Steven Bartlett nije tipičan CEO. Rođen u Bocvani, odrastao u Britaniji, napustio fakultet, izgradio multi-milionski biznis Social Chain, i postao najmlađi investitor u britanskom TV programu "Dragons’ Den", koji pomaže pokretanje biznisa i startapova. Kompanija je izašla na berzu 2019. godine spajanjem sa njemačkim online prodavcem Lumaland, čime je nastao Social Chain AG. Uspjeh te kompanije značajno je doprinjeo Bartlettovom neto bogatstvu, koje je tada procjenjivano na oko 50 miliona funti.
Njegov podcast The Diary of a CEO sluša više od 10 miliona ljudi mjesečno – od preduzetnika do političara i sportista. Istoimena knjiga, Dnevnik jednog direktora, internacionalni je bestseler i njegova druga avantura kao autora (prva - Happy Sexy Millionaire: Neočekivane istine o ispunjenju, ljubavi i uspjehu je autobiografija koja prikazuje njegov put od napuštanja srednje škole do višemilionskog preduzetnika, objavljena 2021. godine).
Dnevnik jednog direktora (kao što i sam naslov nagovještava) nije klasičan biznis priručnik pun opštih mjesta, već vodič kroz realne lekcije uspjeha, neuspjeha, fokusa i ličnog razvoja oslonjen na 33 pravila koja autor pažljivo izvodi iz sopstvenog iskustva i razgovora sa globalnim liderima. Kroz iskrene refleksije i brutalno ogoljene istine, Bartlett pruža alate potrebne da se snađemo u haotičnom svijetu savremenog biznisa. Bilo da želite da unaprijedite svoj život, ili radite u marketingu, razvijate sopstveni biznis ili već vodite kompaniju - voljećete šta ima da kaže. Evo nekih ideja.
Vaša najsnažnija investicija - znanje
"Oni koji gomilaju zlato, imaće bogatstvo za trenutak. Oni koji gomilaju znanje i veštine, imaće bogatstvo za cio život", kaže Bartlett i otvara sa fundamentalnim principima za bilo koji uspjeh koristeći metaforu pet kofa. Znanje, vještine, mreža kontakta, resursi i reputacija - zajedno čine ukupnu snagu profesionalnog potencijala. Kroz cijelu knjigu Bartlett ne navodi faktor sreće, koji, znamo svi, ipak ima ono zrnce udjela u uspjehu. Umjesto toga, on insistira na temeljnoj izgradnji sopstvenih kapaciteta. "Ljudi koji mijenjaju svijet ne oslanjaju se na talas prilika - oni unaprjed pune svoje rezerve onim što će im u pravom trenutku dati prednost", kaže autor. Koliko su vam kofe pune, kao i kojim redom ih punite - toliko možete da postignete. Za njega uspjeh je disciplina, rad na sebi, pametno korišćenje vremena.
Čime ćete napuniti korpu? Foto: Depositphotos
Rizik i gubici
Ako želite da ubrzate svoju krivu učenja u bilo kojoj oblasti svog života Bartlett kaže - rizikujete sve! Pod rizikom Bartlett smatra bilo šta - od novca do lične javne posvećenosti. Kaže: "Ako želite da saznate nešto više o određenoj kompaniji, kupite nekoliko njihovih akcija. Ako želite da naučite nešto o Web 3.0, kupite nezamjenjivi token (NFT). Ako želite da idete redovno u teretanu, napravite grupu na WhatsAppu sa prijateljima gdje ćete svakodnevno dijeliti svoje treninge."
U sva tri primjera koje navodi ulog je ili monetarna ili društvena valuta. Autor navodi studije koje pokazuju da se ljudsko ponašanje snažnije vodi motivacijom da se izbjegnu gubici nego da se jure dobici, što naučnici nazivaju "averzija prema gubitku". Baš zbog toga on poručuje: dozvolite sebi da nešto izgubite. U pravilu 20 on citira Thomas J. Watsona: "Ako želite da povećate šanse za uspjeh, duplirajte šanse za gubitak". I nekoliko drugih pravila posvećeni su ideji da se najbolje stvari dešavaju iz nezgodnih situacija, loših vijesti i neugodnosti, Naravno, ta tema nije nova, ali je Bartlett, dijelom zasnovano i na sopstvenom iskustvu, potencira. Na iskren način on dodaje: "Pritisak je privilegija; dolazi samo onima koji to zaslužuju."
Bartlett kaže: Ne bježite od ideja koje stvaraju nelagodu, trčite ka njima! Foto: Depositphotos
Plan B
Razumjeću ako vam se prethodni dio oko rizika nije dojmio, ali, za one koji radije analitički procjenjuju rizik, Bartlett podsjeća na korisnu metodu. Pre-Mortem metod procjene rizika koji je razvio psiholog Gary Klein 2007. godine, pomaže timovima da predvide potencijalne probleme dok još ima vremena da ih izbjegnu.
Za razliku od tradicionalnog post-mortema, koji analizira zašto je nešto pošlo po zlu nakon što je plan propao, pre-mortem se sprovodi prije početka projekta - zamišlja se da je projekat već doživio neuspjeh, a tim pokušava da otkrije zašto.
Lider poziva sve članove da zamisle da je projekat propao. Svako daje svoje mišljenje o tome šta je moglo dovesti do neuspjeha - bez straha od kritike. Kroz ovu vježbu identifikuju se potencijalni rizici, prepreke i propusti u razmišljanju, ali i razvijaju mjere koje mogu ublažiti ili sprečiti navedene rizike. Ova vrsta razmišljanja unaprjed pomaže timovima i liderima da izbjegnu samozadovoljstvo i prepoznaju slabosti prije nego što postanu katastrofe. Ovdje možete saznati više o metodi i njenoj primjeni.
Pravilo 10: "Normalnost je prevaziđena! Apsurdno prodaje!". Foto Depositphotos
Ne shvatajte ništa lično!
Bartlett kaže da rješavanje problema često podrazumjeva skromnost da ste otvoreni da odbacite svoju inicijalnu hipotezu, i da prihvatite da vam se ono što ćete čuti možda neće svidjeti. On kaže: "Slušajte šta vam tržište govori". Ključ uspjeha u komunikaciji nije ono što ćete reći, već koliko su drugi spremni da vas slušaju.
Kada niste saglasni sa nekim ili nečim, izbjegavajte emocionalno iskušenje po svaku cijenu, savjetuje on. Bartlett navodi kao primjere odgovore koji započinju sa "Nisam saglasan"“ ili "Nisi u pravu". Umjesto toga savjetuje da započnete svoj odgovor nečim što vam je zajedničko sa sagovornikom, oko čega ste saglasni, kao i delovima njihovog argumenta koji možete da razumjete. Ova mogućnost da apstrahujemo od ličnog pogleda i stava važan je kvalitet ne samo po pitanju komunikacije, već i same suština na koji vodimo biznis. Bartlett pominje efekat vlasništva (Endowment Effect) -psihološki fenomen gdje ljudi pridaju veću vrijednost stvarima samo zato što ih posjeduju. Na primjer, ako dobijete šolju na poklon, vjerovatno ćete smatrati da vrijedi više nego što biste dali da je kupite. Vlasništvo stvara emotivnu vezu i iskrivljuje racionalnu procjenu vrijednosti.
U biznisu, ovaj efekat može dovesti do toga da preduzetnici precjenjuju svoje proizvode ili da investitori zadržavaju loše investicije jer im je teško da se odreknu nečega što već imaju.
A šta ćemo sa tanjirima? Foto: Depositphotos
Tajna plavog tobogana
Kada je imao 21 godinu, Bartlett je prihvatio investiciju od 300.000 dolara za svoju marketinšku firmu. Umjesto da igra na sigurno, odlučio je da iznajmi ogromno skladište kao kancelarijski prostor na deset godina i potrošio dodatnih 13.000 funti na - plavi tobogan. Zvuči detinjasto, ali ispostavilo se da je upravo taj tobogan postao najjači generator publiciteta.
Kompanija je rasla impresivnih 200 odsto godišnje u narednih pet godina, firma se pojavljivala u svim velikim medijima, a tobogan je bio fotografisan na stotine puta. Bartlett priznaje da je cijela stvar djelovala suludo i ne preporučuje svima da kupe tobogan, ali poenta je da ponekad ne prodajete samo proizvod, već priču, osjećaj i identitet brenda. Tobogan je poručivao svijetu da je njihova firma mlada, drugačija, hrabra i inovativna. Ceijlo jedno poglavlje je posvećeno pričanju priče ili popularno zvanom storytellingu.
Uspjeh sve češće pripada disruptivnim biznisima – onima koji ne slijede ustaljene obrasce, već ih ruše i postavljaju nova pravila igre. U industrijama koje su decenijama funkcionisale po stabilnim modelima, sada dominiraju kompanije koje nude snažan proizvod, reaguju brže od konkurencije i oslanjaju se na podatke i direktnu vezu s korisnicima.
U tom smislu, nekonvencionalan pristup, hrabra vizeulan rješenja i storytelling doprinose jasnoći u vrijednosti koju proizvod donosi. Bartlett potvrđuje kroz lekcije kroz koje nas vodi u ovom poglavlju: da bi vas čuli iznesite priču bez filtera, bez ponavljanja i na nekonvencionalan način. I možda najvažnije pravilo - neki će vas voljeti, neki će vas mrzeti, neki će biti ravnodušni, a to je najgore. Svakako, to se ne može reći za 'Dnevnik jednog direktora'!
.webp){kind=icon}
