.webp){kind=icon}
Nedostatak radne snage i visoka inflacija temeljni su uzroci nastavka rasta plaća radnika Adria regije u 2023. Primanja su lani rasla po dvoznamenkastim stopama, a taj trend će se nastaviti i ove godine, doduše, nešto sporijim tempom, previđa naš istraživački tim u svojoj najnovijoj analizi.
"Stopa rasta u Adria regiji i CEE4 (Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka) nominalno je u prosjeku iznosila više od 13,5 posto. Realno gledano, situacija je bolja za Adria regiju, gdje je prosječni realni rast plaća bio 4,8 posto yoy, što sugerira bolju kupovnu moć, dok to nije bio slučaj za CEE4 (negativnih 0,6 posto yoy)", stoji u analizi Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu možete preuzeti OVDJE.
Po visini bruto plaća, Slovenija je i dalje na vrhu s više od 2.000 eura, a Hrvatska slijedi zemlje CEE4 i trenutno je jedan posto ispod njihovog prosjeka.
Srbija se 2023. godine pridružila skupini sa četveroznamenkastim plaćama zahvaljujući snažnom rastu u proteklih pet godina, s CAGR-om od čak 9,5 posto – najvišim među promatranim zemljama u tom razdoblju, uvelike pod utjecajem najsnažnijeg priljeva stranih ulaganja u regiji.
Iako Sjeverna Makedonija i BiH zaostaju, njihove plaće također stalno rastu, s petogodišnjim CAGR-om od 7,2 posto u prosjeku.
"Slovenija konstantno prednjači po visini plaća, ali vidimo određeno približavanje slovenskoj razini u ostatku regije. Naime, Srbija je uspjela ostvariti najveće dobitke u odnosu na slovensku razinu plaća (s 34 posto u 2012. godini na 45 posto), dok je zamjetan porast zabilježen i u Sj. Makedoniji (s 32 na 40 posto). To je bilo manje izraženo u Hrvatskoj i BiH (po dva postotna boda)", pojašnjavaju naši analitičari.
U Hrvatskoj ima prostora za daljnji rast
U Hrvatskoj su jedinični troškovi rada rasli sporije u odnosu na Europsku uniju (EU), iako je povećala produktivnost na sličnoj razini kao Slovenija. To sugerira da je gospodarstvo imalo komparativnu korist od poboljšanja produktivnosti praćenog sporijim rastom troškova rada, što znači da postoji prostor za daljnje povećanje plaća.
Negativni jaz u ponderiranoj prosječnoj kupovnoj moći BDP-a po stanovniku između CEE4 i Adria regije povećao se s 20 postotnih bodova u 2012. na 26 postotnih bodova u 2022. Rumunjska i Poljska nadmašile su gospodarski rast svih ostalih promatranih zemalja, zahvaljujući snažnom privlačenju stranih izravnih ulaganja, kao i solidan fond potencijalnih radnika.
Samo je Hrvatska iz Adria regije rasla prema BDP-u po stanovniku u PPS-u oko razine Poljske, na 11 postotnih bodova.
"Nakon pandemije bilježimo snažniji rast u Adria regiji, posebice u Srbiji i Hrvatskoj, te očekujemo da će se taj jaz smanjiti. Kada gledamo razinu plaća, Rumunji su bili na dnu cijele regije CEE (uključujući regiju Adria) u smislu bruto plaće u 2012. Međutim, do 2023. rumunjske su plaće nadmašile one u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, te mađarske, dok se približavaju razinama Hrvatske i Poljske. Negativni jaz između ponderiranih prosječnih plaća u Adria regiji i CEE4 lagano je pao, s 21 postotnog boda u 2019. na 19 postotnih bodova u 2023. (plaća u Adria regiji iznosi 81 posto plaće u CEE4)", naglašava se u analizi.
Više:
Poslodavci traže ubrzanje fiskalne reforme i liberalizaciju tržišta rada
Kako su rasle plate u FBiH i ko (ni)je osjetio inflaciju
PROGNOZA Nedostatak radnika i moguća otpuštanja u BiH obilježit će 2024.
Rast će se nastaviti
Naši analitičari predviđaju da će se i u 2024. rast plaća nastaviti, ali po nešto nižim stopama u usporedbi s prethodnim godinama. Konkretnije, vide skok po srednjojednoznamenkastim brojkama.
"Ublažavanje inflatornih pritisaka umanjit će pregovaračku moć zaposlenika koji su već imali koristi od povećanja realnih plaća zbog niže inflacije. Međutim, stalni nedostatak radne snage u Adria regiji nastavit će utjecati na rast plaća i očekujemo postupno usklađivanje plaća s onima u Sloveniji", zaključuju u analizi.
Napominju i kako će još jedan faktor biti vjetar u jedra rastu plaća, a to su izbori. Javni sektor u Hrvatskoj već je dobio svoj dio predizbornog kolača, pa će plaće u njemu skočiti za oko 13 posto od početka travnja. Slično se očekuje i u Sjevernoj Makedoniji, koju također čeka izlazak na birališta, a koliko će konkretno "kupovina" glasova stajati tamo, tek ćemo vidjeti.
