Pivska industrija jedna je najkonsolidovanijih industrija na globalnom nivou u smislu tržišnog udjela – pivo je jeftin proizvod koji se geografski mora proizvoditi blizu krajnjih potrošača radi ekonomičnosti i niskih troškova logistike.
Od devet kompanija s liste regionalnih pivara, koje su analizirali analitičari Bloomberg Adrije, njih šest su podružnice ili rezultat zajedničkih ulaganja globalnih konglomerata kao što su Molson Coors, Heineken, Carlsberg i Coca Cola.
Pandemija koronavirusa ubrzala je pomak ka ambalaži aluminijskih limenki. Promjenu potrošnje piva u vezi s pandemijom sa konzumacije u barovima i restoranima (on-premise) na konzumaciju na drugim lokacijama (off-premise), iz očiglednih razloga, pratila je veća potražnja za ovom ambalažom.
"Aluminijske limenke imaju mnoge prednosti u odnosu na pivo u staklenim bocama. Za trgovce to znači lakše rukovanje uz manji rizik od loma, manjeg zauzimanja prostora na policama i nižim troškovima električne energije za hlađenje piva", objašnjavaju analitičari.
Za proizvođače limenke nude više reklamnog prostora za izdvajanje brenda atraktivnim dizajnom i niže troškove transporta zbog toga što su limenke lakše od staklenih boca. Generalno, za društvo, aluminij je poželjan oblik ambalaže zbog svojih prirodnih karakteristika koje omogućavaju neograničeno recikliranje.
Uska grla u lancu snabdijevanja uzrokovana pandemijom rezultirala su povećanjem cijena aluminija. Rat u Ukrajini i sankcije prema Rusiji, koja čini šest posto globalnog kapaciteta za proizvodnju aluminija, dodatno su potaknule rast cijena.
Marže u industriji
Još jedna stvar koja razlikuje off-premise od on-premise kanala je model distribucije. On-premise kanali obično se organiziraju kroz troslojni model distribucije - koji uključuje proizvođača piva, distributera te sektor za serviranje (HoReCa).
"Unatoč tome što zbog složene logistike imaju posrednika u plasmanu svojih proizvoda prema HoReCi, proizvođači piva mogu ostvariti bolje marže na račun krajnjeg potrošača, koji je spreman platiti više cijene za potrošnju izvan kuće", navode analitičari i dodaju kako off-premise obično karakterizira dvoslojni model distribucije, odnosno proizvođači piva koji prodaju direktno trgovcima na malo.
Maloprodaja nudi niže marže za proizvođače piva zbog nižih cijena za kupovinu izvan lokala, čestih promocija i visokokonsolidovanog tržišnog udjela trgovaca na malo, što utječe na pregovaračku moć. Unatoč tome, proizvođači piva su u mogućnosti da ostvare mnogo veće marže kod trgovaca na malo od drugih osnovnih potrošačkih poslova zbog svoje nadmoći i oligopolizirane industrije u kojoj svega dva ili tri proizvođača često kontroliraju 70-80 posto tržišnog udjela.
Bloomberg Mercury
Analizom su obuhvaćene po dvije najveće kompanije iz svake od zemalja regiona na osnovu prodajnih kriterija. Izuzetak je Slovenija, čija druga najveća pivara ima promet ispod milion eura - ispod praga potrebnog za usporedbu.
Kompanije sličnog prometa usljed posljedica izazvanih pandemijom u prosjeku su doživjele smanjenje prodaje od 13 posto. U godini poslije početka pandemije sve kompanije su pokazale zdrave stope rasta i uspješan oporavak, iako nisu ostvarile kumulativni iznos prodaje kao 2019. godine.
Obim prodaje u 2021. godini bio je manji u svim zemljama regiona, jer su mjere protiv koronavirusa i dalje bile aktivne. Od svih zemalja, Srbija je usljed povećanja cijena nadoknadila negativan efekt od ranijih godina, te je jedina s liste čiji je oporavak u 2021. rezultirao višom prodajom u odnosu na 2019. godinu.
Pokazatelj neto duga implicira da konkurenti generalno imaju višak gotovine, a samim tim i nisku zaduženost. Međutim, zbog toga što su dio globalnih konglomerata, svaka transakcija vezana za primanje ili davanje kredita, sticanje ili odustajanje od poslovanja mora biti u skladu s politikom grupe i odobrena od odjela riznice.
"Na konsolidovanom nivou, ovi konglomerati imaju prilično visoke nivoe duga s pokazateljima neto duga koji prelaze 2x EBITDA tako da lokalni menadžment često ima vezane ruke u pogledu donošenja odluka u vezi s eksternim finansiranjem", objašnjavaju analitičari.
Poslovanje u Adria regiji unosno je za najveće svjetske pivare. Niža efektivna stopa poreza na dohodak, razlika u tržišnom udjelu, manja diverzifikacija proizvoda, što rezultira nižim uloženim kapitalom, veća izloženost on-premise kanalu s većim maržama, niža konsolidacija, trgovci na malo koji utječu na pregovaračku moć, faktori su koji utječu na njihovo poslovanje.
Budućnost
"Nepovoljno makroekonomsko okruženje kroz rast kamatnih stopa, visoku inflaciju i posljedično smanjenje realnog raspoloživog dohotka neminovno će utjecati na finansijske rezultate proizvođača piva", dodaju analitičari.
Recesijska okruženja rezultiraju nepovoljnim promjenama u miksu proizvoda i plasmanu proizvođača piva. Potrošači obično naginju pivu s nižim cijenama i kupovini izvan lokala. Obje aktivnosti dovode do pada marže jer i pivo po nižim cijenama i prodaja izvan prodajnih mjesta imaju nižu bruto maržu.
Dugoročno povećanje ekonomskog standarda prati i povećana potrošnja craft piva, a analitičari smatraju da ova potražnja može pozitivno utjecati na stare igrače. Imaju ekonomsku moć da investiraju u craft pivare i marketinške aktivnosti, kako bi izgradili nove brendove ili kupili proizvođače craft piva u usponu. Kako navode, pomak potrošača ka craft pivarama dugoročno će pozitivno utjecati na marže.
Depositphotos
Rastuće tržišno učešće diskontnih trgovaca i njihova sklonost ka proizvodima privatnih marki ne bi trebalo da ostavi materijalno negativan utjecaj na proizvođače piva, "uprkos činjenici da naš region ima relativno niži ekonomski standard u odnosu na zapadne zemlje".
Podaci pokazuju da pivo ima najniži udio u prodaji među kategorijama privatnih marki.
.webp){kind=icon}
