Geopolitički faktori i monetarne politike diktiraće kretanje na globalnim tržištima u 2024. godini, odnosno u fokusu će biti ratovi, kamatne stope i energetska tranzicija, koji će određivati pravac kretanja tržišta. Velike svjetske kompanije imaju novca i izvjesno je sklapanje mega dealova, smatraju stručnjaci.
Kecman: Ogroman novac će se sliti u energetsku tranziciju
Direktor brokersko-dilerskog društva Advantis broker Branko Kecman kaže da geopolitika i dalje vodi glavnu riječ kada je riječ o kretanju na berzama.
"Kada bi se zaustavio rat u Ukrajini, vjerovatno bi Evropa buknula pozitivno zbog obnove zemlje i ugovora koji bi se sklopili. Ako se zaustavi rat u Gazi, doći će vjerovatno do pada cijena nafte. S druge strane, ono što će ići uzlaznom putanjom i gdje će se sliti ogroman novac je sve što će biti vezano za energetsku tranziciju, investicije u tom segmentu će se samo povećavati", predviđa Kecman.
Branko Kecman (Advantis broker)
Kompanije koje su vezane za energetsku tranziciju, dodaje, u svakom smislu će biti u fokusu.
S druge strane, on smatra da nepovećavanje kamatnih stopa vodi ka velikim preuzmanjima. "Najveće svjetske kompanije su pune keša i vjerovatno će investirati, to će da budu mega dealovi od 50 do 100 milijardi, poput preuzimanja Disneyja, to se može očekivati u narednoj godini", kaže Kecman.
Grujić: Predviđanja za globalne berze variraju od optimizma do velikih izazova
Ekonomista i donedavni direktor Penzijskog rezervnog fonda (PREF) Republike Srpske Miloš Grujić kaže da je rat u Ukrajini već uticao na tržišta i ti uticaji bi se mogli nastaviti i u budućnosti.
"Predviđanja za globalne berze u 2024. godini variraju od optimizma do velikih izazova. Ne očekujem ekonomski oporavak u obliku slova V, niti očekujem potpuno obrnuti V-oblik u smislu putanje kamatnih stopa. Analitičari uglavnom očekuju usporavanje globalnog rasta, iako procjene variraju od dva odsto do 2,7 odsto na globalnom nivou. Glavni faktori koji utiču na usporavanje su restriktivna monetarna politika, geopolitički rizici, visoka zaduženost i slabljenje pozitivnih šokova koji su podstakli oporavak od pandemije", ističe Grujić.
Istovremeno, dodaje, očekuje se smanjenje inflacije u većini zemalja, iako je još uvijek iznad cilja centralnih banaka. "Pri trenutnim uslovima, treba očekivati da će centralne banke početi popuštati kamatne stope. Pod uslovom da ne bude nekih novih poremećaja na geopolitičkom planu", dodaje.
Volatilnost na tržištu akcija
Uprkos određenom optimizmu, Grujić kaže da se upozorava na volatilnost na tržištu akcija zbog nižeg rasta zarada i visokih kamatnih stopa.
"Prema tome, nije iznenađenje da indeksi završe godinu na nižem nivou nego što su sada. Tako na primjer analitičari J. P. Morgana procjenjuju da će S&P500 sljedeću godinu završiti na 4.200 poena – manje nego sada, ali i ukazuju na to da postoje i sjajne prilike za investitore, posebno u sektorima koji su otporni na inflaciju kao što su akcije emitenata iz tehnološkog sektora", navodi Grujić.
Međutim, nije lako projektovati kako bi se energetski sektor nosio s novim povećanjem cijena nafte i gasa ili kako bi se tehnološki sektor nosio s novim povećanjem kamatnih stopa.
"Evropu tokom 2024. čeka mnoštvo izazova, uključujući napore da se inflaciji spusti na očekivanih dva odsto uz energetsku i migrantsku krizu. Ova zima je neizvjesna jer se predviđanja kreću od oporavka u 2024. do duboke recesije. Očekuje da će se rast BDP-a u Evrozoni usporiti u 2024. godini, ali ipak će biti pozitivan", smatra Grujić.
Miloš Grujić (Privatna arhiva-ustupljena fotografija)
Globalna ekonomija će nastaviti da raste u 2024. godini
Tržišta valuta će, prema njegovom mišljenju, i dalje biti pod uticajem monetarnih politika i geopolitičkih faktora. "Dolar će i dalje biti volatilan, ali će ostati snažan u 2024. godini, podržan višim kamatnim stopama i rastom BDP-a. Malo je vjerovatno da SAD klizne u recesiju tokom godine. Sve u svemu, globalna ekonomija će nastaviti da raste u 2024. godini, ali sporije nego u 2023. godini, zbog usporavanja u SAD-u, Kini i Evropi", kaže Grujić.
Glavni izazovi su visoka inflacija, zatezanje monetarne politike, trgovinski sukobi i geopolitičke tenzije.
"Što se tiče tržišta u regiji, već je godinama trend okretanje prema američkim i donekle evropskim berzama i akcijama, a sve se manje fokusira na lokalno tržište. Iako su indeksi zabilježili rast tržišta i dalje ih odlikuje velika nelikvidnost", ističe Grujić.
Naglašava i da je nezahvalno davati projekcije na godinu dana.
"Često se potvrdi da su kratkoročne procjene zapravo reklamiranje određenih analitičara, banaka ili brokerskih kuća. Stanje na kraju godine obično pokaže da se cijene akcija velikih banaka najčešće kreću u rasponu od plus ili minus 10 odsto u odnosu na cijenu na kraju godine - što je izuzetno veliki raspon", ističe Grujić.
Ukratko, dodaje, na finansijskim tržištima treba ulagati na dugi rok i ne treba se opterećivati promjenama određenih akcija tokom godine. Takođe, istorijski prinosi nisu garancija budućih.
"Osvrti na kretanje cijena finansijskih instrumenata nisu investicioni savjet nego komentar, osvrt na javno dostupne činjenice i podatke i najčešće su lična prosuđivanja", poručuje Grujić.
.webp){kind=icon}
