"Stvorio sam najveće gospodarstvo u povijesti. Ali možda će trebati neko vrijeme da ljudi sve to shvate", rekao je Donald Trump u intervjuu za Wall Street Journal. "Sav ovaj novac koji se trenutno slijeva u našu zemlju gradi stvari - tvornice automobila, umjetnu inteligenciju (AI), mnogo toga. (...) Sve što mogu učiniti je raditi svoj posao."
Bombastična izjava američkog predsjednika iznenađujuće je prikladna, jer sažima zabrinutost tržišta kapitala. Dok se čini da američki ekonomski stroj podmazuje stalan tok kapitala posvećen izgradnji AI infrastrukture, tektonski pomaci događaju se ispod sjajne površine tehnoloških indeksa i rekordnih vrijednosti. Oni ukazuju na potencijalno pregrijavanje i strukturne pukotine u narativu AI. Dakle, pitanje nije je li AI revolucionaran, već je li financijski konstrukt koji pokreće revoluciju utemeljen na zdravim ekonomskim temeljima.
Kružna ekonomija Veličanstvenih sedam
Nakon trećeg uzastopnog smanjenja kamatnih stopa od strane Feda za četvrtinu boda, umjerene, ali rastuće inflacije i pogoršanja situacije na tržištu rada, postavlja se pitanje na koliko "pozitivnih signala" bankara Wall Street može računati u budućnosti, dok postoji sve veća nevoljkost prihvaćanja rekordnih procjena vrijednosti tehnoloških tvrtki.
Nedavni pad dionica tehnoloških divova poput Broadcoma i Oraclea pokazuje da makroekonomska šok terapija (sama po sebi) nije dovoljna. Investitori polako shvaćaju da niže kamatne stope same po sebi ne mogu riješiti problem, a najmanja odstupanja od prognoza tehnoloških tvrtki (Oracleovo kašnjenje u planiranoj izgradnji podatkovnih centara) već izazivaju paniku. U pozadini je sumnja da tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom (još) ne mogu monetizirati astronomska ulaganja u hardver i podatkovne centre.
Investitori polako shvaćaju da same niže kamatne stope ne mogu riješiti problem, a najmanja odstupanja od prognoza tehnoloških tvrtki (najnovije Oracle) već izazivaju paniku.
Tvrtke za umjetnu inteligenciju ove će godine zajedno generirati 60 milijardi dolara prihoda, u usporedbi s 400 milijardi dolara ulaganja, prema Bloombergu. McKinsey predviđa da će ulaganja do 2030. dosegnuti gotovo sedam bilijuna dolara.
Trenutna struktura industrije je zatvoreni sustav, s tehnološkim divovima Amazonom, Googleom, Metom, Microsoftom i Oracleom koji ulažu ogromne svote u izgradnju podatkovnih centara, koristeći kružno financiranje i gomilajući dugove kod labavo reguliranih zajmodavaca, prema The Atlanticu.
Nvidia je ta koja pokreće takozvani kružni ekosustav umjetne inteligencije, opskrbljujući čipovima razvojne programere chatbotova s umjetnom inteligencijom. Problem je što nemaju dovoljno novca da ih plate, a Nvidia ga ima nezamislivu količinu, ali i dalje treba kupce da kupe njezine čipove. Stoga tehnološke tvrtke plaćaju Nvidiji dajući im udio u budućoj dobiti u obliku vlasničkog kapitala.
Tvrtke za umjetnu inteligenciju tvrde da će im ovi poslovi omogućiti generiranje ogromne dobiti od nadolazeće revolucije u budućnosti. Ali posljednji put kada je toliko novca bilo vezano u tako nejasne preklapajuće poslove u gospodarstvu bilo je neposredno prije financijske krize 2008. godine.
"Očekuje se da će modeli umjetne inteligencije svojim uslugama pokretati ogroman dio društva i gospodarstva", kaže Marko Grobelnik, suradnik na projektu u laboratoriju za umjetnu inteligenciju na Institutu Jožef Stefan i jedan od vodećih slovenskih stručnjaka za umjetnu inteligenciju. "Mnogo više nego sada. To je očekivanje, za sada. Ako će se ovo stvarno dogoditi, onda naravno morate imati spremnu infrastrukturu podatkovnog centra", opisuje za Bloomberg Adriju kružnu logiku razvoja i ulaganja u umjetnu inteligenciju.
"Očekuje se da će modeli umjetne inteligencije svojim uslugama pokretati velik dio društva i gospodarstva", kaže Marko Grobelnik, suradnik na projektu u Laboratoriju za umjetnu inteligenciju (UI) u Institutu Jožef Stefan, sažimajući obećanje tehnologije.
Zato tvrtke koriste kreativno računovodstvo. Taj mehanizam stvara iluziju rasta prihoda, što nije nužno rezultat konačne potražnje realnog gospodarstva, već jednostavno transfer novca unutar istog ekosustava. Jer daleko je od jasnog koliko ušteda u poslovanju ili povećane učinkovitosti nova tehnologija donosi.
"Trenutno postoje dvije velike nepoznanice o umjetnoj inteligenciji", primijetili su u New Yorker Magazinu prije nekoliko dana, odgovarajući na pitanje čitatelja: Je li umjetna inteligencija balon? "Prvo, ne znamo hoće li i kako tvrtke moći izvući vrijednost iz tehnologije; pokušavaju to shvatiti i možda griješe".
"Drugo, ne znamo koliko će umjetna inteligencija postati pametnija", napisali su. Prednost umjetne inteligencije za tvrtke vjerojatno ne leži u zamjeni zaposlenika novom tehnologijom, već - slično procvatu računalnih i ICT usluga - u jačanju njihove produktivnosti i znanja, vjeruju.
Jesu li rekordne procjene opravdane?
Unatoč ovim znakovima upozorenja, stručnjaci kažu da bi bilo prerano proglasiti AI balon napuhanim. Matej Mazi, upravitelj imovine u NLB Skladima, ističe važnu razliku između trenutnog ciklusa i prošlih manija. "Iako se često spominje mogućnost napuhavanja AI balona, trenutni podaci pokazuju puno uravnoteženiju sliku", naglašava Mazi.
Ključna razlika u usporedbi s erom dot.coma je u izvorima financiranja, objašnjava Mazi: "Tehnološke tvrtke uglavnom financiraju svoja ulaganja u AI iz snažnih novčanih tokova, tako da nema pretjeranog zaduživanja ili investicijske euforije, kao što smo svjedočili prije dva desetljeća tijekom dot.com balona." To znači da je rizik od sistemskog kolapsa zbog tereta duga manji.
Čini se da su vrijednosti dionica ključnih igrača astronomske. Nvidia ima omjer cijene i zarade (P/E) od oko 25, dok se Amazon i Microsoft trguju prema 30. Ali to nisu omjeri koje su neke telekomunikacijske tvrtke postigle na vrhuncu internetskog buma.
Štoviše, imaju smisla kada pogledamo sastav tržišta. Mazi ističe da su najprofitabilniji dijelovi ekosustava - litografija, napredna logika, memorija, energetska i podatkovna infrastruktura - kapitalno intenzivni segmenti s visokom koncentracijom tržišta i stabilnim maržama, što opravdava veće procjene. Dakle, rast nije samo rezultat nagađanja i predviđanja, već odraz stvarnosti industrije, gdje ulazne barijere štite profit etabliranih igrača. Štoviše, profit jača na cijelom tržištu i nije ograničen samo na nekoliko najvećih imena, pa su trenutne procjene uvelike podržane stvarnim rastom.
Možda je još važniji makroekonomski aspekt, koji tehnološki pesimisti često previđaju. SAD doživljava znatno veći rast produktivnosti od većine razvijenih gospodarstava, kaže Mazi, zbog digitalizacije i brzo rastuće upotrebe umjetne inteligencije. Ovaj fenomen ima izravne implikacije na monetarnu politiku i borbu protiv inflacije, dajući Fedu više manevarskog prostora u nadolazećoj godini.
Nacionalna sigurnost i geopolitički primat
Procvat umjetne inteligencije također je geopolitički specifičan, potaknut utrkom za tehnološku nadmoć između SAD-a i Kine. Trumpova administracija nedavno je dopustila Nvidiji izvoz svojih naprednijih čipova na unosno kinesko tržište, budući da je Peking nedavno dao prioritet tehnološkom razvoju i daljnjem jačanju naprednih industrija - od kojih se očekuje da će obje biti pokretane domaćim čipovima.
Tehnološka dominacija postala je sastavni dio strategije nacionalne sigurnosti s obje strane Pacifika.
To pruža sigurnosnu mrežu za visoke procjene američkih tvrtki, ali geopolitička borba za titulu hegemona 21. stoljeća ne negira potrebu za stvarnim rezultatima. Izgradnja nove američke industrijske okosnice trebat će vremena da opravda svoju cijenu. Točno kako je Trump predvidio u intervjuu za WSJ.
.webp){kind=icon}
