.webp){kind=icon}
Ove godine, kako je najavljeno, međunarodni konzorcijum proizvođača vozila Stellantis svoju buduću verziju modela Fiata s pogonom isključivo na struju proizvodi u Srbiji. Biće to model "panda" i proizvodiće se u kragujevačkoj fabrici. Inače, Fiat je još ranije najavio da će električni "panda" biti njegov adut u sektoru obaranja cijena električnih vozila. "Panda electric" će koštati, kako se nezvanično navodi, 20.000 ili 23.000 evra, zavisno od toga da li je baterija za 200 kilometara ili 320 kilometara autonomne vožnje.
Time i Srbija ulazi u globalnu trku proizvodnje električnih vozila. U emisiji Zoom In, direktor Automobilskog klastera Srbije Igor Vijatov izjavio je da su lokalne kompanije, proizvođači auto-komponenti, spremne.
Bloomberg Adria
"Mi imamo između 200 i 220 kompanija u Srbiji koje se bave proizvodnjom automobilskih dijelova i one su 2022. imale promet oko pet milijardi evra. To je odlično jer smo 2019. godine, pred koronu, imali promet oko četiri milijarde, s tim što se desilo i da je i Fiat, koji je proizvodio 'fiat 500L', drastično smanjio proizvodnju u odnosu na 2019. godinu. To znači da su proizvođači komponenti poprilično porasli u svojoj proizvodnji i oni proizvode dijelove trenutno za kompanije koje se nalaze u Evropi. Dobro je što će se kod nas praviti električno vozilo zato što to donosi nove tehnologije, nova znanja i nove izazove. Biće nam potreban potpuno drugačiji tip radnika, biće potrebno puno više inženjera i IT stručnjaka", kaže Vijatov i navodi da bi oko polovine dijelova trebalo da se proizvodi u Srbiji.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dušan Marković kaže da "panda" treba da bude manji automobil koji se takmiči cijenom i targetira evropsko tržište.
Dušan Marković / Bloomberg Adria
"Auto-industrija tehnološki i kapitalno je intenzivna i doskora radno intenzivna. Sada dolazimo u poziciju da rad sve više gubi fizički značaj. Ali ono što je za nas bitno, auto-industrija sve više postaje kombinacija mehanike i softvera. Mislim da mi u ovom sektoru softverskih rješenja možemo da damo taj najveći doprinos privredi jer imamo već veliki broj IT kompanija, izvoz je značajan, a imamo kompanije koje rade s velikim proizvođačima automobila. I ono što je vrlo bitno u lancu vrijednosti jesu IT kompanije, odnosno softverska rješenja će povećavati svoj udio u tome i mislim da je tu nama najveća prednost. S druge strane, električni automobil je vrlo kompleksan proizvod, koji u proizvodnji zahtijeva veliki broj komplementarnih industrija - od proizvođača plastičnih dijelova za automobile, do sjedišta i drugih dijelova. Suštinski imamo veliki broj proizvođača i to je jedan multiplikator za ekonomski rast i pozitivno će uticati na izvoz", navodi Marković.
Nearshoring pomaže Srbiji
Prema riječima Vijatova, ono što je problem za proizvođače auto-dijelova u Srbiji jeste to što je nabavka u auto-industriji centralizovana.
"Tako da neka centrala, recimo, za Renault ili za Stellantis je u Parizu i oni faktički donose odluku o tome ko će biti budući dobavljači, budući proizvođači komponenti za električna vozila i u Kragujevcu, ali i širom svijeta", navodi Vijatov i smatra da bi problem mogao da bude i za proizvođače auto-kablova, kojih ima najviše među proizvođačima komponenti.
Igor Vijatov / Bloomberg Adria
"Mi više nismo toliko zemlja jeftine radne snage, to je činjenica. Očekujem da će neki od njih da napuste Srbiju. Neće mi biti drago, ali jednostavno je tako", kaže Vijatov. Međutim, za profesora Markovića ta medalja ima i drugu stranu.
"U pitanju je industrija gdje je konkurencija prvenstveno dominantno bazirana na trošku i gdje su profitne margine male s velikim obrtom. To je razlog zašto sada imamo desetine hiljada ljudi zaposlenih u tom segmentu, ali je dodatna vrijednost u izvozu mala. Mi kao država sad već ulazimo u tranziciju gdje se suočavamo s manjkom radne snage i rastom zarada. Time gubimo tu konkurentsku prednost kao lokacija. Ono što nama ide u korist i zbog čega se vjerovatno neće desiti odlazak tih proizvođača jeste to što je pandemija pokazala da postoji visok stepen osjetljivosti lanaca snabdijevanja za snabdijevanje iz Azije i nekih drugih zemalja i kompanije su sada spremne da žrtvuju dio profita da bi dobile veću sigurnost u snabdijevanju, jer pokazalo se da su suviše dugački lanci snabdijevanja", kaže Marković.
Proizvodnja baterija čini razliku, a kako je Srbija sada pozicionirana i da li je litijum problem i rješenje za probleme, pogledajte opširnije u videu emisije Zoom In.
