Francuska Vlada na čelu s premijerom Michelom Barnierom pala je u srijedu uveče, pošto su se poslanici krajnje ljevice i krajnje desnice udružili u skupštini da joj izglasaju nepovjerenje.
Ovo su vijesti iz svijeta ukratko:
POLITIKA
Vlada premijera Francuske pala je u srijedu uveče. Ovo je prvi pad neke francuske vlade od 1962. godine. To znači da je Francuska, kako ocjenjuje Bloomberg, sada korak bliže vladi krajnje desnice, što je predsjednik Emmanuel Macron nastojao da izbjegne po svaku cijenu.
Povod je bio kontroverzni budžet za 2025. godinu, koji je Barnier odlučio da progura na osnovu ustavnog ovlašćenja koje Vladi Francuske omogućava da preskoči glasanje u parlamentu - s tim što tada izlaže sebe mogućnosti da joj se u tom istom parlamentu glasa o povjerenju. Pošto je Barnier preskočio parlament na osnovu pomenutog zakonskog člana, ljevičarska koalicija Nepokorena Francuska i desničarsko Nacionalno okupljanje najavili su glasanje o povjerenju, što se i desilo.
Za njihovu inicijativu glasao je 331 poslanik. Neophodni minimum je 288.
Po izglasavanju nepovjerenja, Barnier će biti prinuđen da podnese ostavku, a Macron će morati da predloži novog mandatara za sastav Vlade, drugi put od prijevremenih izbora u julu, koji su izrodili duboko fragmentiran parlament. Na izborima je najviše glasova osvojilo desničarsko Nacionalno okupljanje s Marine Le Pen na čelu, koje međutim, niti ima dovoljnu većinu za samostalno formiranje Vlade, niti ima saveznike s kojima bi moglo da formira vladajuću koaliciju.
Barnierova Vlada bila je manjinska i opstajala je uz podršku Nacionalnog okupljanja, a potom je, pod pritiskom Evropske unije da Francuska smanji svoj veliki deficit, skrojila budžet s nizom kontroverznih rješenja koja su razbjesnila i Nacionalno okupljanje i Nepokorenu Francusku. Ustupak Barniera u pogledu odustajanja Vlade od poskupljenja struje nije zadovoljio oponente.
Više o tome šta čeka Macrona govorio je Jean-Marie Guéhenno, bivši francuski diplomata.
Rušenje kabineta Barniera, koji je na čelu Vlade proveo samo tri mjeseca, uznemirilo je i investitore. Novi razvoj situacije povećao je i troškove zaduživanja Francuske, dok je evro smanjio ranije dobitke.
EURUSD:CUR
EUR-USD X-RATE
1,0527 USD
+0,0016 +0,15%
vrijednost na početku trgovanja
1,0511
posljednja zaključna vrijednost
1,0511
promjena od početka godine
-4,6562%
dnevni raspon
1,05 - 1,05
raspon u 52 nedjelje
1,03 - 1,12
KRIPTO
Bitcoin prvi put premašio 100.000 dolara
Vrijednost bitcoina je prvi put premašila 100.000 dolara, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nominovao Paula Atkinsa za direktora Komisije za hartije od vrijednosti. Atkins je inače poznat po zalaganju za ublažavanje regulatornog opterećenja kako bi se omogućio rast novih tehnologija, uključujući blokčejn i kriptovalute.
XBTEUR:CUR
XBT-EUR Cross Rate
97.058 EUR
+4.004,34 +4,30%
vrijednost na početku trgovanja
93.053,66
posljednja zaključna vrijednost
93.053,66
promjena od početka godine
145,1252%
dnevni raspon
92.989,81 - 98.304,06
raspon u 52 nedjelje
35.459,52 - 98.304,06
Bitcoin je tako ojačao za više od šest procenata, na 103.801 dolar. Otkako je Trump 5. novembra pobijedio na izborima, vrijednost cjelokupnog tržišta kriptovaluta uvećana je za oko 1,3 biliona dolara.
Detalje o nominaciji Atkinsa donosi novinarka Bloomberga.
BERZE
Evropa
Fjučersima evropskih akcija se trguje mješovito uoči objavljivanja najnovijih podataka o maloprodaji u evrozoni.
U fokusu investitora je svakako i politička neizvjesnost u Francuskoj, gdje su poslanici velikom većinom glasova oborili vladu. Referentni indeks Pariske berze CAC 40 na jučerašnjem zatvaranju bio je u plusu za 0,66 odsto.
Sjedinjene Američke Države
I fjučersi američkih indeksa kolebaju se između dobitaka i gubitaka, nakon što je predsjedavajući Federalnih rezervi (Fed) Jerome Powell poručio da je američka privreda u izuzetno dobrom stanju i da postepeno nestaju rizici na tržištu rada.
Politiku Feda komentarisao je i predsjednik ogranka u Sent Luisu, koji kaže da se bliži trenutak za usporavanje ili pauzu u smanjenju kamatnih stopa.
Azija
I akcijama u Azijsko-pacifičkom regionu se trguje mješovito, dok trgovci analiziraju efekte političkih trzavica u Francuskoj i Južnoj Koreji. Indeksi u Japanu i kontinentalnoj Kini ostvaruju dobitke, dok južnokorejske dionice i domaća valuta - južnokorejski von, registruju pad vrijednosti.
Južna Koreja se i dalje oporavlja od šokantnog uvođenja vanrednog stanja, koje je proglasio predsjednik Yoon Suk Yeol, a koje je bio primoran da ukine usred masovnih osuda. Sve to je dovelo do haosa i neizvjesnosti u političkom pejzažu zemlje.
Nafta
Cijena nafte se stabilizovala poslije pada, a trgovci iščekuju današnji sastanak OPEC+, za koji se očekuje da će donijeti ponovno odgađanje mjera za oživljavanje proizvodnje na već dobro snabdjevenom tržištu.
Brentom se trgovalo po cijeni iznad 72 dolara za barel nakon što je u srijedu zabilježen pad za skoro dva odsto, a West Texas Intermediate je bio ispod 69 dolara.