Globalno tržište piva jedno je od najkonsolidiranijih, a slično je stanje i u regiji, gdje konce već oko četvrt stoljeća vuku veliki svjetski igrači poput Carlsberga, Heinekena i Molson Coorsa.
Nakon usporavanja u pandemiji, prvenstveno u HoReCa kanalu, počelo je razdoblje oporavka s visokim stopama rasta prihoda od prodaje, a prosječni skok kompanija iz branše od 16 posto u 2022. to zorno pokazuje.
Hrvatsko tržište bilježilo je iznadprosječan rast od 28 posto u 2022. godini, dok je tržište Srbije raslo nešto sitno ispod prosjeka, po stopi od 15 posto. Lani se taj rast ujednačio i iznosio je oko 15 posto u obje zemlje.
Cijelu analizu možete pročitati OVDJE.
Većina analiziranih tvrtki u regiji fokusirana je na domaću potražnju, no Carlsberg Croatia značajan prihod ostvaruje i od izvoza. Europska tržišta zapravo su od vitalne važnosti za Carlsbergovu proizvodnju Somersbyja u tvornici u Koprivnici.
Pivarima je marketing ključan alat za privlačenje kupaca i jačanje prodaje pa unatoč strogim propisima o oglašavanju nastoje maksimalno povećati ulaganja u reklame. Sarajevska Pivara ostvaruje najveći prihod po jedinici marketinškog ulaganja među analiziranim tvrtkama (26,3 u 2022., 21,5 u 2021.). Carlsberg Srbija među konkurentima na lokalnom tržištu ima najmanja marketinška ulaganja, što rezultira najvećim omjerom ostvarenog prihoda i ostvarene prodaje.
Regionalni tržišni lideri – Heineken u Srbiji i Hrvatskoj, Carlsberg Srbija i Zagrebačka pivovara – velikim marketinškim ulaganjima održavaju vodeće pozicije.
Financijski pokazatelji
Rast cijena ulaznih sirovina obilježio je poslovanje u 2022. godini jer su troškovi materijala u prodaji u prosjeku iznosili 50,4 posto.
"Troškovi materijala kao postotak prodaje porasli su za 5,3 postotnih bodova zbog poskupljenja hmelja, ječma i aluminijske ambalaže, što je pogodilo gotovo sve tvrtke. Iako je stabilizacija opskrbnog lanca smanjila troškove aluminija i žitarica, rastuće cijene energije 'pojele' su te uštede. Proizvođači piva suočili su se s blagim povećanjem materijalnih troškova u 2023., dosegnuvši ponderirani prosječni udio od 51,8 posto", ističu naši analitičari i dodaju kako, nakon izdvajanja potkategorije materijalnih troškova, Heineken Srbija, Zagrebačka Pivovara i Sarajevska Pivara nisu uspjele nadoknaditi rast izravnih materijalnih troškova povećanjem prodaje.
Proizvođači piva širenjem asortimana moraju privlačiti nove kupce | Izvor: Depositphotos
Stoga su morali kompenzirati ukupnu kategoriju materijalnih troškova smanjenjem ostalih kategorija troškova koje su bile izravno pod njihovom kontrolom, fokusirajući se na optimizaciju poslovnih procesa – kao što su troškovi marketinga i transporta.
Troškovi zaposlenih, zajedno s materijalnim troškovima, čine više od dvije trećine prihoda od prodaje u 2023. godini, a osim Pivovarne Laško, svi ostali konkurenti su tijekom prošle godine uspjeli smanjiti taj udio.
Prosječna ponderirana EBITDA marža od 17 posto neznatno se oporavila tijekom 2023., povećavši se na 18,7 posto.
"Unatoč dvoznamenkastim vrijednostima EBITDA marže, troškovi deprecijacije rezultirali su negativnim EBIT maržama u 2022. i 2023. Zagrebačka pivovara osjetila je utjecaj troškovnih komponenti kroz pad EBITDA-e u 2022. Međutim, njihove stope prodaje, koje su iz godine u godinu dvoznamenkaste i među najvišima od svih konkurentskih kompanija, uspijevaju zadržati četvrtinu prodaje u EBITDA-i u 2023.", naglašava naš analitički tim.
Što nosi budućnost?
Proizvođači se suočavaju s izazovom uspostavljanja optimalnog modela proizvodnog procesa i optimiziranja zadržavanja zaliha, stoji u BBA analizi.
"Ključni faktori koji će utjecati na poslovanje branše bit će odmicanje od PET ambalaže, što će smanjiti troškove transporta, a predstojeći veliki sportski događaji privući će nove potrošače. Proizvođači piva trebali bi proširiti svoj asortiman, prvenstveno craft piva, ali i bezalkoholnih proizvoda u limenkama kojima mogu ciljati na kupce okrenute zdravijem načinu života. To će zahtijevati osjetna ulaganja, ali niska zaduženost velikih pivara pokazuje da im to neće biti prevelik financijski teret", zaključuju naši analitičari.
.webp){kind=icon}
