Dok se pažnja javnosti najčešće usmjerava na javne berze poput njujorške ili londonske, posljednjih godina paralelno se razvija i manje vidljivo, ali sve značajnije tržište - trgovanje udjelima u privatnim kompanijama prije njihovog izlaska na berzu. Platforme poput američkog Forge Globala omogućavaju investitorima da kupuju i prodaju udjele u kompanijama koje su još uvijek u privatnom vlasništvu, ali su već izgradile globalnu prepoznatljivost, tako da se njihove vrijednosti danas procjenjuju na desetine ili čak stotine milijardi dolara.
Na tim platformama mogu se naći udjeli u kompanijama kao što su OpenAI, SpaceX, Epic Games ili Revolut, koje još nisu javno izlistane, ali već u dominiraju sektorima vještačke inteligencije (AI), svemirske industrije, finteka i gejminga. Riječ je o tržištu koje je donedavno bilo gotovo potpuno zatvoreno za širi krug investitora i rezervisano uglavnom za fondove rizičnog kapitala, velike institucionalne investitore i osnivače kompanija. Međutim, sekundarno tržište kapitala sada pokušava da promijeni ustaljenu dinamiku i stvori novu berzu.
Zašto je ovo važno
Suština nije samo u tome da postoji nova platforma za trgovanje udjelima, nego u strukturnoj promjeni tržišta kapitala. Ako je ranije na snazi bilo pravilo da se najveći rast kompanija dešava tek nakon IPO-a, odnosno izlaska na berzu, sada se kreira drugačiji narativ - kompanije ostaju privatne mnogo duže, pa najveći dio rasta vrijednosti nastaje dok su još u privatnom vlasništvu. To znači da investitori na javnim berzama dolaze tek na kraju ciklusa rasta i da najveće prinose često ostvaruju VC fondovi i investitori koji rano počnu ulagati.
Platforme poput Forgea imaju ulogu da stvore likvidnost za privatne udjele i omoguće trgovanje između postojećih vlasnika i novih investitora.
Šta je Forge i kako funkcioniše
Forge Global je jedna od najvećih platformi na svijetu za trgovanje udjelima u privatnim kompanijama, čija je osnovna funkcija povezivanje postojećih vlasnika udjela - onih koji žele da prodaju dio svog vlasništva - s investitorima koji žele kupiti udjele u kompanijama koje još nisu izašle na javno tržište.
Za razliku od investiranja na primarnom tržištu kapitala, gdje kompanija prikuplja "svjež" kapital, transakcije koje se odvijaju na sekundarnom tržištu ne donose novac kompaniji, već omogućavaju postojećim akcionarima da prodaju dio svojih udjela. To tržište posljednjih godina raste snažno, jer se mijenjaju same okolnosti: dok su tehnološke firme prije dvije decenije relativno brzo izlazile na berzu, danas mnoge od njih dostižu vrijednosti prije IPO-a.
Forge, tako, omogućava investitorima da učestvuju u tom rastu prije nego što kompanije postanu dostupne na javnim tržištima. Evropsko širenje ove platforme razvija se u partnerstvu s Deutsche Börse Groupom, kroz investicijsku jedinicu DB1 Ventures, što pokazuje da i tradicionalne berzanske institucije prepoznaju potencijal ovog segmenta tržišta kapitala.
Ko, zapravo, prodaje udjele
Iako se često misli da osnivači prodaju udjele, u praksi je druga priča - najveći dio ponude dolazi od investitora i zaposlenih koji su prvi ulagali. Kada vrijednost kompanije počne naglo da raste, određeni broj zaposlenih odlučuje da unovči dio udjela prije eventualnog izlaska na berzu.
Drugi važan izvor ponude su VC fondovi koji su investirali u ranoj fazi razvoja kompanije. Oni ponekad prodaju dio udjela kako bi "zaključali" profit ili oslobodili kapital za nove investicije.
U pojedinim slučajevima udjele prodaju i suosnivači ili direktori, uglavnom radi diverzifikacije ličnog bogatstva.
Takve transakcije obično moraju da odobre same kompanije, jer mnoge imaju pravo da ograniče ili kontrolišu promjene u vlasničkoj strukturi.
Bloomberg
Koliki je minimalni ulog
Za razliku od javnih berzi, gdje investitor može da kupi i samo jednu akciju, ulazak na sekundarna tržišta privatnih kompanija znatno je skuplji. Na platformama poput Forgea minimalne investicije često počinju od oko 100.000 dolara, a ponekad i više, zavisno od kompanije i dostupnih paketa udjela.
Zbog toga su takva tržišta i dalje uglavnom dostupna akreditovanim investitorima, institucionalnim fondovima i takozvanim "family office" strukturama (investicione organizacije koje upravljaju kapitalom veoma bogatih porodica i ulažu ga u različite vrste imovine), dok mali investitori rijetko imaju direktan pristup.
Kako se formiraju cijene
Cijene udjela na sekundarnom tržištu kapitala najčešće se oslanjaju na posljednje investicijske runde kompanije, ali se mogu znatno razlikovati zavisno od potražnje investitora. Ako je interesovanje veliko, udjeli se često prodaju po višoj cijeni od posljednje procjene vrijednosti kompanije. U suprotnom, mogu se prodavati uz popust. Dakle, ovdje je takođe na snazi klasičan mehanizam zakona ponude i potražnje, koji viđamo i u drugim tržišnim modelima.
Ipak, treba imati u vidu da zbog ograničene transparentnosti privatnih kompanija, takve cijene mogu biti znatno volatilnije nego na javnim berzama. Drugim riječima, privatne firme nemaju obavezu da redovno objavljuju detaljne finansijske izvještaje kao javne kompanije, pa investitori često raspolažu s manje informacija o njihovom poslovanju. Uz to, trgovanje se odvija u manjem broju transakcija i s ograničenom likvidnošću, zbog čega i relativno mali broj kupaca ili prodavaca može znatno da pomjeri cijenu.
Bloomberg
Kompanije koje dominiraju sekundarnim tržištem
Najveće interesovanje investitora trenutno je usmjereno na kompanije koje su lideri u sektorima AI-ja, svemirske tehnologije, finteka i digitalne zabave. Jedna od najtraženijih kompanija je OpenAI, organizacija koja stoji iza ChatGPT-ja i drugih AI modela, a koja je nedavno najavila i preuzimanje startupa Promptfoo, u trci za bezbjednije AI agente. Globalni AI bum doveo je OpenAI do vrtoglavog rasta procjene vrijednosti, što je investitorima ogroman pozitivni signal, iako kompanija još nije na berzi.
Značajno je istaći i da su se prije nekoliko godina na sekundarnim tržištima pojedini paketi udjela trgovali po relativno niskim cijenama, dok su u novijim transakcijama cijene udjela višestruko porasle. Rast vrijednosti OpenAI-ja reflektuje upravo ogromna očekivanja investitora da će AI transformisati veliki dio globalne ekonomije.
Sličnu pažnju privlači i Anthropic, jedan od glavnih konkurenata OpenAI-ju u razvoju velikih jezičkih modela. Kompanija je razvila AI model Claude, a među njenim investitorima nalaze se tehnološki giganti poput Amazona i Googlea.
Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica / Bloomberg
U svemirskoj industriji, investitori su posebno zainteresovani za SpaceX, kompaniju Elona Muska koja dominira na polju komercijalnih raketa i satelitskih sistema. SpaceX je, takođe, razvio globalnu satelitsku mrežu Starlink, koja sve brže postaje ključni izvor prihoda kompanije. Interesovanje investitora za SpaceX vidi se čak i na tržištima predviđanja, poput platforme Polymarket, gdje korisnici ulažu novac na različite scenarije vezane za potencijalni IPO kompanije. Jedno od popularnih pitanja je čak i koji bi tiker SpaceX mogao da koristi na berzi. Iako ova tržišta ne predstavljaju formalne prognoze, često služe kao svojevrsni indikator očekivanja investitora i tehnološke zajednice oko jednog od najiščekivanijih IPO-a na globalnom tržištu kapitala, što im daje težinu i značaj.
U evropskom fintek sektoru veliku pažnju privlači Revolut, digitalna banka s desetinama miliona korisnika širom svijeta. Revolut je izrastao u jednu od najvrednijih fintek kompanija u Evropi i često se pominje kao kandidat za jedan od najvećih budućih tehnoloških IPO-a na Starom kontinentu.
U sektoru digitalne zabave posebno je zanimljiv Epic Games, kompanija koja stoji iza popularne igre Fortnite i vlasnik Unreal Enginea, jedne od najvažnijih tehnologija za razvoj video-igara, filmske produkcije i virtuelnog svijeta.
Naposljetku, još jedan dobar primjer je Polymarket, zasnovan na blokčejnu. Na toj platformi korisnici ulažu u "vjerovatnoću" određenih događaja - od političkih izbora do ekonomskih odluka. Kada Polymarket spojimo uz, recimo, SpaceX i priču o tikeru, dodatno jača narativ o sekundarnim tržištima kao novim berzama vrijednim pažnje. Ipak, iako ulaganje u privatne kompanije prije IPO-a može donijeti značajne prinose, takve investicije nose i znatni rizik.
Bloomberg
Veliki potencijal, ali i visoki rizici
Prije svega, investitori imaju ograničen pristup finansijskim informacijama, jer privatne kompanije nemaju obavezu da redovno objavljuju detaljne izvještaje o poslovanju kao što je to slučaj s firmama koje kotiraju na berzi. To znači da potencijalni kupci često raspolažu s manje podataka o prihodima, profitabilnosti, dugovima ili projekcijama rasta, pa se investicione odluke u većoj mjeri zasnivaju na procjenama i očekivanjima.
Uz to, likvidnost takvog tržišta je mala, jer se transakcije odvijaju sporadično i u ograničenom broju, pa investitori ne mogu uvijek brzo da prodaju svoje udjele. Stoga, izlazak iz investicije često zavisi od budućeg IPO-a, nove investicione runde ili eventualne prodaje cijele kompanije.
Istovremeno, valuacije privatnih tehnoloških kompanija posljednjih godina znatno su porasle, posebno u određenim sektorima. Takav rast povećava rizik da su očekivanja investitora pretjerano optimistična, jer se vrijednost kompanija često zasniva na projekcijama budućeg rasta, a ne na trenutnim finansijskim rezultatima. U slučaju promjene tržišnih uslova ili slabijih poslovnih rezultata, te valuacije mogu se relativno brzo korigovati.
.webp){kind=icon}
