.webp){kind=icon}
Ekonomska kriza ostavlja veliki utjecaj na pivsku industriju u Bosni i Hercegovini. Iako domaće pivare pokušavaju da se vrate na period od prije pandemije, i dalje se suočavaju s ekonomskim teškoćama, a dodatni problem im prave strane pivare koje drže dominaciju na tržištu.
Analitičari Bloomberg Adrije analizirali su devet kompanija s liste regionalnih pivara, od čega je šest podružnica ili su rezultat zajedničkih ulaganja globalnih konglomerata kao što su Molson Coors, Heineken, Carlsberg i Coca-Cola.
Na listi analiziranih pivara našle su se Banjalučka i Sarajevska pivara.
Sarajevska pivara u posljednjih nekoliko godina suočava se s finansijskim teškoćama uglavnom zbog pretjeranog nivoa duga, pri čemu rashodi za kamate gutaju značajan dio njihovog operativnog profita, pokazuje analiza.
Ova pivara ima najmanji iznos neto obrtnog kapitala koji je najvećim dijelom vođen poreznom obavezom u okviru ostalih obaveza. Njihov CCC je među najvišim u grupi, što ukazuje na lošu praksu upravljanja obrtnim kapitalom. Prosječni NWC kao postotak prodaje iznosi -5,6 posto na kraju 2021. godine, što pokazuje razumne vještine upravljanja obrtnim kapitalom i moćnu poziciju proizvođača piva u poređenju s dobavljačima i kupcima.
Više na: Analiza industrije piva u regionu: Snažna profitabilnost kroz jeftin proizvod
"Nepovoljno makroekonomsko okruženje kroz rast kamatnih stopa, visoku inflaciju i posljedično smanjenje realnog raspoloživog dohotka neminovno će utjecati na finansijske rezultate proizvođača piva", navode analitičari u analizi.
Nije se lako boriti protiv multinacionalnih kompanija koje se nalaze na bh. tržištu, jer one ulažu veliki novac za "istjerivanje domaćih pivara s tržišta" tako što lokalima plaćaju za prodaju svojih piva, kaže za Bloomberg Adria TV Ilija Šetka, generalni direktor Banjalučke pivare.
"BiH je zaista jedan rijedak primjer gdje piva iz uvoza čine 70 posto tržišta. Iako postoje četiri lokalne pivare u BiH, one zajedno čine samo 30 posto tržišta", kaže Šetka.
Tržištem BiH dominira uvozno pivo iz Hrvatske - Molson Coors BH - podružnica Cervesia, Zagrebačke pivovare, te Slovenije i Srbije.
Šetka objašnjava kako je u finansijskom smislu BiH "fantastično tržište" jer nijedna od stranih pivara ovdje nema svoju proizvodnju.
"Svi njihovi troškovi i sve što oni rade se dešava u fabrikama koje su u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori i onda oni mogu vrlo jeftino slati pivo u BiH, jer ovdje nemaju nikakve troškove", objašnjava on i dodaje kako za razliku od stranih pivara, lokalne imaju troškove, između ostalog, u investicijama i platama.
"To što se pivo prodaje za manje od marke, a što cijene rastu, situaciju domaćim pivarama iz godine u godinu čini sve težom", kaže Šetka.
Cijene žitarica, stakla i aluminija rasle su duplo u odnosu na period prije rata u Ukrajini.
Više na: Tržište stakla u krizi: Povećanje cijena i do 300 posto
"Tako da su apsolutno sve te glavne stvari od kojih se prave pivo i proizvodi koje mi prodajemo rasli ne za pet, 10, 15, nego 50 pa i 100 posto", kaže Šetka.
Dodaje da će upravo to dovesti do povećanja maloprodajnih cijena.
Depositphotos
Recesijska okruženja rezultiraju nepovoljnim promjenama u miksu proizvoda i plasmanu proizvođača piva. Potrošači obično naginju pivu s nižim cijenama i kupovini izvan lokala. Obje aktivnosti dovode do pada marže, jer i pivo po nižim cijenama i prodaja izvan prodajnih mjesta imaju nižu bruto maržu.
Dugoročno povećanje ekonomskog standarda prati i povećana potrošnja craft piva, a analitičari smatraju da ova potražnja može pozitivno utjecati na stare igrače. Imaju ekonomsku moć da investiraju u craft pivare i marketinške aktivnosti, kako bi izgradili nove brendove ili kupili proizvođače craft piva u usponu. Kako navode, pomak potrošača ka craft pivarama dugoročno će pozitivno utjecati na marže.
Na policama trgovačkih centara te u ugostiteljskim objektima sve češće pronalazimo craft piva bh. proizvođača, međutim, prisutni su veliki problemi.
Kako je ranije za Bloomberg Adriju kazao Damir Dizdarević, vlasnik sarajevske VOPI kraftdžinice, najveći problem predstavlja nedostatak sirovina. Da bi dobio gotov proizvod, 90 posto sirovina mora da uveze.
"Uvozimo sve: hmelj, slad, kvasac, boce. Jedino je voda naša i etikete koje radimo s domaćim kompanijama", kaže Dizdarević i dodaje kako slad i hmelj najčešće nabavljaju iz Slovenije.
Bloomberg Adria
Čitajte više na: Bh. craft pivare u velikim problemima, brojna gašenja u posljednje tri godine
Tržište je malo, a pored sirovina, probleme im predstavlja saradnja s ugostiteljskim objektima, koji već imaju ugovore s velikim pivarama i na taj način koče dolazak craft piva do potrošača.
"Naš proizvod bude dosta skuplji u odnosu na druge države, mada nam je cjenovno puno jeftiniji u odnosu na region", kaže Dizdarević i dodaje kako pri uvozu plaća dažbine, carine i poreze.
