Energetska kriza vratila Evropu unazad s puta energetske tranzicije

Kada se rezimira 2022. iz ugla energetske tranzicije, može se zaključiti da je energetska kriza vratila Evropu nekoliko koraka unazad s ambicioznog puta nulte emisije gasova do 2050. godine. Strah od nestanka struje i gasa primorao je mnoge evropske zvaničnike da odustanu od zatvaranja pojedinih rudnika uglja, a neke zemlje su poslije nekoliko decenija otvorile nove.

Da je korištenje uglja prošle godine uvećano signalizirano je i u jednom od posljednjih izvještaja Međunarodne agencije za energetiku (IEA) u kojem je navedeno da očekuju da je potrošnja uglja u 2022. dostigla najviši nivo u historiji i da će ostati stabilna između 2022. i 2025. godini, osim ako se prelazak na čistije alternative ne ubrza.

Predviđa se da je potrošnja uglja porasla za 1,2 posto, premašivši prvi put osam milijardi tona u jednoj godini, dok se za 2023. godinu očekuje porast od dva posto.

Predviđa se da je potrošnja uglja porasla za 1,2 posto, premašivši prvi put osam milijardi tona u jednoj godini (Bloomberg)

Veliko oslanjanje Evrope na ugalj prošle godine je vođeno ruskim smanjenjem isporuke gasa, primoravajući je da koristi druge izvore energije. To se dešava u trenutku kada evropski lideri također pokušavaju da se okrenu ka obnovljivim izvorima kako bi osigurali čistije izvore energije.

Koje su zemlje odgodile zatvaranje rudnika uglja ili otvorile nove

Najveće iznenađenje bila je Velika Britanija kao glavni zagovornik korištenja obnovljivih izvora energije. Naime, Velika Britanija je krajem prošle godine odobrila otvaranje prvog rudnika uglja poslije više od 30 godina, rizikujući tom odlukom reakciju aktivista koji su projekat prikazali kao korak unazad u ispunjavanju ambicioznih klimatskih ciljeva. Riječ je o projektu "Woodhouse Colliery" u Whitehavenu, u sjevernoj Engleskoj. Pored toga, ova zemlja je produžila radni vijek tri elektrane na ugalj.

U novom biltenu Agencije za energetiku Srbije (AERS) navodi se da je Njemačka zadržala u radu elektranu na ugalj koju je prethodno odlučila zatvoriti, Danska je odustala od datuma zatvaranja tri elektrane uključujući dvije na ugalj, u Grčkoj će sedam elektrana na ugalj ostati u radu duže nego što je očekivano. Zatim, Poljska je povećala uvoz uglja i odlučila da poveća proizvodnju uglja, a Italija je odgodila gašenje šest elektrana na ugalj koje je trebalo da zatvori 2025.

U nastavku je prikaz AERS-a koje su sve evropske zemlje odlučile da odgode zatvaranje rudnika uslijed energetske krize.

Agencija za energetiku Republike Srbije

A iz Davosa sve više poziva za korištenje čiste energije

Industrije koje kreću u razvoj tehnologije čiste energije će biti među prvima koje će imati konkurentsku prednost, rekla je 17. januara predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u reagovanju na zelene subvencije u američkoj ekonomiji.

Ona je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu predstavila nacrte "Industrijskog plana zelenog dogovora" koji će znatno olakšati davanje subvencija za zelenu industriju i udruživanje projekata širom EU koji se podstiču velikim finansiranjem, dok EU slijedi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Leyen je rekla da će Evropska unija mobilizovati državnu pomoć i stvoriti fond koji će spriječiti seljenje firmi čiste energije u Sjedinjene Države. Time bi EU odgovorila na Zakon o smanjenju inflacije predsjednika SAD-a Joea Bidena, kojim država subvencioniše tehnologije zelene energije. "Sljedećih decenija će biti najveća industrijska transformacija našeg vremena - možda svih vremena", rekla je ona.

Iako se ulaganja u OIE ne odvijaju dovoljno brzo da dostignu ciljeve za 2050. godinu, IEA je izvijestila da je prošle godine energetska kriza dovela do ekspanzije ulaganja u obnovljive energije.

Očekuje se da će 33 posto svjetske električne energije dolaziti iz obnovljivih izvora do 2024. u poređenju s 29 posto u 2020. godini.

Međutim, pojedini energetski stručnjaci smatraju da će više kamatne stope i inflacija povećati troškove projekata obnovljivih izvora energije, usporavajući tempo energetske tranzicije. Osim toga, ekstremniji vremenski događaji, kao što su vjetrovi male brzine i suša, uzrokovani klimatskim promjenama, natjerat će mnoge zemlje da se povuku na fosilna goriva. To su neki od razloga zbog kojih će se oslanjanje na ugalj nastaviti i u narednim godinama, odlažući energetsku tranziciju.