devet mjeseci 2022. u odnosu na isti period prošle godine. Kako kaže, u isto vrijeme Slovenija je zabilježila smanjenje od 15 posto, a Hrvatska za sedam posto.
"Za pojedine nove automobile danas potrošači moraju čekati i više od 365 dana. Zbog takve situacije, ali i u ovoj godini, posebno zbog visokih stopa rasta potrošačkih cijena, kupci su se okrenuli rabljenim vozilima, pa je krajnji rezultat pomanjkanje kvalitetnih vozila uz istovremeno njihove relativno visoke cijene", navodi Odrčić.
Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije /Bloomberg Adrija
Kako kaže, cijene polovnih automobila u posljednje vrijeme možda i prvi put u gotovo stoljeće, drže cijenu, umjesto da im pada vrijednost kako vrijeme prolazi.
"Takav disbalans na tržištu je dodatno potaknut i dodatnim nametima u svrhu ekološke konvergencije, koji se trenutno više ističu u razvijenijim zemljama EU, a manje u Adria regiji", objašnjava Odrčić.
Utjecaj krize osjetila je i kompanija iz Širokog Brijega - Auto salon M d.o.o. Prema riječima Josipa Muse iz ove kompanije, oni su od početka godine prodali oko 150 automobila, različitih vrijednosti i klasa.
Navodi kako je došlo do velikog poskupljenja polovnih automobila. Klasa vozila koje je 2020. godine koštalo 24.000 KM danas prelazi cijenu od 30.000 KM.
"Teško je tačno odrediti poskupljenja, ali mogu reći da je 20-30 posto skočila cijena, čak nekih popularnih vozila i do 40 posto", kaže Musa za Bloomberg Adriju, dodavši kako je to rezultat smanjenja isporuke novih vozila, što je rezultiralo potražnjom polovnih automobila, naročito starosti od godinu do dvije godine.
Očekivanja za narednu godinu iz ove kompanije nisu pozitivna. Kako kažu, "proći će dosta vremena dok se tržište ne popravi".
Naša država nema vlastitu proizvodnju automobila, stoga najviše zavisi od Evropskog tržišta. Adis Bunjo, osnivač i direktor autokuće Triab, koja je dio Bunjo grupacije, u ranijem razgovoru za Bloomberg Adria Start kazao je kako je prije pandemije uvoz polovnih vozila bio oko 65.000.
Bloomberg
Polovna vozila su prošle godine doživjela porast i došla na nivo od 45.000, a prognoze za ovu godinu govore da će se broj vratiti na onaj iz 2019. godine. Prošle godine u BiH je uvezeno 7.500 novih vozila i prognoze su da će ovaj broj rasti.
"Vozila se vraćaju, nije to taj tempo prije korone, mislim da nam to najviše diktiraju fabrike", kazao je Bunjo i dodao kako je tokom proizvodnje došlo do poskupljenja od čak 30 posto za određene nove modele vozila.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u prvih deset mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 7.177 novih te 36.917 polovnih vozila u vrijednosti od 640,108,976.24 KM.
Promjena cijene na tržištu utjecala je i na javne nabavke. Slobodan Golubović, urednik Pratimotendere.ba, kaže kako je u ovoj godini evidentan povećan broj poništenih postupaka javnih nabavki za automobile, a kao razlog između ostalog navodi neprihvatanje dostavljenih ponuda, koje se zbog poskupljenja označavaju kao neprihvatljive.
"Poznato je da ugovorni organi moraju planirati sredstva za ove namjene pa se poništenja dešavaju jer pristižu ponude znatno skuplje od planiranih sredstava. Ne treba zaboraviti ni to da je jedan od razloga za poništenja vjerovatno i to što ponuđači ne mogu ispoštovati definisane rokove zbog poremećaja na tržištu", objašnjava Golubović za Bloomberg Adriju.
Što se tiče 2023. godine, Odrčić očekuje nastavak problema, s obzirom na sporo rješavanje situacije povodom lanaca opskrbe, proizvodnje, odnosno dostupnosti čipova, ali i očekivanog znatnog usporavanja ekonomske aktivnosti, koja bi uz postojanu inflaciju trebala prouzročiti još veće probleme kod prodaje novih automobila, bilo kroz višu cijenu proizvodnje ili kroz vrijeme čekanja na novo vozilo.
Slobodan Golubović /Licencirana fotografija
"Kod rabljenih automobila situacija se također nastavlja u smjeru sve više nedostupnih vozila, jer se kupci u nedostatku novih, pouzdanijih automobila, okreću još više rabljenim. Iako logika nalaže da bi pad potražnje, zbog naglog usporavanja ekonomske aktivnosti, trebao dovesti i do pada cijena kako rabljenih tako i novih vozila, navedeni faktori sugeriraju da će se rast cijena svih vozila nastaviti i u narednoj godini", ističe Odrčić.
.webp){kind=icon}
