Krajem prošlog vikenda došlo je do važnog telefonskog razgovora između lidera dvije vodeće države i ekonomije, Donalda Trumpa i Xi Jinpinga. Centralna tema razgovora bila je, kao i uvijek, tehnologija, prije svega prodaja aplikacije TikTok, čiji je vlasnik kineski gigant ByteDance. Jasno je da je za Trumpa u tom slučaju ulog mnogo veći nego za Xija.
"Pristao je na pregovore i posao u vezi sa TikTokom je u naprednim fazama", izjavio je Trump nakon razgovora u pobjedničkom tonu, čime je prisvojio zasluge za uredbu koju je prethodno donio Joe Biden.
Međutim, lideri su pored toga ugovorili i dugo očekivani bilateralni susret u Južnoj Koreji planiran za kraj oktobra. Na Korejskom poluostrvu će se održati pregovori za postizanje istorijskog sporazuma, kojim bi države postigle primirje u trgovinskom hladnom ratu. Ipak, sve se više postavlja pitanje da li je u trci naprednih čipova i vještačke inteligencije (AI) Narodna Republika i dalje u deficitu po pitanju tih tehnologija, i da li je stoga spremna na kompromis, koji bi Trump označio kao najveći uspjeh tokom svog mandata. Kineske berze ukazuju na to da se Trumpova agenda neće realizovati.
Imunost kineskog tehnološkog sektora
Tek nekoliko dana nakon najave istorijskog susreta, koji mnogi porede sa posjetom bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona legendarnom Maou Zedongu, situacija se komplikuje. Susret je pomjeren za početak sljedeće godine. To odlaganje, po procjeni analitičara, koristi Kini, budući da SAD imaju više razloga za žurbu, poput zatvaranja poglavlja u vezi sa TikTokom i ograničavanja izvoza fentanila, te postizanja dogovora koji bi američkim tehnološkim gigantima ponovo otvorio profitabilno kinesko tržište. Kako je pokazalo nedavno otkazivanje porudžbina čipova američkih kompanija Nvidia i AMD od kineske vlade, Kina je imuna na Trumpove pokušaje ograničavanja njenog tehnološko-ekonomskog razvoja.
Kini suverenitet obezbjeđuju sistematska i opsežna ulaganja u širenje domaćih kapaciteta za proizvodnju najsavremenijih čipova za pokretanje vještačke inteligencije, koja Peking podstiče počev od 2014. godine, kada je osnivan takozvani veliki fond za postizanje samoodrživosti u proizvodnji čipova. Taj fond je prij godinu dana ostvario već treće finansiranje, i to od 48 milijardi dolara, sa strateškim ciljem razvoja litografskih mašina, u čemu Kina najviše zaostaje za SAD-om i gdje je najranjivija.
Pored toga, ove godine se završava ključna strategija "Made in China 2025", kojom se do kraja godine predviđa postizanje 70 odsto kineske autonomije u sektoru čipova. Kinesko političko rukovodstvo je krajem avgusta ponovo javno istaklo svoju posvećenost i podršku razvoju vještačke inteligencije, inteligentnih vozila i robota, za koje su napredni čipovi nužnost.
"Kinezima se ne žuri sa postizanjem sporazuma, veoma su zadovoljni trenutnom dinamikom pregovora", ocijenio je za Reuters analitičar Craig Singleton, viši saradnik tink-tenka Foundation for Defense of Democracies iz SAD-a.
Uspon kineskog bika
Kako su čipovi važno geostrateško oružje u ekonomskom sukobu između supersila, postaju privlačni i investitorima u proizvođače čipova kotirane na berzi. Dok svima poznate američke kompanije, poput Nvidije, bilježe vrtoglave vrijednosti vrjednovanja, sa manje poznatim kineskim kompanijama to nije slučaj.
"Kao i druge akcije kineskih kompanija, i tehnološke su bile, u poređenju sa američkim, prilično niže vrjednovane", stanje koje je prethodilo ljetnom procvatu kineskih tehnoloških akcija rezimira Matej Gosar, menadžer imovine u NLB Skladi. On navodi da je takvo stanje bilo posljedica "specifičnosti kineskog tržišta i ekonomije, povezanih sa deflacionim kretanjima i poteškoćama na tržištu nekretnina".
Pojavi bikovskog tehnološkog tržišta u Kini prethodilo je ispunjenje dva uslova, odnosno sprovođenje monetarnih i fiskalnih mjera vlasti, koje je Peking po ustaljenoj praksi ostvarivanja najava o privrednom rastu od pet odsto uveo prošle jeseni. One su, prema procjeni menadžera imovine, pripremile odgovarajući teren za ponovni rast akcija.
Povećana likvidnost je povećala i apetite aktera na berzanskim tržištima. Nakon neočekivanog uspjeha kineskog četbota, DeepSeek je višak sredstava preusmjerio u profitabilni tehnološki sektor. Time je ispunjen drugi preduslov. Rast akcija trenutno pokreće trgovinski rat sa SAD, kao i težnje ka ograničavanju pristupa naprednoj tehnologiji od strane SAD. Da bi postigla autonomiju, Kina se snažno oslanja na domaća tehnološka preduzeća, kada je riječ o pregovorima sa SAD, čiju je nezavisnost prethodno strateški razvijala.
Zato je kineska konkurencija, pored zaoštravanja trgovinskog rata, drastično porasla i počela sukcesivno da najavljuje nove proizvode i investicije. Gigant Huawei je prošlog vikenda javno predstavio svoj trogodišnji plan za razvoj čipova, pri čemu se pohvalio razvojem čipova "super grozdovi", koji zajedničkim radom nadmašuju one koje za kinesko tržište proizvodi Nvidia.
Xiaomi je pak predstavio ambiciozan plan za izradu naprednih čipova veličine 3 nm, u koju će naredne tri godine uložiti sedam milijardi dolara. "Najnoviji podsticaj za rast akcija kineskog tehnološkog sektora uslijedio je nakon navoda da je kineski regulator kompanijama naložio prestanak snabdijevanja Nvidijinim čipovima i otkazivanje postojećih narudžbina", objašnjava Gosar.
Kineska Nvidia
Najspektakularniji rast akcija zabilježila su manje poznate kompanije, kao što je Cambricon, poznata kao kineska Nvidia. Akcije te kompanije, koju stručnjaci smatraju glavnim rivalom kompanije Huawei u kineskoj trci na polju vještačke inteligencije, poskupila je od početka trgovinskog rata sa SAD i nakon preusmjeravanja domaćih potrošača za čak 93 odsto. Kako pokazuju podaci Bloomberga, te akcije su prošlog mjeseca nekoliko dana bile najskuplje na berzanskim tržištima kontinentalne Kine (izuzev Hongkonga), budući da je kompanija u prvom polugodištu zabilježila rekordnu dobit od 144 miliona dolara.
Za ulagače je spoj dobrog poslovanja i državne direktive o prekidu snabdievanja američkim čipovima bila naznaka da je kineski tehnološki sektor na prekretnici. Iz navedenog razloga se akcijama te kompanije trenutno trguje po cijeni koja više od 150 puta nadmašuje prihode od prodaje kompanije. Tržišna vrijednost kompanije je u međuvremenu premašila 80 milijardi dolara.
Međutim veliki uspjeh sa sobom nosi i značajne rizike, a to se odnosi i na druge kineske tehnološke kompanije, smatraju stručnjaci. "Treba biti oprezan i uzeti u obzir kompanije koje imaju dokazanu putanju rasta prihoda i generišu pozitivan novčani tok", upozorava Gosar. Veliki rast zabilježio je i Semiconductor Manufacturing International Corp. (SMIC), proizvođač čipova iz Hongkonga, čije su akcije za tri mjeseca poskupele za 87 odsto, dok su se cijene akcija kompanije Hua Hong Semiconductor više nego udvostručile.
Prema podacima koje navodi Bloomberg, ukupni tehnološki indeks Hang Seng Tech (koji ujedinjuje 30 tehnoloških kompanija) od kraja avgusta je ostvario 240 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Gosar, međutim, upozorava da se rast praćen geopolitičkim potresima, takođe, može brzo zaustaviti.
"Da li će se rast ovih akcija nastaviti, najviše zavisi od geopolitičkih odluka obje zemlje", objašnjava i dodaje: "Ako ograničenja izvoza američke tehnologije u Kinu ostanu na snazi, to će se sigurno pozitivno odraziti na kineske proizvođače."
Međutim, pored spoljašnjih faktora, dinamika domaćeg tržišta će biti ključna. Gosar navodi da je ključno pratiti da li će se izdaci za investiranje velikih platformi, kao što su Alibaba, Tencent i ByteDance, preusmjeriti ka lokalnim dobavljačima. To je, inače, s obzirom na stanje antagonističkih odnosa između velikih sila, veoma vjerovatno. Druga pozitivna naznaka je i nova verzija pomenutog četbota DeepSeek, za koji proizvođač tvrdi da je upravo namijenjen radu i učenju na čipovima domaćih dobavljača.
Međutim, kineski proizvođači čipova, poput kompanije SMIC, prema navodima lista "Financial Times", suočavaju se sa velikim izazovima u nastojanju da obezbijede i održavaju kvalitet izrade, što je kod osetljivih proizvoda, poput čipova, utoliko teže garantovati.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...