Nekadašnja željeznička pruga koja prolazi kroz srce Singapura pretvorila se u jednu od njegovih najvećih priča o uspjehu u očuvanju prirode, označavajući otklon od uljepšanog pristupa prirodi po kojem je grad-država poznat.
Neprekidni dio teritorije od 24 kilometra (15 milja) bio je dio željezničke pruge koju je izgradila britanska kolonijalna vlada u Maleziji, koja ga je Singapuru vratila 2011. godine, više od četiri decenije nakon što su se dvije zemlje razišle. Singapur je sada bio suočen s pitanjem: Šta da radi sa zemljom?
Društvo za prirodu, najstarija singapurska grupa za zaštitu prirode, podnijela je odvažan prijedlog vlastima: da se željeznica pretvori u zeleni koridor koji bi povezivao postojeće zelene površine od močvarnog rezervata Sungei Buloh na sjeveru, kroz neke od najekskluzivnijih gradskih četvrti, sve putem do centralnog poslovnog okruga na jugu.
Od 2012. godine dijelovi željezničkog koridora su dostupni javnosti. Vlada se uzdržala od parcelisanja zemljišta za razvoj nekretnina, držeći ga kao zelenu kičmu koja je 10 puta duža od High linea u New Yorku, iz koje je crpila inspiraciju. Vlasti su sada posvećene njegovom dugoročnom očuvanju i nastavljaju da unapređuju više dijelova koridora, otvarajući ih u fazama.
"Kada sam im dao taj prijedlog, nisam bio optimista da će prihvatiti cijelu dužinu", rekao je predsjednik Komiteta za očuvanje Društva za prirodu Leong Kvok Peng, koji je predvodio kampanju. "Nikad ni u najluđim snovima nisam mogao zamisliti da će se to dogoditi".
Bloomberg Mercury
Ovog mjeseca otkriven je sjeverni dio od osam kilometara, koji je prethodno bio u fazi renoviranja, sa 12 novih pristupnih staza koje povezuju koridor s okolnim stambenim imanjima i parkovima i osmatračnicom s pogledom na rezervat prirode Bukit Timah. Prema Upravnom odboru za nacionalne parkove (NParks) i Upravi za urbano preuređenje, još proširenja je još uvijek u pripremi.
Fokus na očuvanju željeznice naglašava promjenu u odnosu Singapura prema prirodi. Dok je prije pola vijeka grad imao pitomiji i manje ambiciozan pristup zelenilu, kao što je sadržano u vladinoj viziji "Grad vrta", koja je naglašavala ljepotu i urednost, sada se razmišlja o vraćanju divljine.
Bloomberg Mercury
Očuvanje željezničkog koridora dolazi nakon što je razvoj Singapura u bogatu metropolu značio žrtvovanje hektara šuma i močvara. Od 2000. do 2020. godine doživio je neto gubitak od 379 hektara (3,6 kvadratnih kilometara) drveća, prema Global Forest Watchu, što je otprilike ekvivalentno 936 fudbalskih terena. Željeznica je, međutim, decenijama bila uglavnom netaknuta zbog zemljišnih sporova između Singapura i Malezije.
"Željeznički koridor prolazi kroz svako kopneno stanište koje možete pronaći u Singapuru", rekao je Ngo Kang Min, šumski ekolog, ukazujući na mapi na dijelove mangrova, močvarnog područja, šuma i travnjaka pored željezničkih šina. Dozvoljavajući kretanje vrsta koje su prethodno bile odsječene jedna od druge, Ngo zamišlja da koridor postane konektor koji može povećati genetski diverzitet lokalne flore i faune.
U oktobru 2018. NParks i URA su počeli obnavljati dio od četiri kilometra u centralnom dijelu željezničkog koridora. Nekoliko ugroženih izvornih primarnih šumskih vrsta je ponovo uvedeno da bi se pejzaž vratio u prvobitno stanje prašume. Do danas, NParks je zasadio više od 52.000 autohtonih stabala i žbunja duž koridora. Obnovljeni pojas autohtone šume od tada je postao ključni prolaz, stanište i izvor hrane za različite životinje, uključujući Sundskog pangolina, sisara koji je najtrgovaniji na svijetu, i slamnatoglavog bulbula.
"Željeznički koridor je zamišljen kao autoput za kretanje divljih životinja, pružajući sigurno utočište za životinje da prelaze između zelenih površina u Singapuru", rekli su NParks i URA.
Tokom noćne šetnje, staza je bila potpuno neosvijetljena da bi se olakšalo noćno kretanje divljih životinja. Šetajući uz tragove koje su za sobom ostavile divlje svinje, profesionalni vodič prirode Gloria Seow pokazala je raznovrsnu faunu svojom baterijskom lampom: somove i slatkovodne rakove u potoku, voćne slijepe miševe koji su jurili za smokvama, šumske krijesnice i orijentalnu zmiju koja visi sa grane. Jedini zvuci bili su žuborenje potoka i cvrkut cvrčaka koji se pare.
Bloomberg Mercury
"Ovdje priroda iznenađuje", rekla je Seow. "Iznenađuje vas kada vidite zmiju, pangolina, sovu koju nikada ranije niste vidjeli. Drugi urbani parkovi nemaju taj element iznenađenja."
Uskoro će se desiti još preokreta u drugim dijelovima željezničkog koridora, koje pokreće Prirodno društvo — najveći projekt ove vrste u okviru jedne nevladine organizacije do sada. Planiraju da zasade nekoliko hiljada stabala kako bi vratili rijetke vrste i poboljšali pokrivanje krošnje na dijelu koridora koji je uglavnom travnjak, počevši od ovog mjeseca.
Bloomberg LP, matična kompanija Bloomberg Newsa, sponzor je ovog projekta.
Društvo za prirodu sada lobira kod vlade da produži stazu duž stare linije Jurong, napuštene željezničke pruge koja prolazi kroz zapadni industrijski vrh Singapura, gdje su fragmentisani zeleni prostori razbacani među fabrikama, rafinerijama nafte i putevima. Društvo se također fokusira na očuvanje već divljih prostora duž i pored koridora, čiji će dijelovi biti poremećeni predloženim stambenim razvojem.
Bloomberg Mercury
Sa više staza u prirodi i parkova na ovoj liniji, koji bi trebalo da se povežu sa željezničkim koridorom, NParks i URA predviđaju mrežu zelenih ruta preko ostrva koje povezuju sve glavne šume i rezervate prirode, kao dio cilja izgradnje onoga što nazivaju "Gradom u prirodi" — sa svakim domaćinstvom koje živi na 10 minuta hoda od parka do 2030.
"Stav vlade prema očuvanju u prošlosti je uvijek bio prvo gradi, gradi, gradi – ekonomija je na prvom mjestu", rekao je Ngo. "Ali sada nakon kovida razgovor se znatno pomjerio. Ljudi žele da vide više zelenih površina. Može postojati prostor za radikalnije razmišljanje i dizajn u načinu na koji gradimo te prostore."
.webp){kind=icon}
