.webp){kind=icon}
Svjetski trend prelaska sa tradicionalnog na organski uzgoj vinove loze i proizvodnju organskih vina, ubrzano se širi i u Srbiji. Od ukupne površine od oko 20.000 hektara vinograda odličnog teruara, prirodnog okruženja za uzgoj grožđa, površine pod organskim vinogradima su relativno male, ali je uprkos tome sve veći broj vinara koji prelaze na organski način proizvodnje vina.
Ljubitelji kvalitetnog vina daju prednost ovim vinima zbog njihovih zdravstvenih i ekoloških prednosti, a sve češće se nalaze u ponudi specijalizovanih prodavnica i restorana. Pored toga, izvoz ovih vina ima potencijal da se poveća, posebno na tržište država u Evropskoj uniji, gdje potražnja za ovim proizvodima konstantno raste.
Naime, najveći uzgajivači organskog vinskog grožđa u Evropi: Španija, Francuska i Italija uvoze organska vina, jer je potražnja veća od proizvodnje u tim zemljama. U skandinavskim zemljama, recimo, konvencionalno proizvedena vina se rijetko piju, primat su preuzela organska iako su skuplja.
"Udruženje proizvođača organskog grožđa i vina Srbije postoji od juna ove godine, zahvaljujući Švajcarskoj donaciji, Organic trade for development in Eastern Europe", objašnjava za Bloomberg Adriju nekadašnji čuveni DJ Bitz, a sada nagrađivani vinar Đorđe Bikicki.
Vinarija Bikicki
On kaže da zasad u Srbiji ima 18 vinarija koje su ispunile sve uslove za dobijanje organskog sertifikata, između ostalih to su vinarije: "Imperator", "Kovačević", "Despotika", "Vučurević", vinarija "McM", zatim vinarije "Todorović", "Ivanović", vinarija "Maurer" i "Kopljare", "MV", vinarija "Burma", "Moritz Arpad" i vinarija "Bikicki", vlasnici su organskih sertifikata i članovi Udruženja. Branislav Anđelić, vlasnik prve organske vinarije "Plavinci", izabran je za predsjednika tog udruženja.
Da bi vino imalo sertifikat organskog, proizvođači moraju da ispune stroge standarde, uključujući izbjegavanje upotrebe sintetičkih pesticida, herbicida i vještačkih đubriva. "Proces sertifikacije se vrši i za vinsko grožđe i za vino, a proizvođači moraju da prođu kroz period konverzije, koji obično traje tri godine, kako bi prešli sa konvencionalnog na organski način proizvodnje", kaže Bikicki.
Naš sagovornik takođe objašnjava da je proizvodnja ovakvih vina vrlo izazovan posao. Troškovi proizvodnje su veći, od konvencionalnog metoda prerade, zbog neophodnosti za manuelnim radom i specifičnim tehnikama koje se koriste za zaštitu vinove loze. Takođe, promjene u klimatskim uslovima predstavljaju dodatni rizik za ovu vrstu proizvodnje. Nedostatak subvencija i podrške od strane države može dodatno otežati prelazak vinara na organsku proizvodnju.
Kakva je budućnost organskih vina u Srbiji, pitali smo i diplomiranog inženjera tehnologije, potpredsjednicu Udruženja somelijera Srbije, direktorku biodinamičke vinarije "Imperator" gospođu Đurđu Katić. Ona je optimistična kada govori o razvoju koji je počeo prije 11 godina kada su imali promociju prvih biodinamičkih vina, dobijenih organskim metodama i savremenim ekološkim pristupom. "To je rezultiralo vinima koja su prirodna, bez aditiva i hemikalija. Danas naša "Imperator" organska vina osvajaju nagrade na evropskim i svjetskim salonima vina. Jedan od najboljih vinskih sudija, James Suckling ocijenio je naša vina od autohtonih sorti, traminac "Gratianus" sa 92 poena, a vinu "Grašac" dao je 90 poena".
Vinarija Bikicki
Vuk Vuletić, koji je već šest godina najbolji somelijer u Srbiji i najbolji na Balkanu, takođe dijeli vrlo pozitivan stav o organskim ili biodinamičkim vinima i ističe da organska vina u Srbiji pružaju autentičan izraz teruara, što znači da su vina vjeran odraz specifičnih karakteristika zemlje, klime i tradicije vinogradarstva.
"Odlična vina u Srbiji, prave i velike konvencionalne vinarije i one male sa organskom proizvodnjom. Ako je vino autentično, dobrog bukea, primarne arome i još ima sertifikat da je organsko, to zaslužuje svako poštovanje i odmah ću ga uvrstiti na moju vinsku kartu", kaže on. On takođe ističe da veliku prednost u proizvodnji organskih vina sa dugom maceracijom i biodinamičkim pristupom daju srpske autohtone sorte kao što su: kadarka, grašac, prokupac i tamjanika. One su dobro prilagođene lokalnim klimatskim uslovima, koje daju jedinstveni ukus vina, što ih čini atraktivnim kako za domaće, tako i za strane ljubitelje vina. "Ekološka svijest, briga o zdravlju i prirodi je sve izraženija kod ljubitelja vina. Naročito kod dama, jer u Srbiji žene češće naručuju organska vina od muškaraca", objašnjava trend Vuletić.
Vinarija Bikicki
Vlasnici organskih vinarija i somelijeri iz Srbije jedinstvenog su mišljenja da bi odgovarajuća podrška i promocija od strane državnih institucija i fondova za razvoj, usmjerenih na pomoć Udruženju uzgajivača organskog grožđa i vina Srbije, znatno osnažila veliki potencijal za razvoj i povećala izvoz na svjetsko tržište.
Vina iz Srbije proizvedena od autohtonih sorti sertifikovanog vinskog grožđa, po biodinamičkim principima, već imaju vrhunske nagrade na svjetskim takmičenjima za najcjenjenija organska vina. Poznavaoci i ljubitelji organskih vina ih prepoznaju po kvalitetu i kupuju na tržištima regiona, ali i u drugim evropskim državama, Americi i Kini.
