Najrazvijenijim državama u regiji piše se najgore, dok će onima s nešto slabijim gospodarstvima ove godine ipak biti nešto lakše, barem ako je suditi po revidiranim prognozama o kretanju ekonomija u ovoj godini. Analitički tim Bloomberg Adrije Sloveniji i Hrvatskoj, objema članicama Europske unije i eurozone, u ovoj godini prognozira stagnaciju, odnosno tek simboličan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto. Sjevernoj Makedoniji se prognozira nešto viših 1,1 posto, Srbiji 1,3 posto, a Bosni i Hercegovini 1,7 posto.
Sve stope upućuju na relativno sumornu ekonomiju u regiji – Kina je ovih dana objavila kako će ciljati da joj ovogodišnji ekonomski rast bude oko pet posto. No kako je sve donedavno realna opcija bila i recesija, nove revidirane prognoze ipak daju dojam da se zimski pesimizam malčice otop(l)io.
Topla zima je i jedan od razloga zašto su se analitičari i ekonomisti ovih dana malo odmaknuli od proricanja propasti. EU je prošlo ljeto i prošlu jesen provela u borbi s nabavkom energenata po visokim cijenama nakon što je ruska invazija u Ukrajini gotovo iz temelja preusmjerila tokove prirodnog plina, nafte i njenih derivata s ove strane Urala.
To je dodatno potpirilo inflaciju na koju su središnje banke reagirale dizanjem kamatnih stopa da bi se u konačnici sve to obrušilo na korporacije i radnike. No i jedni i drugi zasad pokazuju iznenađujuću otpornost. Kompanije i dalje ostvaruju profite, zaposlenost je i dalje relativno visoka. Kako u Europi tako i u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tako i naš analitički tim naglašava da njihova najnovija makroekonomska analiza sadrži "kombinaciju nešto boljih prognoza za osnovnu ekonomsku aktivnost ove godine", ali i povišena očekivanja za inflaciju, kao i strožu monetarnu politiku u odnosu na ranije procjene. Toplija zima i činjenica da su europske države uspjele osigurati zalihe prirodnog plina smanjile su pritisak na rast cijena energije, a to je za posljedicu imalo i "ublažavanje pritiska na rast općih troškova", ističe tim koji vodi Andrej Knez. Gospodarska aktivnost u najvećim europskim ekonomijama jača je nego što se to prije očekivalo, a to se prenosi i na Jugoistočnu Europu, objašnjavaju oni.
Sloveniji se zbog toga sada prognozira stagnacija, odnosno vrlo blagi pozitivan pomak od 0,1 posto, za razliku od ranijih negativnijih prognoza. Tome će pridonositi neto izvoz, ali i snažna zaposlenost koja bi se trebala pretočiti u nominalni rast plaća. No osobna potrošnja će i dalje biti pod utjecajem pada realnih dohodaka zbog visoke inflacije i skupljih kredita.
I u Hrvatskoj je prognoza revidirana na više zahvaljujući također dobroj zaposlenosti, ali i visokoj razini investicija te izvozu, pa se sada i Hrvatskoj predviđa stagnacija, odnosno simboličan rast kao i u Sloveniji. Poticaj privredi bi ove godine trebao doći iz daljnjeg rasta investicija, zahvaljujući ulasku u eurozonu i Schengen, što bi se trebalo pretočiti u niže troškove transporta i financijskih usluga. Pozitivni efekti očekuju se i zbog nastavka politike široke ruke vlasti kroz poticaje i subvencije, što je potaknulo ekonomiju i u četvrtom kvartalu.
Dobra zaposlenost i investicije bi trebale doprinositi privrednom rastu i u Srbiji, gdje se za ovu godinu prognozira rast od 1,3 posto. No analitičari upozoravaju da po pitanju investicija treba voditi računa da većina njih dolazi iz EU i Kine, što znači da ovise o "političkim motivacijama". Domaća potražnja će rasti slabije nego lani, ali se pozitivan efekt očekuje od investicija u infrastrukturu planiranih za ovu godinu.
U Makedoniji se također očekuje usporavanje rasta osobne potrošnje "zbog pogoršanja u plaćama i financijskih uvjeta za kreditiranje te i dalje visoke stope inflacije", a u suprotnom smjeru bi mogle gurati doznake iz inozemstva. Također, porastu li ove godine investicije, to bi moglo smanjiti i stopu nezaposlenosti, smatra naš analitički tim.
Bosni i Hercegovini se u regiji predviđa najviši rast BDP-a, od 1,7 posto. Tamošnja privreda je bila zakočena odgodom reformi i izostankom donošenja odluka vezanih uz ekonomiju, no to bi se trebalo konačno zakotrljati nakon formiranja vlasti na svim razinama. Inflacija će usporavati osobnu potrošnju i u centru Adria regije, smatraju analitičari, ali niži troškovi rada mogli bi zainteresirati strane ulagače za investicije u BiH.
U konačnici, sve prognoze i dalje pokazuju da će ekonomska aktivnost u Adria regiji biti bitno niža nego lani, ali bi se trebala zadržati na pozitivnoj strani.
Kao što je i ranije navedeno, dobar dio lokalne ekonomske aktivnosti ovisi o tome što će se dešavati u ostatku Europe. Analitičari Bloomberg Adrije u svojim su prognozama obuhvatili i monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB). Očekuju da će ECB kamatnu stopu na depozite do kraja prvog polugodišta podići na 3,5 posto, a onu za refinanciranje na četiri posto. U ovom trenutku one se nalaze na razinama od 2,5 odnosno tri posto. Iduća odluka očekuje se krajem ovog tjedna.
Razloge za nešto agresivniju politiku od ranijih najava objašnjavaju višom temeljnom inflacijom koja je u eurozoni u veljači dosegnula 5,6 posto na godišnjoj razini. "Smatramo da će se domaća potražnja vremenom prilagoditi, što bi ECB-u dalo opciju prestanka dizanja kamatnih stopa uz istovremeni pad temeljne inflacije", napominju.
Tromjesečni EURIBOR, kao jedna mjera općeg kretanja kamatnih stopa na financijskom tržištu, u idućih nekoliko mjeseci će porasti na nešto više od 3,5 posto, a šestomjesečni na oko 3,75 posto. Stope će na toj povišenoj razini ostati barem do početka 2024., smatra analitički tim Bloomberg Adrije, ali upozorava da bi kamatne stope mogle i nakon toga ostati visoke osim ako ekonomije ne budu toliko ugrožene da se monetarna politika mora relaksirati.
Sve u svemu, analitičari i dalje odbijaju staviti ružičaste naočale, ali one barem više nisu tako tamne kao što su bile krajem prošle godine. S dolaskom ljeta svakako će i one sunčane doći u obzir, a treba se samo nadati da one – zbog situacije u ekonomiji, i/ili mogućim novim suludim hirovima moćnih diktatora – neće i stvarno simbolizirati ponovno gospodarsko zamračenje.
.webp){kind=icon}
