Nadaleko čuveni i prepoznati kao vrhunski gastronomski doživljaji, srpski nacionalni specijaliteti kao što su: kajmak, ajvar, pirotski kačkavalj, pasulj prebranac, karađorđeva šnicla, pljeskavice, uštipci, da nabrojimo samo neke, prvi su izbor stranih turista u srpskim restoranima.
Autentičnost ukusa, jela koja se spremaju od lokalnih proizvoda, na tradicionalan način, navode se kao glavni razlozi za priznanja, odnosno preporuku Michelin vodiča. Iako je gastronomska scena u Srbiji u porastu, ona se još uvijek razvija i izgrađuje svoju internacionalnu prepoznatljivost.
Kako smo ranije ove godine izvještavali Michelin preporuku je dobilo još pet restorana iz Beograda: Istok, Pinot, Klub Književnika by Branko Kisić, Na ćošku i restoran L’Adresse, a zadržani su svi restorani iz prethodne godine: Salon 1905, Gušti mora, JaM, Enso, Homa, Magellan, The Square, Legat 1903, Ebisu, Communale Cafe e Cucina, Iva New Balkan Cuisine, Mezorestoran Dvorište, Langouste, Bela Reka kao i tri hotelska restorana: Metropolitan Grill u hotely Hayatt Regency, Skylounge u hotely Hilton i Twenty Two u hotelu Metropol Palace.
Ipak i pored ogromne popularnosti domaćih specijaliteta i 22 preporučena restorana, Michelin zvjezdica do sada nije dodeljena nijednom restoranu u Srbiji.
Ekskluzivno za "Prestiž" Bloomberg Adria potražili smo odgovor na pitanje, zašto još uvijek u Srbiji nema restorana sa Michelin zvezdicom.
Poznati gastronomski stručnjak Goran Kovačević, poznat je po svom doprinosu srpskoj kulinarskoj sceni i razvoju savremenih kulinarskih trendova u regionu, kao i promociji autentične srpske kuhinje. Radio je na unapređenju gastronomskog iskustva u Srbiji kroz inovativne pristupe tradicionalnim jelima, ističući važnost kvaliteta lokalnih namirnica i kreativnosti u kuvanju.
Depositphotos
On izdvaja nekoliko faktora kojima objašnjava zašto nijedan od restorana sa preporukom nije još uvijek dobio Michelin zvjezdicu.
"Po strogim kriterijumima za dodjelu Michelin zvjezdica, biraju se samo restorani koji zadovoljavaju izuzetno visoke standarde u kvalitetu hrane, tehnikama pripreme, kreativnosti jela, dosljednosti u usluzi i cjelokupnom iskustvu gostiju. Iako neki restorani u Srbiji možda ispunjavaju ove uslove, moguće je da Michelin inspektori smatraju da treba još malo unapređenja kako bi dostigli nivo za zvjezdicu", objašnjava Kovačević.
"Srpska gastronomska scena i dalje je u fazi razvoja. U poređenju sa etabliranim evropskim metropolama kao što su Pariz ili Rim, Beograd i drugi gradovi u Srbiji još uvijek grade svoju reputaciju na svjetskoj gastronomskoj sceni", objašnjava naš sagovornik i dodaje da pored same gastronomske ponude, Michelin takođe vrijednuje i cjelokupno iskustvo gostiju.
"Infrastruktura u nekim restoranima, kao što su ambijent, usluga i dostupnost, možda još uvijek ne ispunjava najstrožije Michelin standarde. Restorani u regionima gdje nema velikog broja Michelin zvjezdica često moraju uložiti više napora da privuku globalnu pažnju. Konkurencija u regionu može biti manja u odnosu na restorane u većim gradovima Evrope koji već imaju više zvjezdica, što može otežati napredovanje ka ovom prestižnom priznanju", smatra on.
Miša Reljić, vlasnik restorana Enso u Beogradu, koji se nalazi među preporučenim restoranima Michelin vodiča, vjeruje da restoranima u Srbiji treba više vremena da se prilagode i postignu Michelin standarde koji su izrazito visoki. Iako su mnogi restorani u Srbiji na dobrom putu, Michelin inspektori zahtijevaju konstantno vrhunsko iskustvo na svim nivoima, od kvaliteta hrane do usluge.
Jelica V. Todorović/Bloomberg Adria
"U restoranu Enso drugačije je to što umjesto jednog šefa, hranu pripremaju dva vrhunska kuvara. Njih dvojica su svakodnevna motivacija i inspiracija jedan drugome, te u restoranu, svakoga dana imamo duplo uživanje. Ali, Michelin zvjezdica se ne dobija samo zbog kreativnosti u kuhinji, već zbog konzistentnog održavanja vrhunskog standarda u dužem vremenskom periodu. To je veliki izazov za mnoge restorane da dugoročno zadrže isti nivo kvaliteta u svim aspektima", objašnjava Reljić.
Iako se gastronomska scena u Srbiji ubrzano razvija, on smatra da još uvek nije dovoljno raznovrsna i prepoznatljiva na svjetskom nivou da bi privukla veću pažnju Michelin inspektora. Michelin zvjezdica zahtijeva da restoran ne samo zadovoljava visoke standarde, već da ponudi jedinstveno iskustvo koje privlači pažnju globalne publike.
Reljić je takođe ukazao na to da brojni restorani nemaju dovoljno resursa ili podrške da bi ulagali u potrebne inovacije i poboljšanja koja su često ključna za dobijanje Michelin zvjezdice.
Mihailo Stanišić, vlasnik beogradskih restorana "Jerry" i "Bela Reka", koji su već dvije godine na Michelin listi preporučenih restorana, je optimističan da će se sa daljim razvojem i prilagođavanjem tržišta situacija promijeniti i da će restorani u Srbiji već u sljedećoj godini postati ozbiljni kandidati za Michelin zvjezdice.
"Dobijanjem prestižnih pohvala od strane Michelinovih predstavnika, za kvalitet isključivo domaćih proizvoda sa naših farmi je veliko ohrabrenje. To posebno naglašava našu predanost da sve namirnice koje uđu u kuhinju restorana, sami uzgajamo i daje nam veliku sigurnost u kvalitet i porijeklo."
Jelica V. Todorović/Bloomberg Adria
On smatra da dobijanje zvjezdice često zahtijeva kontinuitet i dosljednost tokom vremena. "Iako restorani mogu imati Michelin preporuku, potrebno je dodatno vrijeme kako bi se pokazala dugoročna posvećenost visokim standardima, kreativnosti i inovacijama, što može biti ključno za dobijanje zvjezdice", zaključuje Stanišić
Naši sagovornici navode i da restorani u regionima gdje nema velikog broja restorana sa Michelin zvjezdicom često moraju uložiti više napora da privuku globalnu pažnju. Konkurencija u regionu može biti manja u odnosu na restorane u većim gradovima Evrope koji već imaju više zvjezdica, što može otežati napredovanje ka ovom prestižnom priznanju.
Ipak, kada je u pitanju Adria region, Slovenija, koja jedina ima restoran sa čak tri zvjezdice, ulaže znatna sredstva u saradnju sa Michelinom. Turistička organizacija Slovenije (STO) pokriva troškove s Michelinovim vodičem kao Michelinov partner za Sloveniju. Prema informacijama koje su prošle godine podijelili sa Bloomberg Adria, istakli su da je saradnja s Michelinovim vodičem dugoročna strateška orijentacija slovenačkog turizma, te da su zahvaljujući Michelinovom vodiču, ostvarili milionske vrijednosti u različitim medijskim objavama i na društvenim mrežama, te da ih mnogi ugostiteljski objekti obavještavaju o povećanju broja rezervacija i medijskoj pažnji.
Slovenija je za svoj prvi Michelinov vodič, koji je došao 2020. godine, platila 925.000 evra za dve godine učešća. Zatim su ponovo sklopili dvogodišnji ugovor za 2022. i 2023. godinu, vrijedan 880.600 evra (bez PDV-a).
Jelica V. Todorović/Bloomberg Adria
Hrvatska turistička organizacija (HTO) takođe sarađuje sa Michelin vodičem od 2017. godine, a ugovor o saradnji čiju vrijednost nisu otkrili, obuhvata period 2022 - 2026. U Hrvatskoj ima ukupno 93 restorana koji su nosioci neke od Michelin oznaka, od kojih 10 restorana ima jednu zvjezdicu, a jedan od ove godine dvije zvjezdice. I u HTO su uvjereni da su Michelinovi vodiči, promotivni kanali, internetske stranice te aktivnosti na tržištima doprinose prepoznatljivosti gastronomije jedne države u svijetu "jer se radi o povezivanju s prepoznatljivim i jakim brendom koji simbolizira izvrsnost".
Jovana Lacmanović, šef kabineta direktorke Turističke organizacija Srbije (TOS) Marije Labović, nam je dala detaljan uvid u način saradnje njihove organizacije sa Michelin gastronomskim vodičem u Srbiji.
"Saradnja je uspostavljena 2019. godine. U okviru svog djelokruga, TOS kroz partnerstvo pruža marketinšku podršku Michelin-u, koji zauzvrat obavlja sertifikaciju restorana po jedinstvenoj metodologiji ocjenjivanja kvaliteta restoranskih usluga. Ocjenjuje se kvalitet korišćenih sastojaka, umjeće i kreativnost šefova, majstorstvo tehnika pripreme hrane i slaganja ukusa, konzistentnost ponude, kao i odnos cijene i kvaliteta. Do sada je potpisano ukupno pet godišnjih ugovora o partnerstvu, čija je ukupna vrijednost 845.000 evra", rekla je Lacmanović.
Koristi koje Srbija ima od ovog partnerstva podrazumijevaju podizanje kvaliteta ugostiteljske ponude i rast prihoda u ovom sektoru, korišćenje međunarodno poznatog i priznatog brenda u promotivnim aktivnostima, podizanje svijesti o Srbiji kao turističkoj destinaciji i poboljšanje njenog imidža, privlačenje većeg broja turista u našu zemlju, dodala je ona.
"U cilju daljeg podizanja kvaliteta gastronomske ponude što bi trebalo da dovede i do prvih Michelin zvjezdica u Srbiji, uspostavljeno je partnerstvo sa Michelin-om u oblasti edukacije. Za šefove restorana sa već dobijenim Michelin oznakama organizuje niz edukativnih radionica - masterclass-ova. Do oktobra mjeseca ove godine biće održane ukupno tri Michelin master class radionice", istakla je Jovana Lacmanović.
Sa sve većim interesovanjem stranih turista za srpsku nacionalnu kuhinju, dobre promotivne saradnje TOS-a i Michelin Vodiča, jačanjem restoranske ponude, realno je očekivati da će u bliskoj budućnosti neki od restorana u Srbiji dobiti prvu Michelin zvjezdicu i otvoriti put ka zvjezdanom Michelin nebu, za naše restoratere i vrhunske kuvare.
.webp){kind=icon}
