Investicioni fondovi žele veći dio finansijskog kolača

Investicioni fondovi u Republici Srpskoj bilježe rast neto vrijednosti imovine i pored toga što čine tek dva odsto aktive finansijskog sektora. Osnovni izazov im je kako privući više ulagača, prije svega stanovnika koji imaju štednju, te kreću u odlučniju borbu protiv bankocentričnosti.

Ulaganje u fondove i investiranje na berzi sasvim je logično za svakog ko ima redovna mjesečna primanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i u Evropi, ali to nije slučaj u Bosni i Hercegovini (BiH). Osnovni razlog za takvo stanje u fondovima vide u nedovoljnoj informisanosti stanovništva o prednostima i isplativosti ulaganja u fondove i na berzi u odnosu na štednju u bankama.

Investicioni fondovi vs. banke

Dragan Kajkut, izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions, kaže da je značaj tržišta kapitala u razvijenim državama na dosta višem nivou u odnosu na BiH.

"Pojedinici koji imaju novac mogu da ga plasiraju i ostvare prinos, a s druge strane privreda i država, kojima su potrebna sredstva, putem tržišta kapitala mogu da dođu do likvidnih sredstava. Kod nas se nažalost taj potencijal ne koristi u dovoljnoj mjeri", ističe Kajkut.

Domaći finansijski sektor je, prije svega, bankocentričan, odnosno banke su dominantni igrači. Kajkut navodi da 90 odsto aktive finansijskog sektora čine banke, dok su fondovi na svega dva odsto, što je dosta niže od svjetskih trendova i prosjeka.

"Mi možda jesmo malo tržište, ali ipak imamo sasvim dobar potencijal za finansiranje. Depoziti u našim bankama su preko osam milijardi maraka, od čega građani drže skoro pet milijardi. Banke na te depozite plaćaju kamatu koja je nešto malo veća od dva odsto, što nije dovoljno ni da pokrije trošak inflacije, tako da novac u bankama gubi realnu vrijednost. Pored toga, privrednici u bankama čekaju i po nekoliko mjeseci da dobiju kredit i moraju ponekad da ispune rigorozne uslove", naglašava Kajkut.

Dodaje da ljudi koji imaju novac i oni kojima je novac potreban mogu svoje ciljeve da ostvare i mimo banaka, na tržištu kapitala. Zbog toga su u fondovima odlučili da organizuju konferenciju Fundamental kako bi promovisali investicione fondove i tržište kapitala širem auditorijumu.

Cilj je javnosti ponuditi odgovore gdje može da ulaže novac i koje prinose da ostvari. "Kako da novac radi za vas, pitanje je na koje ćemo odgovoriti. Investiranje nije samo za one koji imaju mnogo novca i finansijsko znanje, mogu svi da investiraju. Potrebno je samo da imate čvrstu odluku da investirate, da budete redovni i uporni, a što je duži period u kojem ulažete, rezultat će biti bolji. Svako može da počne s vrlo malim iznosima, od 40-50 KM mjesečno", poručuje Kajkut.

Dragan Kajkut (Management Solutions)

 

Goran Klincov, izvršni direktor DUIF Kristal Invest, ističe da će na konferenciji, koju planiraju za 25. mart ove godine u Banjoj Luci, okupiti domaće i regionalne stručnjake i predstaviti investicione fondove kao jedan od vidova ulaganja za šire stanovništvo.

"Sa stanovišta ulaganja u fondove, to je vrlo jednostavan proces, bez velikih limita, ali velika većina stanovništva nije upoznata s tim. Na konferenciji ćemo sve objasniti, a biće predstavljane i nove vrste fondova koji su kod nas otvoreni", poručio je Klincov.

Među stručnjacima koji će govoriti o tržištu kapitala su Vladimir Đukanović, kojeg zovu vuk s Wall Streeta i koji je imao značajne uloge u investicionim kompanijama u svijetu. Najavljeni su i predstavnici fondova iz zemalja u okruženju, Milan Horvat, Neven Vidaković, Davor Sakač, Tamir Mostarac i drugi, kao i domaći profesionalci iz oblasti tržišta kapitala.

Mihajlović: Zakonodavni okvir unaprijeđen, neophodna promocija

Ognjen Mihajlović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske, kaže da se sagledavaju rezultati investicionih fondova u 2024. godini, ali da je sasvim sigurno da će ostvariti rast na godišnjem nivou.

"Polugodišnji podaci su pokazali da je neto vrijednost fondova u Republici Srpskoj rasla, a rast treba staviti i u kontekst toga da svi udjeličari u otvorenim fondovima svaki dan mogu da istupe. I pored jednog broja iskupa koji se dešava, neto vrijednost raste", ističe Mihajlović.

Ognjen Mihajlović

 

KHOV kao regulator, dodaje, daje institucionalnu podršku aktivnostima ovlaštenih učesnika na tržištu kapitala i kada je riječ o aktivnostima ka smanjenju bankocentričnosti, koja je prisutna u regionu, ne samo kod nas.

"Zakonodavni okvir koji reguliše investicione fondove i tržište kapitala je mnogo unaprijeđen, a rezultat toga jesu i novi proizvodi. Nama predstoji da zakonski okvir dorađujemo i približimo proizvode građanima i investitorima. Ovo je tržište koje mora da ide ka svojim učesnicima, da ostvaruje interakciju i da im nudi proizvode. To je zadatak ne samo fondova već i regulatora", poručio je Mihajlović.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar