U jeku pojačanih nastojanja da se okonča rat u Ukrajini, koji traje gotovo četiri godine, te izjava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u nedjelju nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom rekao da je mirovni plan "90 posto dogovoren", tržišta su se usmjerila na potragu za dionicama i imovinom koji bi mogli najviše profitirati od završetka sukoba na istoku Europe.
Naime, Ukrajina je nakon četiri godine punog ratovanja, a prije toga osam godina ograničenog sukoba u svojim istočnim regijama, u velikoj mjeri razorena zemlja. Četvrta procjena štete i potreba (RDNA4) za Ukrajinu, koju je izradila Svjetska banka, procjenjuje da će za obnovu i rekonstrukciju zemlje u sljedećem desetljeću biti potrebno 524 milijarde dolara. Ta je procjena objavljena u veljači 2025., tako da je taj iznos danas za nekoliko milijardi dolara veći.
Kijev nakon gotovo četiri godine rata s poteškoćama financira svoje potrebe te ovisi o zapadnoj financijskoj pomoći. Tako su se, primjerice, prije nekoliko tjedana čelnici Europske unije dogovorili da će Ukrajini posuditi 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine kako bi ojačali položaj Kijeva za pregovaračkim stolom i pomogli ratom razorenu zemlju. S druge strane, Ukrajina oko trećine državnog proračuna izdvaja za vojne potrebe.
Pitanje budućeg financiranja i poslijeratne obnove zemlje i dalje je veliko otvoreno pitanje, pri čemu se često spominju zamrznuta ruska sredstva koja se nalaze u Euroclearu u Bruxellesu, no konačno rješenje još nije postignuto. U posljednjih nekoliko mjeseci većina čelnika EU-a izjavila je da je njihova najbolja opcija za financiranje Ukrajine korištenje 210 milijardi eura zamrznute imovine ruske središnje banke. Prijedlog SAD-a da se ta sredstva iskoriste za poslijeratna ulaganja zajedno s Rusijom dodatno je zaoštrio to pitanje za Europu.
Četvrta procjena štete i potreba (RDNA4) za Ukrajinu, koju je izradila Svjetska banka, procjenjuje da će za oporavak i obnovu zemlje tijekom sljedećeg desetljeća biti potrebno 524 milijarde dolara.
Koje dionice treba pratiti?
U poslijeratnu obnovu zemlje snažno će biti uključen i privatni sektor, ponajprije građevinske tvrtke, zajmodavci te različite obrambene kompanije. Financial Times je početkom 2025. povezao "optimizam mirovnih pregovora" sa širokim europskim pomakom prema preuzimanju rizika te istaknuo zrakoplovne kompanije poput Wizz Aira i Lufthanse, kemijski sektor (BASF), automobilsku industriju (Stellantis) i građevinske tvrtke (Legrand) kao aktere koji bi mogli imati koristi od nižih premija rizika i potencijalno nižih troškova energije.
Analitičari banke UBS navode da bi mir mogao donijeti prilike povezane s obnovom ratom razorenih ukrajinskih područja. Dodaju i da bi kompanije mogle potaknuti niže cijene plina i električne energije, a time i smanjenje troškova za potrošače. Banka je također razvila tržišni pokazatelj vezan uz obnovu Ukrajine, UBS Ukraine Reconstruction Index, koji u posljednjim mjesecima bilježi rekordni rast interesa ulagača.
Analitičari UBS-a preporučili su kupnju sljedećih dionica povezanih s obnovom Ukrajine početkom 2025.: Schneider Electric, Siemens, niskotarifne aviokompanije Ryanair, EasyJet i Wizz Air, kao i zajmodavca Erste Group, finskih šumarskih grupacija UPM-Kymmene i Stora Enso, punionice Coca Cole HBC i poljske multinacionalne tvrtke za odjeću LPP.
Bloomberg
Građevinske tvrtke pod povećalom
Najveća prilika nakon završetka vruće faze rata u pravilu je obnova: stambene nekretnine, ceste, mostovi te energetska i prometna infrastruktura. Ukrajinske tvrtke bit će dio obnoviteljske priče, no najvažniji dio poslova vjerojatno će pripasti Europi. Grupe iz Austrije, Njemačke i Francuske raspolažu znanjem, a često imaju i prednost zahvaljujući nacionalnim programima financiranja obnove te snažnoj povezanosti velikih kompanija s državnim interesima. Posebno je zanimljiva Poljska – zbog blizine i intenzivne uloge u ukrajinskom zaleđu, kako je pisao portal UndervaluedShares.
Obnova energetike i prometa bit će središnja tema, ali ne samo u smislu popravaka. Može se očekivati i modernizacija. Druga velika fronta bit će pristupačna stambena gradnja s nizom podtema – od izolacijskih materijala i kupaonske opreme do sigurnosnih sustava.
Agencija Reuters izvijestila je prije tjedan dana da su europske građevinske dionice među najvećim dobitnicima 2025. godine, potaknute okladama na njemački infrastrukturni zamah, očekivanjima obnove Ukrajine i procvatom povezanim s umjetnom inteligencijom. Indeks građevinskog sektora STOXX godinu završava oko 21 posto više, na rekordnoj razini.
Posebno su se istaknuli proizvođači građevinskih materijala, ponajprije Holcim i Heidelberg Materials, zahvaljujući optimizmu oko cijena cementa i javne potrošnje za infrastrukturu. Sektor bi mogao imati koristi i od obrambenih narudžbi, kako države povećavaju izdvajanja radi ispunjavanja ciljeva NATO-a, no veći projekti još su u daljoj budućnosti.
Međutim, potreban je određeni oprez jer vremenski okvir za nastavak rata u Ukrajini ostaje nejasan. Dio tržišta vjeruje da je velik dio dobrih vijesti već uračunat u cijenu i da će stvarno dobivanje ugovora biti ključno za daljnji rast. Procjene su porasle na oko 17 puta više od zarade, što znači premiju od oko 15 posto u odnosu na širi STOXX, prema Reutersu.
Ukrajina će imati ogromnu potrebu za građevinarstvom: od stambenih objekata, cesta, mostova i elektroenergetskih mreža do škola. Kao što je Saxo napisao, potražnja samo za cementom mogla bi se povećati za desetke milijuna tona godišnje kako se oštećena infrastruktura zamjenjuje i modernizira.
Kepler je nedavno povisio ocjenu europskog građevinskog sektora na 'prekomjernu težinu', navodeći niže kamatne stope i mogućnost završetka rata u Ukrajini kao ključne okidače.
"Najvruće" dionice povezane s obnovom Ukrajine, prema pisanju portala Saxo, jesu CRH, Heidelberg Materials i Holcim. Riječ je o diverzificiranim proizvođačima građevinskih materijala koji diljem Europe i šire isporučuju cement, agregate i beton. CRH već sada drži značajan udio ukrajinskog tržišta cementa, što mu donosi i lokalno znanje, ali i stvarnu imovinu te prisutnost na terenu.
U GlobalX-u ističu kompaniju Ferrovial, koja je preko svoje tvrtke Budimex važan igrač u Poljskoj, odakle dolazi približno četvrtina njezina građevinskog portfelja. Budimex je odabran za modernizaciju dijelova željezničke pruge 7 između Varšave i područja uz ukrajinsku granicu, a uz to je realizirao i niz drugih željezničkih projekata u Poljskoj. To je važno i zato što se Poljska često spominje kao logističko i organizacijsko središte obnove Ukrajine, zahvaljujući dugoj zajedničkoj granici i političkoj potpori Ukrajini.
Francuska tvrtka Vinci, koju također navodi GlobalX, svoju je snažnu prisutnost u regiji pokazala ulogom u izgradnji zaštitnog luka u Černobilu te opsežnim ugovorima u Češkoj, gdje je 2023. godine ostvarila više od milijardu eura prihoda.
Ukrajinski dug, istočnoeuropske banke
Takozvana ukrajinska "mirovna burzovna" strategija (engl. peace trade) u 2025. godini, prema Bloombergu, donijela je iznimne prinose: najviše su rasla sredstva koja bi mogla profitirati od završetka rata – među njima dionice poljskih banaka, češka kruna i ukrajinski dug. No zbog rasta cijena, unatoč neujednačenim signalima iz mirovnih pregovora, ulagači su istodobno postali oprezniji.
Zbog toga su upravitelji imovine sve selektivniji. Barings bira tek nekolicinu potencijalnih pobjednika, Ninety One je smanjio izloženost, dok Amundi i RBC BlueBay upozoravaju na rizike ako bi mirovni okvir oslabio ukrajinsku autonomiju. Dio ulagača stoga zauzima oportunističniji pristup i čeka konkretne uvjete.
Rast tih imovina pojačao se početkom 2025. uz veći politički angažman SAD-a u procesu te je uključivao kupnje ukrajinskih obveznica te istočnoeuropskih valuta i dionica. Košarica od 12 dionica koju prati Bloomberg Intelligence porasla je od sredine listopada za oko 14 posto. Ukrajinske dolarske obveznice dodatno su ojačale nakon odobrenja velikog zajma EU-a, dovršetka restrukturiranja duga i poboljšanja kreditnog rejtinga kod Fitcha, također navodi Bloomberg.
Bloomberg Mercury
Obrambene tvrtke
Među korisnicima bit će razne obrambene tvrtke, od kojih su neke već izravno prisutne u Ukrajini. Primjerice, francuski Thales potpisao je ugovore o zajedničkim ulaganjima i održavanju ukrajinskih radarskih, komunikacijskih i elektroničkih ratnih sustava. Talijanski Leonardo isporučuje radare za obnovu mreže zračnog prometa s ciljem obnove i poboljšanja civilne zračne navigacije.
Među tvrtkama pojavio se i američki Palantir, koji s ukrajinskim Ministarstvom gospodarstva surađuje na planu sanacije velikog dijela potencijalno kontaminiranog zemljišta za korištenje u roku od deset godina, napisao je i GlobalX.
Međutim, kratkoročna kretanja europskih obrambenih dionica su u padu. Nakon sastanka Zelenskog i Trumpa, europske obrambene dionice su izgubile - indeks Stoxx Europe za zrakoplovnu i obrambenu industriju pao je u ponedjeljak za 1,6 posto. Londonski indeks FTSE 100 također je pao, uglavnom zbog pada obrambenih dionica.
To su bili najveći europski gubitnici: dionice Leonarda pale su za 3,6 posto, a Rheinmetalla za 2,5 posto, dok su Renk, Kongsberg i Saab pali za više od 1,5 posto.
Iako bi mirovni pregovori mogli dovesti do pada dionica obrambene industrije, analitičar Sydbanka Jacob Pedersen rekao je za CNBC: "Uskoro će biti jasno da će se ulaganja potrebna za obranu u Europi nastaviti i značajno ubrzati u nadolazećim godinama".
Niže cijene nafte?
Tržišta očekuju niže cijene nafte ako rat u Ukrajini završi. Nedavno očekivanje mogućeg mirovnog sporazuma u Ukrajini potaknulo je optimizam na tržištima nafte i smanjilo dio geopolitičke premije rizika koja je podržavala cijene od ruske invazije. Ali čak i ako Ukrajina i Rusija sutra postignu dogovor, ukidanje zapadnih sankcija bilo bi sporo, upozoravaju analitičari, rekavši da bi prvo značajno ublažavanje vjerojatno trajalo mjesecima, a potpuno ukidanje godinama.
Od 2022. uvedene su tisuće sankcija, pa njihovo ukidanje ne znači samo političku odluku, već i dugotrajne pravne provjere. Budući da se sankcije često odnose i na povezana poduzeća te pojedince u trećim zemljama, bile bi potrebne dodatne usklađenosti između SAD-a, Europe i nekih azijskih saveznika prvih dviju strana. Stoga bi dugoročniji učinci na globalno tržište nafte vjerojatno bili ograničeni.
Cijene sirove nafte, s druge strane, i bez promjena na bojišnici u Ukrajini tijekom 2025. godine kontinuirano padaju. Zbog odluka naftnog kartela OPEC+ o povećanju proizvodnje, početkom 2026. očekuje se višak na tržištu, dok bi, s druge strane, poskupljenja "tekućeg zlata" mogla doći kao posljedica mogućeg rata između SAD-a i Venezuele – zemlje s najvećim zalihama nafte na svijetu – kao i ponovnog rasplamsavanja sukoba između Izraela i Irana (četvrte najveće rezerve nafte na svijetu).
Povratak na rusko tržište?
Mnogi se u međuvremenu pitaju isplati li se, u slučaju mirovnog sporazuma, vratiti na rusko tržište kapitala. Ono je od početka invazije 2022. godine praktički nedostupno zapadnim ulagačima, pri čemu su transakcije u dolarima i eurima na Moskovskoj burzi također zabranjene.
"Dok god će nad ruskim gospodarstvom visjeti sjena sankcija, političke nestabilnosti i upitne ekonomske perspektive, to će tržište ostati prije minsko polje nego investicijska prilika", rekao je ove godine za Bloomberg Adriju Tomaž Arih iz društva Sava Infond.
Bloomberg
Ako bi mirovni sporazum donekle smirio situaciju i Rusiji otvorio financijske kanale, ruski indeks MOEX mogao bi, prema mišljenju analitičara Bloomberga Adrije Mihaela Blažekovića, biti "dobra prilika za diverzifikaciju portfelja, budući da je riječ o indeksu koji je pretežno vezan uz sirovine, no rizik i dalje ostaje ogroman", kako je rekao u veljači.
U slučaju ublažavanja zapadnih sankcija prema Rusiji, analitičari smatraju da bi se potaknuo priljev kapitala, osobito u ključne ruske energetske i bankarske divove. No, s druge strane, međunarodni ulagači zbog brojnih rizika oklijevaju s povratkom na rusko tržište, a postupno ukidanje sankcija u slučaju mirovnog dogovora trajalo bi mjesecima, ako ne i godinama, pri čemu ne postoji nikakvo jamstvo da rat ne bi ponovno brzo izbio.
"Iako se na prvi pogled čini da bi eventualni mir u Ukrajini mogao donijeti preporod ruskog tržišta, stvarnost ostaje složena, a ruska burza zasad je odvojena od zapadnog kapitala", tvrdi Arih. "Čak i ako rat završi, to ne znači da će se ulagači vratiti preko noći. Usporedba s prijašnjim krizama pokazuje da oporavak traje godinama, a ne tjednima ili mjesecima", dodaje, ističući da se možda čini "kako je rusko tržište sada dobra prilika, ali bez temeljnih promjena ono brzo može postati zamka".
Oklade na kraj rata
Sve je popularnije i klađenje na "ishode" globalnih sukoba – bilo da je riječ o okladama na to hoće li neki sukob započeti ili završiti. Trenutačno su najpopularnije oklade one na kraj rata u Ukrajini i početak mogućeg sukoba između SAD-a i Venezuele.
Platforme Polymarket, Kalshi i PredictIt omogućuju ljudima klađenje na ishod stvarnih događaja. Sudionici se klade odgovorom "da" ili "ne" na to hoće li se nešto dogoditi. Na najposjećenijoj među njima, platformi Polymarket, trenutačna vjerojatnost da će rat u Ukrajini završiti 2026. godine iznosi 51 posto.
Kada se događaj dogodi, trgovci koji točno predvide ishod dobivaju jedan dolar za svaki ugovor koji kupe. Oni koji pogriješe gube novac. Na primjer, ako kupite ugovor za 51 cent da će rat u Ukrajini završiti sljedeće godine, i to se dogodi, dobivate jedan dolar - što je profit od 49 centi (umanjen za proviziju).
.webp){kind=icon}
