Najveći trgovački lanci u Adria regiji žive na račun svojih dobavljača, jedan je od zaključaka iscrpne analize maloprodajnog tržišta koju je napravio analitički tim Bloomberg Adrije. Naši analitičari objašnjavaju da, gotovo bez iznimke, veliki trgovci u regiji imaju negativni neto radni kapital, što je posljedica tzv. negativne konverzije gotovine i "indicira da se poslovanje u naravi financira pomoću dobavljača".
Konverzija gotovine mjeri koliko se brzo inventar pretvara u novac, odnosno prihode. Kad je ta mjera pozitivna, to znači da trgovci nabavljaju robu, stave je na police gdje ona čeka prodaju, a oni u međuvremenu nabavku te robe plate dobavljaču. Tek nakon toga ostvaruju prihode od njene prodaje potrošačima.
Cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
Kad je ta mjera negativna, to znači da se roba prodaje brže nego što je oni plaćaju dobavljačima, a to de facto znači da trgovcu dobavljači djelomično financiraju poslovanje, pošto trgovac još u međuvremenu ostvarene prihode može koristiti i za druge svrhe prije nego što dobavljaču plati samu robu.
Za najveće trgovačke lance u Adria regiji prošle je godine razdoblje plaćanja dobavljačima u prosjeku bilo 68 dana, dok je obrt zaliha bio prosječnih 41 dan. Istovremeno je samo osam dana bilo potrebno kako bi se naplatila potraživanja. "Veliki trgovci profitiraju od vlastite tržišne pozicije i mogu ispregovarati tako duge rokove plaćanja, što se često koristi i za financiranje dugotrajne imovine", objašnjava naš tim analitičara.
Pregovaračka snaga jasno je vidljiva iz tržišnih udjela. Maloprodajno tržište u Adria regiji je prilično koncentrirano, stoji u analizi, jer pet najvećih igrača drži između 70 i 80 posto udjela. Tržište je jedino malo više fragmentirano u Srbiji zahvaljujući opstanku velikog broja malih privatnih trgovačkih tvrtki. Na tržištima djeluju i lokalni i zapadnoeuropski igrači, a Fortenova grupa je jedina prisutna na sva četiri tržišta brendovima Mercator, Idea i Konzum.
Uz njih na tržištu su čvrsto utemeljeni i diskontni lanci. Mada nigdje nisu na prvom mjestu, oni drže između 25 i 30 posto tržišta, s time da najveći dio tržišnog kolača kontroliraju u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje profitiraju od bescarinskog uvoza robe koju nabavljaju naveliko iz srednjoeuropskih centara. Strategija osvajanja tržišta niskim cijenama isplatila im se jer su značajan dio udjela preuzeli od klasičnih supermarketa, tumače analitičari.
Najveći trgovački lanci uspješno su prebrodili protekle krizne godine koje su obilježili pandemija i visoka inflacija. Prihodi od prodaje najvećim su dijelom skočili zahvaljujući rastu cijena, zbog čega su porasli i profiti, ali se to nije odrazilo na marže. Za grupu najvećih regionalnih trgovačkih lanaca, čije su poslovanje pretresli naši analitičari, prihodi su lani u prosjeku porasli za 14 posto, što je u skladu sa stopom inflacije. "Rast prihoda primarno je došao zbog rasta vrijednosti, a ne količina" prodane robe, stoji u analizi. Na razini pojedinih zemalja jedino su u Bosni i Hercegovini prihodi porasli bitno više od inflacije, što znači i jaču prodaju same robe.
Bruto marže su se lani tek blago spustile na 26,2 posto razine od 26,3 posto, koju su imale godinu prije. Kako je trošak nabave rastao brže od prihoda, a uz to je rastao i trošak zaposlenika, trgovci su profitabilnost branili režući druge troškove. U regionalnom maloprodajnom sektoru rashodi za zaposlene u prosjeku iznose desetak posto ukupnih rashoda. Naš analitički tim to ocjenjuje "umjerenim" s obzirom na to da se radi o prilično radno intenzivnoj industriji. Ukupan broj zaposlenih u grupi trgovaca obuhvaćenih analizom je lani porastao tek jedan posto, dok su rashodi za njih skočili za 14 posto.
Kronični problem trgovačkog sektora je nedostatak kvalificirane radne snage koji se sve više rješava "uvozom" radnika iz drugih država, van Europske unije. Poslodavci su lani, u okružju visoke inflacije, podizali i plaće kako bi pokušali smanjiti nedostatak radnika. Analitičari primjećuju i da je lani porasla produktivnost u maloprodaji, no nije se radilo o tehnološkim ili operativnim poboljšanjima već se radilo o nominalnom rastu vrijednosti prodane robe. Točnije, prihodi od prodaje po zaposlenom su porasli za 12 posto, dok su prihodi porasli za sličnih 14 posto.
U maloprodaji produktivnost se obično povećava automatizacijom procesa, skladišta, instalacijom samouslužnih blagajni i jačanjem ponude na internetu. Takvi potezi smanjuju potrebu za ljudskom radnom snagom.
Viša analitičarka korporativnih financija Jelena Zindović navodi da je ova godina izazovna za trgovce koji se bore s dodatnim pritiskom na marže. Prihodi će skočiti zahvaljujući višoj inflaciji, ali će rast biti sporiji, smatra ona. Slovenski trgovački lanci će imati najniži rast zbog usporavanja tamošnje domaće potrošnje i oštrijeg pada stope inflacije. Na suprotnoj strani naći će se njihovi kolege i konkurenti iz Bosne i Hercegovine zahvaljujući čvrstom rastu potrošnje, ali i cijena.
Uz rast ulaznih troškova na marže trgovačkih lanaca utjecat će i administrativna ograničenja na cijene pojedinih proizvoda, usporavanje potrošnje na nenužnu luksuzniju robu, jača potražnja za robom na posebnim popustima i prigodnim prodajama te, vezano samo za Hrvatsku, zabrana rada nedjeljom.
Što se tiče iduće godine, naš analitički tim očekuje ubrzavanje osobne potrošnje u Adria regiji, što će značiti i bolje dane za lokalne trgovačke lance. Šoping, izgleda, ipak ne izlazi iz mode.
.webp){kind=icon}
