Sarajevska pivara povećala je u periodu januar-septembar ove godine prihode iz ugovora s kupcima na 17,7 miliona maraka u odnosu na 16,9 miliona KM u istom periodu lani. Zabilježen je rast prodaje i na domaćem i na inostranom tržištu.
Poslovni rashodi takođe su im povećani i to s prošlogodišnjih 15,8 miliona na ovogodišnjih 17,4 miliona KM, usljed rasta troškova sirovina i materijala, kao i troškovi plata zaposlenih.
Smanjeni su im finansijski rashodi, a dobit iz redovnog poslovanja na kraju septembra je iznosila 52.421 KM, neznatno manje nego prije godinu dana (58.804 KM).
Dugoročne obaveze Sarajevske pivare na kraju septembra ove godine iznosile su 6,5 miliona KM i smanjene su u odnosu na početak godine, kada su iznosile 8,8 miliona KM. Kratkoročne obaveze su povećane sa 40,5 na 43,2 miliona KM.
Dionički kapital Sarajevske pivare iznosi 60,1 milion KM, a akumulirana neraspoređena dobit iz prethodnih godina 35,3 miliona KM. Međutim, imaju i akumulirani nepokriveni gubitak iz prethodnih perioda koji je dostigao 113,5 miliona KM. Tako je ukupan minus kompanije 78,1 milion KM, pokazuje Izvještaj o poslovanju objavljen na Sarajevskoj berzi.
Dionicama se trguje na Sarajevskoj berzi, a u ovoj godini zabilježene su svega četiri transakcije u dva dana trgovanja, dok je prošle godine trgovanje ovim dionicama bilo intenzivnije. Nakon pada vrijednosti dionice na 10 KM u avgustu prošle godine, vrijednost je rasla na 12 KM po dionici 1. novembra ove godine, kada je njima posljednji put trgovano.
Pivara ima 204 dioničara, a najveći udio u vlasništvu ima Hilmo Selimović (55,6617 odsto). Slijedi ga ZIF BIG-Investiciona grupa Sarajevo s udjelom u vlasništvu od 14,0869 odsto. Ostali dioničari imaju pojedinačne udjele manje od po 10 odsto.
Ekonomska kriza ostavlja veliki utjecaj na pivsku industriju u Bosni i Hercegovini. Iako domaće pivare pokušavaju da se vrate na period od prije pandemije, i dalje se suočavaju s ekonomskim teškoćama, a dodatni problem im prave strane pivare koje drže dominaciju na tržištu.
Analitičari Bloomberg Adrije analizirali su u januaru ove godine devet kompanija s liste regionalnih pivara, od čega je šest podružnica ili su rezultat zajedničkih ulaganja globalnih konglomerata kao što su Molson Coors, Heineken, Carlsberg i Coca-Cola.
Više:
Analiza industrije piva u regionu: Snažna profitabilnost kroz jeftin proizvod
Domaće pivare se još oporavljaju od krize, strane drže 70 posto tržišta
Na listi analiziranih pivara našle su se Banjalučka i Sarajevska pivara.
Sarajevska pivara u posljednjih nekoliko godina suočava se s finansijskim teškoćama uglavnom zbog pretjeranog nivoa duga, pri čemu rashodi za kamate gutaju značajan dio njihovog operativnog profita, pokazuje analiza.
Ova pivara ima najmanji iznos neto obrtnog kapitala koji je najvećim dijelom vođen poreznom obavezom u okviru ostalih obaveza. Njihov CCC je među najvišim u grupi, što ukazuje na lošu praksu upravljanja obrtnim kapitalom. Prosječni NWC kao postotak prodaje iznosi -5,6 odsto na kraju 2021. godine, što pokazuje razumne vještine upravljanja obrtnim kapitalom i moćnu poziciju proizvođača piva u poređenju s dobavljačima i kupcima.
Poslovanje u Adria regiji unosno je za najveće svjetske pivare. Niža efektivna stopa poreza na dohodak, razlika u tržišnom udjelu, manja diverzifikacija proizvoda, što rezultira nižim uloženim kapitalom, veća izloženost on-premise kanalu s većim maržama, niža konsolidacija, trgovci na malo koji utiču na pregovaračku moć, faktori su koji utiču na njihovo poslovanje.