Južnokorejska berza posljednjih godinu dana bilježi iznimno snažan rast. Kospi indeks porastao je više od 130 posto od početka 2025. godine potaknut snažnim investicijskim ciklusom u umjetnu inteligenciju. Početkom prošle sedmice tržište je ipak snažno reagiralo na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i indeks je u jednom trenutku pao oko 20 posto, no dio gubitaka brzo je nadoknađen te je do kraja sedmice vratio oko 10 posto.
Za usporedbu, japanski Topix u istom je razdoblju porastao nešto više od 30 posto, dok je S&P 500 ostvario rast od oko 16 posto.
Globalni tehnološki ciklus obilježen rekordnim ulaganjima u AI infrastrukturu snažno povećava potražnju za naprednim memorijskim čipovima, području u kojem Južna Koreja ima vodeću globalnu poziciju. Struktura tržišta pritom je izrazito koncentrirana. Tehnološki divovi Samsung Electronics i SK Hynix dominiraju berzom i zajedno čine gotovo 40 posto Kospi indeksa, zbog čega kretanja u tehnološkom sektoru imaju presudan utjecaj na cijelo tržište.
Jedan od razloga zbog kojih su korejske dionice godinama trgovale uz diskont u odnosu na zapadna tržišta bio je tzv. "Korea discount".
Diskont je povezan s dominacijom velikih porodičnih konglomerata (chaebola) s relativno niskim dividendama te slabijom zaštitom manjinskih dioničara. Posljednjih godina niz reformi korporativnog upravljanja privuklo je veliki broj stranih ulagača, pa tako oni imaju dominantnu ulogu u rastu indeksa.
Posljednjih mjeseci, doduše, stranci su bili neto prodavatelji, dok su domaći mali ulagači poznati kao "mravi" (ants), aktivno kupovali tokom korekcija, primjenjujući strategiju buy the dip. Unatoč prošlosedmičnom padu, korejsko tržište ostaje jedno od ključnih globalnih tehnoloških tržišta. Kospi indeks je i dalje relativno jeftiniji od američkog S&P 500 indeksa, uz P/E omjer od 20, pored 25 od S&P-a 500.
Istovremeno, japanski indeks Topix porastao je oko 33 posto od početka 2025. godine, no pokretači rasta djelomično su drugačiji nego u Južnoj Koreji. Iako su i japanske dionice profitirale od globalnog AI optimizma, japansko tržište kapitala istovremeno prolazi kroz širu strukturnu promjenu. Nakon energetskog šoka 2022. i povratka umjerene inflacije, velike količine gotovine koje japanska domaćinstva i kompanije drže na računima počele su se postupno preljevati na tržište kapitala.
Japan se desetljećima suočavao s deflacijom i slabim ekonomskim rastom, no povratak umjerene inflacije, postupno podizanje kamatnih stopa Japanske centralne banke te rast plata potaknuli su i potrošnju i ulaganja. U takvom okruženju Topix je 2025. nadmašio svoj povijesni vrhunac iz 1989. godine, nakon gotovo tri desetljeća. Unatoč snažnom rastu, japansko tržište ostaje relativno povoljno, Topix se trguje uz P/E omjer od 19, a japanski indeks nudi i najviši dividendni prinos od 2,1 posto u usporedbi s Kospijem i S&P 500. Rast dodatno podupire interes globalnih investitora koji žele diverzificirati portfelje izvan američkog tržišta.
Poput Južne Koreje, i Japan veliki dio nafte uvozi s Bliskog istoka, pa dugotrajniji sukob predstavlja ozbiljan makroekonomski rizik. Ipak, Japan raspolaže značajnim strateškim rezervama nafte, što kratkoročno ublažava potencijalne poremećaje opskrbe.
