Nakon požara koji je 2019. godine zahvatio devet stoljeća staru katedralu, jedno od najvažnijih evropskih znamenitosti, njeni tornjevi ponovo dominiraju pariskim nebom. Ovaj događaj ima posebno značenje, osobito u kontekstu političke krize izazvane padom francuske vlade. Na svečanom otvaranju ovog vikenda očekuje se dolazak oko 50 svjetskih čelnika, a domaćin im je predsjednik Emmanuel Macron, koji je imao ključnu ulogu u obnovi katedrale.
Svečanost će okupiti i visoke dužnosnike te poznate umjetnike, među kojima su Pharrell Williams, operna zvijezda Nadine Sierra, pijanisti Lang Lang i Khatia Buniatishvili, violončelist Yo-Yo Ma i mnogi drugi.
Čitaj više
Macron ostaje predsjednik do kraja mandata
Macron je izjavio i da će u narednim danima imenovati novog premijera, koji će, kako kaže, imati zadatak da formira vladu od opšteg interesa.
06.12.2024
Pala francuska vlada - ukratko iz svijeta
Vlada premijera Francuske Michela Barniera pala je u srijedu uveče, pošto su se poslanici krajnje ljevice i krajnje desnice udružili u skupštini da joj izglasaju nepovjerenje.
05.12.2024
Hoće li Olimpijske igre uticati na kamate ECB
Očekuje se da će ECB u septembru dodatno sniziti troškova zaduživanja.
23.08.2024
Pariz 2024: Ekonomske koristi i opasnosti olimpijskog spektakla
Ulaganja su velika, ali se organizacija OI obično isplati zemljama.
31.07.2024
Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je putem svoje platforme Truth Social da će prisustvovati svečanosti. Pohvalio je Macrona za vraćanje katedrale "u pun sjaj, i više od toga", nazvavši ponovno otvaranje "posebnim danom za sve". Macron će tako postati treći strani lider s kojim se Trump sastao nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima prošlog mjeseca, nakon što je ugostio kanadskog premijera Justina Trudeaua i predsjednika Argentine Javiera Mileija. Zbog iskustava s ovogodišnjim Olimpijskim igrama, najavljene su pojačane sigurnosne mjere, no posjetitelji će ipak imati pristup određenim dijelovima.
Donacije sa svih strana svijeta, ukupno 845 miliona eura, omogućile su angažman čak 700 umjetnika i obrtnika na obnovi tokom pet godina. Budžet za obnovu ostavio je višak od 150 miliona eura, koji će, kako je najavljeno, biti iskorišten za održavanje sjaja katedrale u godinama koje dolaze. Notre Dame je sada sjajnija nego ikada prije. Zvona katedrale, njih ukupno 21, uključujući tri s Olimpijskih igara, ponovo su zazvonila krajem novembra. Početak rada obilježen je svečanom procesijom s poznatim kipom Bogorodice s djetetom Isusom, nazvanim Naša Gospa od Pariza, koji se ovom prilikom vratio u srce katedrale. Srećom, kip nije bio zahvaćen plamenom tokom požara.
Upravo na vrijeme za božićne blagdane, katedrala je spremna primiti do 15 miliona posjetitelja godišnje. Prije požara katedralu je prosječno godišnje posjećivalo 12 miliona ljudi, ali sada će posjetitelji možda morati platiti ulaz.
Jedno od glavnih pitanja ovih dana je treba li se naplaćivati ulaz u prostor za molitvu i duhovno izražavanje. Francuska ministrica kulture Rachida Dati predložila je naknadu od pet eura, tvrdeći da bi to donijelo 75 miliona eura, što bi bilo dovoljno za spašavanje svih crkava u Parizu i Francuskoj. Katolička crkva oštro se protivi tom prijedlogu, pozivajući se na zakon iz 1905. godine, koji propisuje da crkve moraju biti besplatno otvorene za javnost. Vlada tvrdi da je naplata ulaza posjetiteljima koji dolaze iz "kulturnih" razloga dopuštena. Trenutačno se na službenim stranicama navodi da je ulaz besplatan, osim ako želite vodič za posjetitelje (10 eura) ili hodočasnike (pet eura).
To nije jedina "kontroverza" koja prati priču o Notre Dame otkad je stradala u požaru.
Proces obnove bio je popraćen brojnim kontroverzama. Revizijski izvještaji otkrili su probleme s kontrolom budžeta i transparentnošću trošenja sredstava, kao i miješanje donatora u donošenje odluka. Predsjednik Macron prvotno je predložio dodavanje modernog tornja, što je na kraju odbijeno. Određeni stilovi vitraja i dalje su predmet rasprava.
Velik dio donacija dolazio je iz industrije luksuza. Bernard Arnault, izvršni direktor LVMH-a, donirao je 200 miliona eura, jednako kao i zaklada Bettencourt Schueller porodice koja stoji iza L'Oréala. François Pinault, osnivač Keringa, i Patrick Pouyanne, izvršni direktor Totala, donirali su po 100 miliona eura. Mediji su kritizirali velikodušne donacije kao "izraz taštine", tvrdeći da bi se sredstva mogla bolje iskoristiti u kriznim situacijama.
Bloomberg
Donacije luksuznih brendova već su prepoznate kao marketinška strategija za visokoprofilirane lokacije. Talijanska tvrtka Tod's finansirala je obnovu Koloseuma u Rimu, Bulgari je donirao za renoviranje Španskih stepenica, a Fendi je doprinio obnovi Fontane di Trevi. Brend je čak na tom mjestu organizirao modnu reviju pod vodstvom pokojnog Karla Lagerfelda. Dakle, obnova Notre Dame nije ništa drugačija (osim možda bez modnog spektakla, koji vjerovatno neće biti dopušten). Ipak, neki ne bi isključili ni tu mogućnost. Britanski list The Telegraph kritizirao je svojevremeno preuređenje Notre Dame, nazivajući ga "politički korektnim Disneylandom" i "eksperimentalnim izložbenim prostorom". Usput, Pharrell Williams, čiji se nastup očekuje na otvorenju, ujedno je kreativni direktor muške kolekcije za Louis Vuitton.
No, neki autori smatraju da je dobročinstvo apsolutno pozitivno i da ne treba previše ulaziti u razloge darivanja. "Ne samo zbog ciljeva koje donator odabire, već i zbog promocije raznolikosti vrijednosti koje ono predstavlja i održava", kaže Stephen L. Carter, profesor prava na Univerzitetu Yale.
Ako slijedimo taj pristup, priča o obnovi Notre Dame priča je o vjeri i ponovnom rođenju iz pepela.
Čak bi i nevjernici trebali moći cijeniti vrijednost mjesta utjehe i nade u ovom zbunjujućem svijetu u kojem živimo. Za Parižane i Francuze, obnova najznačajnijeg vjerskog i kulturnog objekta to zasigurno potvrđuje. I to u trenutku kada je to možda i najpotrebnije. Kao i predsjedniku Macronu, za kojeg neki analitičari smatraju da bi to moglo biti njegovo jedino ili jedno od rijetkih naslijeđa. Zanimljivo je i to što se ispred katedrale od 1924. godine nalazi ploča s kompasom od koje se mjere sve udaljenosti između Pariza i drugih gradova.
Katedrala u popularnoj kulturi i povijesti
Otkad je 1163. godine papa Aleksandar III postavio kamen temeljac katedrale, pod zaštitom kralja Luja VII, požar iz 2019. svakako nije bio jedini turbulentni trenutak.
Tokom Francuske revolucije 1790. godine, katedrala je pretrpjela ozbiljna oštećenja. Revolucionarne mase opljačkale su unutrašnjost, a zgrada je preimenovana u "Hram razuma" kako bi promicala ideje prosvjetiteljstva i sekularizma. Mnogim su statuama biblijskih figura odrubljene glave ili su bile uništene.
Roman Victora Hugoa iz 1831. godine Notre Dame de Paris (Zvonar crkve Notre Dame) odigrao je ključnu ulogu u pozicioniranju katedrale u popularnoj kulturi i u podizanju svijesti o njenom lošem stanju. Knjiga, koja je kasnije adaptirana u različite filmove, uključujući poznati Disneyjev animirani film, prikazuje katedralu kao simbol veličine i zapuštenosti. Hugoovo djelo potaknulo je javni interes, što je dovelo do velikih radova na obnovi sredinom 19. stoljeća.
U čast ponovnog otvorenja Notre Dame, i u Srbiji se planira niz događaja
Izložba "Rekonstrukcija Notre Dame i njeni obrti" u galeriji Francuskog instituta u Srbiji bit će otvorena 9. decembra i trajat će do 31. januara 2025.
U izlozima Francuskog instituta bit će predstavljene fotografije i infografike koje prate priču o obnovi, a Notre Dame kroz virtualnu stvarnost bit će prikazana u galeriji Francuskog instituta od 9. do 16. decembra.
Od 14. do 17. februara 2025. na sceni Sava centra srpska publika imat će priliku čuti poznate pjesme Belle, Danse mon Esmeralda i Le temps des cathédrales u mjuziklu Notre Dame de Paris, nastalom prema Hugoovu djelu. Ova francuska verzija ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda po broju prodanih ulaznica, dok je legendarna Belle proglašena najboljom pjesmom 20. stoljeća u Francuskoj.
.webp){kind=icon}