Kako je san postao novi milijarderski biznis?

Dok je poslovna kultura poslednjih decenija glorifikovala malo sna i više rada, nova generacija lidera ulaže hiljade evra upravo u odmor i ono što je nekada smatrano gubitkom vremena. Često se ističe podatak da posljedice neispavanosti globalnu ekonomiju koštaju stotine milijardi dolara godišnje kroz gubitak produktivnosti, izostanke i smanjenu efikasnost na radnom mjestu.

Uz to, procena je da oko 16 odsto svjetske populacije danas pati od nesanice, dok, istovremeno, medicina više nema dilemu da je kvalitetan noćni odmor jedan od ključnih stubova dobrog zdravlja i dugovječnosti. Uz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost, upravo se san smatra jednim od osnovnih principa longevity pristupa jer je povezan sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, kognitivnog pada i brojnih drugih hroničnih stanja. Otuda ne čudi što raste spremnost potrošača da ulažu u kvalitetan san, pa se razvija čitava industrija proizvoda, usluga i iskustava koji se doživljavaju kao investicija u zdravlje, performanse i produženje životnog vijeka.

Bolji san - lepša koža | Depositphotos

Nova mjera luksuza

Turistički sektor je među prvima prepoznao ovu potrebu. Prema anketi kompanije Hilton koja je obuhvatila više od deset hiljada putnika iz devet zemalja, čak dvije petine ispitanika bira hotel za koji vjeruje da će im omogućiti kvalitetniji san, dok gotovo polovina na odmoru ne navija alarm. Drugim riječima, luksuz više ne podrazumijeva apartman sa pogledom na more, već mogućnost da se probudite i spavate kad i koliko želite bez osjećaja iscrpljenosti.

Rrenomirani hotelski lanci i destinacije, među kojima su Six Senses, Equinox i Rosewood Hotels & Resorts, zato sve više ulažu u iskustva usmjerena na odmor i regeneraciju gostiju. Razvili su višednevne koncepte boravka zasnovane na ideji da kvalitet sna može da se unaprijedi kombinacijom tehnologije, promišljenog dizajna prostora i promenom životnih navika.

Cijene ovakvih iskustava kreću se od 800 do više od 3.000 evra za nekoliko dana, dok pojedini "sleep retreat" aranžmani  premašuju i 5.000 evra. Gostima se nude personalizovane procene obrazaca spavanja i preporuke prilagođene njihovom biološkom ritmu i svakodnevnim navikama, a zatim i niz intervencija koje počinju mnogo prije odlaska u krevet: od osvjetljenja i temperature u sobi do izbora dušeka, jastuka i večernjih rituala. Posebni sadržaji namijenjeni su putnicima koji prelaze više vremenskih zona, ali i onima koji žele da tokom boravka usvoje zdravije navike kroz meditaciju, vježbe disanja, jogu, savetovanje o ishrani i druge velnes tretmane.

Six Senses program za bolji san omogućava gostima da spavaju na ručno izrađenim madracima napravljenim od organske jagnjeće vune i kokosovih vlakana koja potiču sa sertifikovane organske plantaže kokosa, što osigurava izuzetnu prozračnost i odličnu cirkulaciju vazduha | Six Senses

Pored luksuznih ugostiteljskih iskustava, rast ekonomije sna podstiče i sve veća potražnja za suplementima i lijekovima koji obećavaju bolji san. Analitičari procjenjuju da će globalno tržište proizvoda za liječenje nesanice, sa 2,9 milijardi dolara u 2024. godini, porasti na gotovo četiri milijarde dolara do početka naredne decenije podstaknuto sve većim brojem dijagnostikovanih poremećaja spavanja, starenjem stanovništva i razvojem novih terapija. Međutim, ovaj segment predstavlja samo dio mnogo šireg "ekosistema" koji bilježi snažan zamah: globalno tržište proizvoda i tehnologija namijenjenih boljem spavanju (engl. sleep aids market) vrijedilo je 49,1 milijardu dolara u 2025. godini, a do 2033. trebalo bi da dostigne 95,2 milijarde dolara. Istraživanja dodatno pokazuju da najveći dio tržišta proizvoda za bolji san čine preparati koji se mogu kupiti bez recepta. Posebno raste interesovanje za dodatke ishrani sa melatoninom, magnezijumom, L-teaninom, valerijanom ili ašvagandom, a taj trend se povezuje sa većom sviješću o značaju sna, rastućim nivoom stresa i lakšom dostupnošću ovih proizvoda putem e-trgovine.

AI se seli u spavaću sobu

Ako hoteli prodaju iskustvo dobrog sna, tehnološke kompanije pokušavaju da ga pretvore u podatke, ali i u svakodnevnu naviku kojom se može upravljati. Aplikacije poput Headspace, BetterSleep i MyNoise privukle su desetine miliona korisnika nudeći tehnike relaksacije, zvuke prirode i personalizovane večernje rutine.

Među najuspješnijim primerima je Calm, aplikacija danas vrijedna dvije milijarde evra. Osnovali su je Michael Acton Smith i Alex Tew koji su u početku nailazili na skeptičnost investitora prema ideji da meditacija može da postane veliki tehnološki biznis. Prekretnica je došla kada je rast broja korisnika pokazao da postoji spremnost potrošača da plaćaju za digitalne rituale opuštanja. Popularnost je izgradila na jednostavnom modelu - kratkim meditacijama, pričama za uspavljivanje koje čitaju poznati glumci i sadržajima namenjenim smanjenju stresa. Danas bilježi više od 150 miliona preuzimanja kao i oko četiri miliona korisnika koji plaćaju pretplatu od 69,99 dolara godišnje. 

Nova generacija digitalnih rešenja pokušava da odgovori i na kliničke probleme sa spavanjem | Depositphotos

Uz velnes aplikacije, nova generacija digitalnih rješenja pokušava da odgovori i na kliničke probleme sa spavanjem. Takav je i Sleepio, program zasnovan na kognitivno-bihevioralnoj terapiji, preporučen i od strane britanskog regulatora NICE kao opcija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za osobe sa simptomima nesanice.

Istovremeno, potrošači sve više posežu i za tehnologijama koje obećavaju personalizovano upravljanje snom te kvalitetniji odmor. Oura Ring, jedan od najpoznatijih "pametnih" prstenova, prati temperaturu tijela, srčani ritam, varijabilnost otkucaja srca i faze sna kako bi korisniku svakog jutra izračunao takozvani "sleep score". Apple Watch i Garmin satovi posljednjih generacija razvili su napredne funkcije za analizu obrazaca spavanja i oporavka organizma.

Oura keramički prsten od 500 dolara | Oura Health Oy

Veliku pažnju privukla je i kompanija Eight Sleep sa svojom navlakom za dušek koja tokom noći automatski grijje ili hladi svaku stranu kreveta, prati fiziološke parametre korisnika i uz pomoć algoritama prilagođava temperaturu kako bi optimizovala san. Među javno poznatim korisnicima ovog proizvoda čija se cijena kreće od 3.000 do 5.000 dolara, nalaze se Elon Musk i Mark Zuckerberg. Proizvođač poslednjih godina sve otvorenije pozicionira svoju tehnologiju kao spoj luksuza, vještačke inteligencije i preventivne zdravstvene zaštite, najavljujući razvoj AI asistenta koji će na osnovu biometrijskih podataka dodatno prilagođavati okruženje za spavanje. Po svemu sudeći, cilj više nije samo da znamo koliko smo spavali, već da se san analizira, predviđa i unapređuje, pretvarajući ovu osnovnu ljudsku potrebu u jednu od najdinamičnijih kategorija savremene zdravstvene, tehnološke i potrošačke ekonomije.