Prijedlog zakona o elektronskom novcu, kojim se stvaraju uslovi za razvoj domaćeg tržišta elektronskog novca, te postavljaju osnove za korišćenje digitalnog oblika novca, ne samo u svakodnevnom načinu života građana, već i za poslovanje privrednih subjekata, usvojen je u četvrtak na sjednici Vlade Republike Srpske.
"Predloženim zakonom o elektronskom novcu propisuju se izdavaoci elektronskog novca, uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, uključujući i odredbe koje se odnose na bonitetne zahtjeve ovih društava, zaštita sredstava imalaca elektronskog novca, nadzor nad poslovanjem izdavalaca elektronskog novca u Republici Srpskoj, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca", navode u Vladi.
Da bi elektronski novac uskoro trebao da bude u opticaju u Bosni i Hercegovini (BiH) Bloomberg Adria je pisala u julu ove godine, kada je Nacrt zakona bio pred Narodnom skupštinom RS. Nakon usvajanja Nacrta, Vlada je u saradnji s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske izradila Prijedlog zakona.
Prijedlog treba da prođe i Narodnu skupštinu, što se očekuje do kraja ove godine.
Zakon je osnažen u pogledu ovlašćenja Agencije za bankarstvo u odnosu na poslovanje hibridnog društva za izdavanje elektronskog novca, kao i u pitanjima mjera koje ovaj nadzorni organ izriče prema društvima za izdavanje elektronskog novca.
Takođe, unaprijeđene su i odredbe o zaštiti prava imalaca elektronskog novca, te su precizirane obaveze redovnog izvještavanja i vanrednih obavještenja o poslovanju subjekata nadzora. Izvršena su i određena normativno tehnička usklađivanja teksta zakona s ciljem utvrđivanja preciznijih normi i lakše primjene ovog zakona.
"Ministarstvo finansija pratiće sprovođenje zakona i vršiti kontinuiranu modernizaciju pravnog okvira kojim se uređuju platne usluge u skladu sa zahtjevima prakse i potrebama obezbjeđenja pouzdanog, efikasnog i pristupačnog platnog prometa", naglašavaju u Vladi.
Više:
Otvara se put za izdavanje elektronskog novca u BiH
Šta je elektronski novac i ko će moći da ga izdaje u BiH
Najveći izazovi korištenja elektronskog novca su sigurnost i privatnost
Nacrtom je bilo definisano da će elektronski novac moći da izdaju banke, mikrokreditne organizacije, posebna društva registrovana za te poslove, pa čak i javne institucije, gradovi i opštine.
Šta (ni)je elektronski novac
Šta je elektronski novac? Ukratko, imate novac koji uplatite kod određenog subjekta, koji vam zatim u uplaćenoj vrijednosti izdaje elektronski novac.
Preciznije, elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca, definisano je Nacrtom.
Izdavaoci ne mogu plaćati kamatu niti davati bilo koju drugu imovinsku korist imaocu za držanje elektronskog novca u određenom periodu. Elektronski novac može prihvatiti svako fizičko ili pravno lice koje s izdavaocem zaključi ugovor o prihvatanju tog novca.
Elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status novca ili valute.
Prema definiciji Evropske centralne banke (ECB), elektronski novac (e-novac) je široko definisan kao elektronsko čuvanje novčane vrijednosti na tehničkom uređaju koji se može široko koristiti za plaćanje subjektima koji nisu izdavaoci e-novca. Uređaj se ponaša kao prepaid instrument i ne uključuje nužno bankovne račune. Proizvodi e-novca mogu biti bazirani na hardveru ili softveru, zavisno od tehnologije koja se koristi za čuvanje novčane vrijednosti.
Izvršni direktor u kompaniji Digital Asset Management Banjaluka Boris Majstorović kazao je za Bloomberg Adriju da ih zakon jako interesuje.
"Želja nam je da budemo među prvima koji će dobiti dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, što neće biti nimalo lako, jer institucija elektronskog novca je faktički mala online banka", istakao je ranije Majstorović.
O ovoj temi u Zoom In emisiji Bloomberg Adrije, pored Majstorovića, govorila je i profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav Velić.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...