.webp){kind=icon}
Hrvatske vlasti pripremaju novu stambenu strategiju, o tome se odlučuje na Vladi, a ministar graditeljstva u ponedjeljak je najavio kako će ona obuhvatiti i izgradnju priuštivih stanova. Budući da su cijene najma na rekordnim razinama, a o priuštivom stanovanju dosad se govorilo isključivo u futuru, odlučili smo provjeriti kakvo je stanje.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je nedavno na medijskom brifingu u povodu početka zaprimanja zahtjeva građana za stambene subvencije u osmom natječaju Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kako će do kraja ove ili do početka iduće godine biti napravljena nova stambena strategija. Napomenuo je i da će ovoga tjedna Vlada na sjednici donijeti odluku o izradi te strategije koja u rješavanju stambenog pitanja ne predviđa samo subvencioniranje kupnje stanova, već i "izgradnju stanova koji bi prioritetno bili okrenuti iznajmljivanju mladima po povoljnim uvjetima".
Upravo o takvim se stanovima priča gotovo na svakom većem okupljanju građevinskih investitora jer svjesni su i oni da je sve manje onih koji si mogu priuštiti kupnju nekretnine. Građani su, dakle, zainteresirani. Banke i fondovi također jer žele negdje utopiti depozite i kapital koji se nagomilava kako raste nevoljkost za ulazak u kredite i u nove investicije zbog ekonomske neizvjesnosti. No loptica nije na njihovoj strani terena. I tu je kamen preko kojeg se svi spotiču. Stoga je još interesantnije promatrati što će se događati sada kada Vlada najavljuje novu stambenu strategiju i takve projekte.
"Ako država započne s takvim projektima, siguran sam da će se jako puno poduzetnika uključiti. To bi potaknulo i smanjenje cijena nekretnina jer bi se povećala ponuda", komentirao je za Bloomberg Adriju Marin Štenglin, član uprave Alfa Stan grupe.
Potrebno je za početak u dogovoru s gradom ili državom odrediti zemljište na koje će dovesti infrastrukturu, raspisati natječaj i početi graditi stanove čija cijena ne smije prelaziti dogovoreni iznos. Naravno, grad bi za to zemljište trebao investitore ili potpuno ili u nekoj mjeri osloboditi nameta, a država poreza. Oni čine 50 posto troška investicije, 25 posto otpada na zemljište, a 25 posto na porez, pojašnjava Štenglin. Kad bi se taj iznos umanjio te postavio netko tko će kvalitetno upravljati financijama i gradnjom, ističe, može nastati odličan projekt koji ne stoji puno.
Priuštiva stanogradnja razvijena je u mnogim europskim državama, no u Hrvatskoj zasad nema takvog modela iznajmljivanja | Depositphotos
"Možda se to i dogodi", ne odbacuje tu mogućnost član uprave građevinske kompanije koja iza sebe ima niz novogradnji poput one u zagrebačkoj Veslačkoj ulici te projekta Bužanova-Štrigina. Alfa Stan sada radi na novom poslovno-stambenom projektu u centru metropole, u blizini Trga dr. Franje Tuđmana. "Mi gradimo Audi i BMW, a ne Kiu", automobilskim žargonom rekao je Štenglin kako od Alfa Stana ne treba očekivati izgradnju povoljnijih stanova jer oni svoju nišu imaju u visokokvalitetnoj gradnji. Iako, i oni bi, može se zaključiti iz razgovora, voljeli sudjelovati u izgradnji nekog strateški planiranog novog naselja s dječjim vrtićem i školom.
Stanovi u najavi
S druge strane, Erste&Steiermärkische Bank najavio je lani izgradnju upravo takvih priuštivih stanova, i to njih 15 tisuća. Provjerili smo dokle su došli.
"Kada je riječ o regiji, članice Erste grupe do 2030. godine na tržištima Srednje i Istočne Europe, u bliskoj suradnji s javnim sektorom, imaju za cilj osigurati do 15 tisuća pristupačnih stanova i ponuditi ih za najam. Međunarodna Erste grupa na godišnjoj razini već osigurava sredstva za financiranje izgradnje više od 6000 subvencioniranih stambenih jedinica u Austriji, a isto iskustvo primjenjuje se i na tržištima Češke i Slovačke. Osim u spomenutim zemljama, različiti koncepti priuštivog stanovanja razvijaju se i u Mađarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj, ovisno o mogućnostima i zakonskom okviru koji se razlikuje od zemlje do zemlje", odgovorili su za Bloomberg Adriju iz te banke.
Pojasnili su kako je u trenutačnom okruženju rastuće inflacije i rasta cijena nekretnina u mnogim europskim zemljama ideja priuštivog stanovanja vrlo aktualna, a, dodali su, takav model suradnje lokalnih uprava i banaka može osigurati i neku vrstu društvene stabilnosti. No nas je najviše zanimalo što se događa s takvim projektima u Hrvatskoj. Nagađalo se kako će prve priuštive zgrade iz tog programa izniknuti u Rijeci i u Zagrebu. Prije nekoliko mjeseci obratili smo se gradskoj upravi Rijeke ne bi li saznali nešto više o tome, no odgovor na to pitanje dosad nismo dobili. Tajnoviti su ostali i u Erste banci:
"U skladu sa strategijom međunarodne Erste grupe, Erste banka u Hrvatskoj također je započela s pripremnim aktivnostima u ovom segmentu te razgovorima s predstavnicima lokalnih uprava nekoliko hrvatskih gradova. Međutim, budući da se radi o kompleksnoj i potpuno novoj inicijativi, gdje ne postoje konkretni primjeri na tržištu, u ovom je trenutku još prerano za detalje te je za očekivati da će banka u razumnom roku s javnošću moći podijeliti informacije o konkretnijim koracima povezanima s realizacijom ove inicijative."
Stanovanje u dvoje
Dok cijene nekretnina bujaju, mladi koji ne ispunjavaju uvjete za kupnju vlastitog stanja utjehu traže u suživotu s cimerima ili u ubrzanom useljavanju s partnerima.
Prema podacima Ureda za statistiku, u SAD-u je lani čak 3,2 milijuna ljudi, odnosno 11 posto mladih u dobi između 18 i 24 godine živjelo s partnerom, što je rekordno visok postotak. Anketa stranice Realtor.com, piše Bloomberg, pokazala je da je za čak 80 posto parova pripadnika generacije Z razlog zajedničkog useljavanja bio novac.
I u Hrvatskoj su grupe na društvenim mrežama posvećene traženju sustanara koji će podnijeti dio troškova stanovanja vrlo aktivne, a mnogo je i parova koji mjesecima traže svojeg najmodavca. Sve se više vlasnika stanova okreće dnevnom najmu. "Iznosi koji se mogu zaraditi na dnevnom najmu porasli su duplo ili čak i trostruko u zadnjih nekoliko godina i iznajmljivači sve više idu u tom smjeru rentanja stanova", izjavio je nedavno agent za promet nekretninama Sanjin Rastovac.
Takvi trendovi mogli bi se nastaviti jer potražnja za stanovima je velika, a nije za očekivati da će se ponuda preko noći povećati.
"Danas nema dovoljno slobodnih nekretnina na tržištu. Lanjske je godine u Zagrebu sagrađeno oko 2100 novogradnji, prije krize 2007. godine ih se gradilo 9000. Mi danas nemamo ni kapacitete ni ljudstvo da iznesemo tu količinu nekretnina, a potražnja je jako velika. Zašto bi netko gradio priuštive stanove i prodavao ih po nižim cijenama?", zaključuje Štenglin.
Poslali smo upite što misle o priuštivoj stanogradnji te bi li sudjelovali u takvim projektima Zagrebgradnji i Kamgradu, no do zaključenja teksta nismo od njih dobili odgovore. Možda, ako se uspostave uvjeti i to pitanje više neće zvučati tako hipotetski, u skoroj budućnosti doznamo i njihove odgovore.
