Još prije samo nekoliko godina tvrdnja da će umjetna inteligencija (AI) postati jedna od ključnih tehnologija koje oblikuju našu svakodnevicu i poslovanje činila se pomalo ambicioznim predviđanjem. Danas je, međutim, priča potpuno drugačija. Kako će AI promijeniti naš rad?
Potrošnja na infrastrukturu za razvoj i korištenje sustava umjetne inteligencije ubrzano raste, a najveće tehnološke kompanije u nadolazećim godinama planiraju uložiti više bilijuna dolara kako bi odgovorile na sve veću potražnju za uslugama kao što su ChatGPT i Claude. Također, podatkovni centri – prizemni objekti u kojima su smješteni serverski ormari i energetski sustavi koji čine temelj digitalnog gospodarstva – postali su ključna potpora velikom dijelu suvremenog života: računalstvu u oblaku za komunikacije, financije i zdravstvo, potrošačkim uslugama kao što su YouTube, TikTok i Zoom, te sve više i procesima učenja, finog podešavanja i zaključivanja koje koriste modeli umjetne inteligencije.
No vratimo se malom čovjeku, pojedincima u tom oblaku. Kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije u tvrtkama, najveća ulaganja bit će usmjerena u izgradnju sustava koji omogućuju njezino sigurno i učinkovito korištenje. Iz perspektive radnih mjesta, to znači uređivanje i organizaciju podataka, poboljšanje sigurnosti, kontrolu pristupa i razvoj konkretnih poslovnih rješenja, izjavio je za Bloomberg Adria TV Marko Pantić, voditelj odjela za automatizaciju i procese u tvrtki Simplify.
Kako kaže Pantić, umjetna inteligencija najbrže se uvodi u onim područjima poslovanja gdje može ubrzati obradu informacija, primjerice u korisničkoj podršci, obradi računa i IT sektoru. Drugim riječima, AI "pomaže ljudima da brže dođu do kvalitetne odluke".
AI - glavni krivac za otkaze?
Kako umjetna inteligencija sve više napreduje, sve se češće raspravlja o masovnim otkazima zbog veće automatizacije i učinkovitosti koje omogućuje njezina primjena. Istovremeno se pojavljuje i rasprava o takozvanom "AI pranju" (uljepšavanju umjetnom inteligencijom), pojavi u kojoj tvrtke koriste umjetnu inteligenciju samo kao izgovor za ukidanje radnih mjesta.
Općenito, desetljeća istraživanja o tome kako tržišta reagiraju na najave otpuštanja pokazala su dosljedan obrazac: investitori kažnjavaju tvrtke koje rezove prikažu kao reakciju na probleme. Međutim, kada tvrtka iste te rezove predstavi kao proaktivno restrukturiranje, negativna reakcija tržišta izostaje. Razlog koji tvrtka navede za otpuštanja važniji je od samog otpuštanja. Umjetna inteligencija postala je snažan okvir za takvo "proaktivno" objašnjenje. "Restrukturiramo se oko umjetne inteligencije" znači rast. "Tijekom pandemije smo previše zapošljavali, a prihodi su oslabjeli" znači odgovornost.
Foto: Bloomberg
S druge strane, prema Pantićevim riječima, bio bi pojednostavljen odgovor da je umjetna inteligencija ipak samo izgovor za otpuštanje zaposlenika.
"Kod velikih tvrtki, prilikom donošenja odluka o otpuštanju ljudi, obično je istovremeno prisutno više čimbenika – od investitora i usmjerenosti na profitabilnost, do eventualnog ispravljanja prošlog prekomjernog zapošljavanja. Umjetna inteligencija na neki način mijenja 'računicu' produktivnosti, ali na stvarnim projektima je jasno da se uvodi kako bi se povećali kapaciteti i potencijali već postojećih timova u tvrtki, a ne kako bi se odmah zamijenili ljudi. Najveći rizik postoji kod radnih mjesta s ponavljajućim zadacima, kao što je administracija. S druge strane, snažno raste vrijednost ljudi koji umjetnu inteligenciju koriste kao alat u svom svakodnevnom radu."
Kako naglašava, umjetna inteligencija dobrim radnicima, primjerice inženjerima, ne ukida radna mjesta. "Mjenja se samo naglasak u njihovu radu."
Tko bi mogao biti ugrožen?
Zbog toga treba biti oprezan s izravnim zaključivanjem da će automatizacija pomoću umjetne inteligencije značiti smanjenje broja zaposlenih. "Mislim da će prvi učinak u mnogim tvrtkama biti drugačiji. Postojeće timove neće odmah smanjivati, već će zaustaviti ili možda usporiti zapošljavanje. Tvrtke će pokušati rasti bez proporcionalnog rasta broja zaposlenika", kaže Pantić.
"Najveći utjecaj umjetne inteligencije očekujem kod zadataka povezanih s brzinom obrade podataka, a te će promjene možda brže biti vidljive na zapadnim tržištima. Tamo je, naime, tržište rada fleksibilnije nego kod nas", dodaje.
Za našu regiju ovaj će razvoj svakako biti postupniji. "Očekujem prije svega veću produktivnost postojećih timova i manju potrebu za dodatnim zapošljavanjem. Umjetna inteligencija neće samo brisati radna mjesta, već će promijeniti 'računicu' zapošljavanja: bit će manje rutinskih radnih mjesta, a više onih koja će se baviti upravljanjem procesima, kvalitetom i alatima umjetne inteligencije."
Na pitanje gdje je u gospodarstvu najveća potražnja za umjetnom inteligencijom, Pantić naglašava da su to sektori s najvećim opsegom procesa i velikim potencijalom za standardizaciju. "Bankarstvo, osiguranje, telekomunikacije, logistika, maloprodaja, ali i proizvodnja. Svako od tih područja ima drugačiji naglasak pri korištenju umjetne inteligencije. U bankama i osiguranju, primjerice, naglasak je na obradi zahtjeva i dokumentacije, dok je u proizvodnji na održavanju kvalitete i planiranju kapaciteta."
Što se tiče svjetskih tržišta, prema Pantićevim riječima, najveća potražnja za umjetnom inteligencijom izražena je tamo gdje je radna snaga skupa – u SAD-u, Velikoj Britaniji, zapadnoj Europi i nordijskim zemljama. "S druge strane, čini se da je u našoj regiji motiv za korištenje umjetne inteligencije donekle drugačiji. Naime, tvrtke često ne polaze samo od potrebe za smanjenjem troškova, već prvenstveno od problema s kapacitetima."
.webp){kind=icon}
