Investicioni fondovi u Bosni i Hercegovini (BiH) su u usponu, raste im vrijednost portfelja i sve je više onih koji žele da ulažu u hartije od vrijednosti. Međutim, da bi ispratili kretanja na domaćem, a posebno na svjetskom tržištu, neophodna je edukacija investitora, ali i rukovodilaca društava za upravljanje investicionim fondovima, a što će Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske, zajedno s učesnicima na tržištu, uskoro inicirati.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović za Bloomberg Adriju kaže da je nakon završetka pandemije virusa korona tržište odreagovalo na smanjenje kamata na štednju, što je dovelo do rasta obima trgovanja i vrijednosti hartija na domaćem tržištu.
"To je rezultiralo stalnim povećanjem neto vrijednosti investicionih fondova na našem tržištu. U posljednje tri godine ukupna vrijednost portfelja je rasla za oko 16 odsto, sa 150 na 174 miliona KM", ističe Mihajlović.
Više: Ulaganje u investicione fondove - rizik, ali i šansa za veći prinos
Domaći investitori najviše su zainteresovani za ulaganja u hartije koje im donose dividendu, gdje je posebno došlo do rasta obima trgovanja. "Dio novca iz banaka prebačen je na ovaj segment tržišta, što je iskazano kroz cijenu i povećan obim trgovanja. Transparentnost poslovanja, dividendna politika, uspješnost i želja menadžmenta da se na taj način bavi akcionarskim društvom dovodi do zainteresovanosti za ulaganje u to društvo", ističe Mihajlović.
Ognjen Mihajlović
Značajno je što su investicioni fondovi nakon završetka procesa transformacije iz zatvorenih u otvorene restruktuirali portfelje, te su i sami iznijeli jedan dio hartija na tržište, što je povećalo obim trgovanja.
Izmjenama Zakona o investicionim fondovima iz 2022. godine društvima su dozvoljene dodatne djelatnosti kao što je upravljanje portfeljom, a Mihajlović kaže da je to čitav set mjera, gdje je učinjen pomak, kako bi se kroz nove oblike organizovanja stvorili novi proizvodi.
"Od izmjene Zakona imamo neprekidan rast broja otvorenih investicionih fondova i iskazane su potrebe za osnivanjem novih fondova zbog dešavanja na domaćem i prije svega stranom tržištu, gdje je došlo do rasta vrijednosti određenih hartija. Imamo tri nova otvorena investiciona fonda u Republici Srpskoj, ako gledamo period nakon transformacije koji predstavlja jednu novu eru u razvoju tržišta kapitala", naglašava Mihajlović.
KHOV je spreman za promjene, urađeni su podzakonski propisi i stvorena osnova za formiranje fondova, ali ističu da treba raditi na edukaciji.
"Neophodna je edukacija upravljača fondova, ne samo stanovništva, odnosno investitora. Dešavaju se promjene i nephodno je da imamo dovoljno znanja da ispratimo sve što svjetska tržišta traže. Radićemo, zajedno s učesnicima na tržištu, na tome da što veći broj učesnika položi ispite za investicione menadžere, brokere i investicione savjetnike. Statistički imamo dovoljno menadžera i savjetnika, oko 40 je aktivnih dozvola, ali treba nam još fondova i menadžera koji poznaju tržišta i strane jezike", poručuje Mihajlović.
D DAYS
Stanje na tržištu kapitala i uloga investicionih fondova na tržištu kapitala biće tema i ovogodišnje III D DAYS konferencije pod nazivom "Poslovanje finansijskog sektora i sektora nekretnina u uslovima 'polikrize' - samo je neizvjesnost izvjesna!", a koju 30. maja u Banjaluci organizuje Bam consult d.o.o.
Izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Management Solutions Dragan Kajkut slaže se da je industrija investicionih fondova trenutno možda i najdinamičniji dio tržišta kapitala koje se već duže vrijeme nalazi u nekoj vrsti stagnacije.
Dragan Kajkut (Management Solutions)
"U prethodnih nekoliko godina osnovano je nekoliko novih investicionih fondova, a vjerujem da će i u narednim godinama taj trend da se nastavi, naročito kad se imaju u vidu posljednje izmjene Zakona o investicionim fondovima, koje imaju pozitivan uticaj na tržište kapitala", dodaje Kajkut u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Regionalna tržišta - Slovenija i Hrvatska dosta su odmakla od ostatka regiona, a Kajkut kaže da je to i razumljivo s obzirom na to da se radi o državama članicama EU.
Poslovanje fondova kojima rukovodi ocjenjuje dosta dobrim, naročito kada se uzmu u obzir loša likvidnost i relativno nizak nivo korporativne kulture na domaćem tržištu kapitala.
"Svih šest investicionih fondova kojima upravlja DUIF Management Solutions, a koji su nastali transformacijom zatvorenih fondova, prošle godine su imali rast neto vrijednosti imovine po udjelu, što je za naše ulagače u suštini najbitnije. Vođeni uvjerenjem da kod nas postoji potreba za ovakvim proizvodom, početkom ove godine osnovali smo akcijski investicioni fond MS Global Equity, koji investira pretežno u akcije srednjih i velikih kompanija na najrazvijenijim svjetskim tržištima", kaže Kajkut.
Više: Fond MS Global Equity uspješno starta, prikupljeno više od 860.000 KM
Ideja da omoguće investiranje u svjetske kompanije putem domaćeg investicionog fonda, na osnovu dosadašnjeg interesovanja, pokazala se dobrom.
"Pored loše likvidnosti na domaćem tržištu, jedan od većih izazova s kojim se susrećemo je i relativno nizak nivo finansijskog znanja naših građana. Mi iz Društva Management Solutions u okviru naših mogućnosti nastojimo da edukujemo građane i da podižemo nivo svijesti o značaju upravljanja ličnom imovinom i finansijama, ali smatram da je potrebno da se napravi sistemski pristup i da se možda već na nivou osnovnog obrazovanja govori o značaju upravljanja ličnim finansijama", poručuje Kajkut.
.webp){kind=icon}
