Kvalifikovana radna snaga postaje sve veći problem u razvoju evropske privrede. Trenutno 18 posto proizvodnih i 27 posto uslužnih kompanija EU navodi problem manjka radne snage kao najveći problem u poslovanju. Prema trenutnim podacima, može se reći da rade svi koji žele raditi. Zaposlenost na nivou EU je na historijskom nivou od 75,3 posto. S druge strane, nezaposlenost je također na najnižim nivoima – 5,9 posto. Što se tiče Adria regiona, tržište rada je gotovo iscrpljeno u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je u ostatku regiona sve uže.
U svim zemljama Adria regiona posljednjih godina vidimo rast zaposlenosti uslijed rasta privrede, ali i pad nezaposlenosti koji povezujemo s tim, uz djelimičan pad zbog iseljavanja iz ovih krajeva.
Slovenija bilježi višu stopu zaposlenosti i nižu stopu nezaposlenosti nego što je to slučaj u EU s obzirom na veličinu tržišta i razvijenost privrede.
Srbija bilježi najveći rast zaposlenosti u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu za četiri procentna poena, na 64,7 posto, uslijed snažnih priliva stranih investicija i ulaganja u radno intenzivne industrije.
S druge strane, na dnu prema pokazateljima tržišta rada je BiH, gdje i dalje imamo veoma nisku zaposlenost od svega 51,8 posto zbog raširenosti sive ekonomije i niske participacije žena u zapošljavanju (39,1 posto).
Za nastavak priliva stranih direktnih investicija i rasta privrede ključna je relativno dostupna radna snaga i relativno niže plate nego u ostatku Evrope, o čemu smo pisali u našoj analizi FDI Adria region
Bloomberg Adria
.
Prema ta dva spomenuta pokazatelja, trenutno su u najpovoljnijoj situaciji "non-EU" zemlje Adria regiona.
U Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji vidimo niže stope participacije na tržištu rada, više stope nezaposlenosti, ali i niže prosječne plate nego što je to slučaj u Sloveniji i Hrvatskoj. Isto tako, hrvatsko i slovensko tržište gotovo da i nema domaće radne snage, što se najbolje vidi po zapošljavanju stranih radnika, koje se zahuktalo u posljednje dvije godine.
Daljnji rast privrede zavisi i zavisit će od uvoza radne snage s obzirom na nepovoljne demografske trendove. U Sloveniji udio strane radne snage premašuje 15 posto te svako novo otvaranje radnih mjesta zavisi od uvoza stranaca, posebno u radno intenzivnim sektorima poput građevinarstva. U Hrvatskoj je taj udio sve bliži 10 posto (oko 160.000 stranih radnika) s procjenama daljnjeg rasta. U ostatku regiona broj raste, ali trenutno je mnogo niži s obzirom na pomenuto stanje tržišta rada.
Kada pogledamo potencijal postojeće domaće radne snage, vidimo da postoji tzv. loša ponuda rada u EU na nivou od 12 posto. Pod "lošom" ponudom rada smatraju se nezaposleni, osobe koje rade skraćeno radno vrijeme, osobe koje traže posao, ali nisu još uvijek dostupne za početak rada, te osobe koje su dostupne za rad, ali trenutno ne žele raditi.
U Adria regionu loša ponuda rada čini u prosjeku 14,8 posto ukupne radne snage, što je iznad EU prosjeka. Tu prednjače "non-EU" zemlje Sjeverna Makedonija sa 24 posto, BiH oko 18 posto, te Srbija oko 16 posto potencijala za zapošljavanje.
Bloomberg Adria
U tim zemljama radna snaga nije optimalno iskorištena i gubi se na produktivnosti privrede. Ali s druge strane, postoji snažan bazen za daljnje privlačenje investicija koje bi u srednjem roku trebalo situaciju da približe sličnijim nivoima EU prosjeka. Hrvatska i Slovenija su tu ispod prosjeka EU, što i potvrđuje visok udio strane radne snage.
Radna snaga će ostati najveći problem kompanija u Sloveniji i Hrvatskoj i u narednim godinama, uzimajući u obzir demografiju i očekivani rast privrede.
Uvoz strane radne snage je neizbježan, te se bazen iz istočnijih zemalja Adria regiona polako sužava, pa očekujemo nastavak uvoza radnika iz dalekih zemalja poput Nepala, Pakistana, Indije i drugih. I u "non-EU" dijelu Adria regiona sve veći problem postaje nedostatak kvalifikovane radne snage, no još uvijek postoji solidan potencijal neiskorištenog dijela radno sposobnog stanovništva.
Plate će uslijed pritiska potražnje za radom nastaviti rasti umjerenim tempom, no dosta toga zavist će od kretanja njemačke privrede, od koje zemlje Adria regiona ponajviše zavise.
