Rastuće cijene električne energije i sve veći pritisci na pojedine zemlje regiona da smanje zagađenje zraka bit će glavni pokretači koji će u narednom periodu u Adria regionu ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije, zaključak je nove analize analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Prema njihovoj ocjeni, najbrži razvoj, kao i do sada, bit će u oblasti solarne energije. "Solarna industrija je najbrže rastući segment obnovljivih izvora energije. Suočen s rastućim cijenama energije i ozbiljnim posljedicama globalnog zagrijavanja, svijet traži brzo, ekonomično i čisto rješenje za koje vjerujemo da se može naći u solarnoj energiji."
Naš analitički tim ukazuje na to da su cijene struje u Evropi u prethodnom periodu dostigle nivoe koji nisu viđeni u posljednjih 10 godina, a taj rast je podstaknut rastućim cijenama prirodnog gasa zbog geopolitičkih pitanja i rata u Ukrajini. Međutim, slika cijena struje u našem regionu je, zbog državnih subvencija, drugačija.
"U Adria regionu vidimo mješovitu sliku – potrošači u Srbiji i BiH uživaju veoma niske cijene zahvaljujući visokim subvencijama, dok su u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji na nivou EU", navodi naš analitički tim.
Cijena struje u pet zemalja u regionu u odnosu na cijenu u zemljama Evropske unije
Pored povećanja cijena struje, drugi pokretač bržeg prelaska na obnovljive izvore u regionu bit će i potreba za smanjenjem zagađenja zraka. Naš analitički tim ukazuje na to da je potreba za smanjenjem zagađenja zraka naročito naglašen u Adria regionu, s obzirom na činjenicu da tri od pet zemalja, BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija, dominantno koriste fosilna goriva u proizvodnji struje (oko 70 posto) uprkos potencijalu koji imaju u obnovljivim izvorima.
Fosilna goriva su sa više od 70 posto dominantna u proizvodnji struje u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji
Hrvatska i Slovenija svijetle tačke regiona u nižem korištenju fosilnih goriva
Kada je riječ o dosadašnjim ulaganjima u obnovljive izvore energije u regionu, naročito solar, može se reći da Hrvatska i Slovenija prednjače, Sjeverna Makedonija im je za petama, dok su BiH i Srbija u ranoj fazi razvoja. U izvještaju naših analitičara navodi se da je u Sloveniji 2021. godine bilo 367 MW instalisane snage u solarnim panelima, u Hrvatskoj 109 MW, u BiH 53 MW, u Srbiji 52 MW, a u Sjevernoj Makedoniji 94 MW.
Naš analitički tim je upoređivao kako je tekla prodaja u kompanijama koje se bave proizvodnjom solarne opreme u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, a kako Srbija i BiH nemaju takve kompanije, za uzorak su uzete kompanije koje se bave distribucijom.
"U Srbiji i BiH vidimo tržište u ranoj fazi razvoja: njime upravljaju distributeri/instalateri solarne opreme/panela (još nema proizvođača opreme). Sektor je razvijeniji u Sloveniji i Hrvatskoj, gdje prednjače proizvođači solarne opreme, dok se u Sjevernoj Makedoniji i pored postojanja proizvođača tržište još uvijek razvija."
Prosječna stopa rasta prodaje ovih preduzeća pokazuje da je industrija rasla u posljednje dvije godine, međutim rast je predvođen trocifrenim međugodišnjim stopama distributivnih kompanija. Ove kompanije također bilježe veće marže od kompanija koje se bave proizvodnjom.
Ipak, cijela industrija je veoma profitabilna, s prosječnim trogodišnjim EBITDA i EBIT maržama od 17,5 posto i 14 posto respektivno. Dok su marže bile pod pritiskom povećanih ulaznih troškova u 2022. godini, u 2023. naš analitički tim očekuje jače marže zahvaljujući smanjenju cijena polisilicija i drugih sirovina u drugoj polovini godine, kao i nižim troškovima isporuke.
Zemlje Adria regiona sunčanije od mnogih evropskih zemalja
Kako bi prikazali potencijal proširenja solarnih kapaciteta u regionu, naš analitički tim koristio je podatke izračunate po metodologiji koju je razvio Global Solar Atlas (Svjetska banka) o potencijalu fotonaponske (PV) proizvodnje energije (PVOUT).
PV potencijal ukazuje na kWh električne energije koju bi proizveo fotonaponski sistem s vršnom instalisanom snagom od 1kW (podaci uzimaju u obzir niz faktora koji utiču na performanse sistema kroz modele proračuna solarnog zračenja, temperature i fotonaponske simulacije). Za Adria region, PVOUT podaci su u povoljnom rasponu između 3,5 i 4,5 kWh/kWp, što pokazuje da je većina zemalja Adria regiona bolje pozicionirana u odnosu na mnoge zemlje u Evropi.
Očekivani razvoj obnovljivih izvora globalno i u regionu
"Vjerujemo da će promjena trendova iz Evrope, kao snažnog mjerila i za zemlje Adria regiona, dovesti do jačeg prelaska na obnovljive izvore, a posebno solarnu energiju", ukazuju naši analitičari.
Danas se, dodaju, globalni solarni kapacitet procjenjuje na 1 TW, što je tri puta više nego 2018. godine i 500 puta više nego 2002. godine. "Ključni razlog za takav rast je činjenica da obnovljivi izvori energije postaju cjenovno konkurentniji fosilnim gorivima."
Kao ključne prepreke za daljnje širenje solarne industrije analitičari BBA vide uspješno povezivanje OIE, balansiranje mreže (što podrazumijeva velika dodatna ulaganja svake zemlje) i proaktivniju lokalnu regulaciju.
"Ipak, vidimo ukupnu industriju s daljnjim potencijalom rasta u narednom periodu godine. Globalno, solarna energija će biti najbrže rastući energetski segment u 2023. s procijenjenim povećanjem od 20 do 30 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što očekujemo da će se preslikati i u Adria regionu", zaključuje analitički tim BBA.
Tekst ažuriran sa videom poslije 14. pasusa.
.webp){kind=icon}
