Vinarije sve više u središte pažnje staviljaju autohtone sorte poput prokupca ili tamjanike, u nadi da će to pomoći da plasiraju Srbiju na svjetskoj vinskoj mapi. Međutim, sada je pred njima zadatak da istaknu specifičnosti te sorte.
Kako ocjenjuje Aleksandar Marinković, somelijer i vinski edukator, srpska tamjanika ima mogućnost da se na vinskim kartama pozicionira kao interesantan izbor.
"Dobra stvar je što je tamjanika zauzela mjesto na vinskim kartama i o njoj se sve više priča", rekao je on na Vinskoj viziji. "Sada nam predstoji bitan korak: da se ona plasira širom svijeta. Možemo da krenemo od Evrope, ali siguran sam da i u Aziji ima veliki potencijal."
Dodao je da postoje restorani, barovi i prodavnice koji čak stavljaju tamjaniku u drugi ili treći plan, pa je čak i skidaju sa vinskih karti jer "često zna da bude 80 ili 90 odsto prodaje vina".
"Toliko je atraktivna, lagana, razumljiva, svi mogu da uživaju u njoj. Ponekad vlasnici i menadžeri namjerno skidaju tamjaniku da im ne bi zagušila vinsku listu", objašnjava Marinković.
Po čemu je tamjanika iz Srbije posebna
"Ono što nas razlikuje u odnosu na mnoge poznatije svjetske regione, gdje se muskatne sorte uglavnom rade sa određenim nivoom zaostalog šećera i često ulaze u polusuva, poluslatka i nerijetko i slatka vina, jeste što lokalnu tamjaniku najčešće radimo u suvim izvedbama, sa vrlo malo ili nimalo zaostalog šećera", objašnjava Marinković. Većina stručnjaka smatra da je tamjanika blizak rođak muskatu sitnog zrna i to je vrlo vjerovatno slučaj, ali činjenica je da imamo mnogo lokalnih klonova tamjanika koji su se stvorili prirodnim mutacijama u samim vinogradima, a nekada možda čak i namjerno, dodaje on.
Potrošači u Srbiji pod tamjanikom smatraju dosta različitih muskata, koji u suštini jesu bliski rođaci, mada postoje razlike.
"Glavna stvar je da u čaši stilski pokušamo da primjetimo da li i na koji način se te razlike oslikavaju. Mala problematika je što se očekuje da se uključi neka viša instanca, da se ispitaju klonovi, naprave klonske selekcije i da mi zapravo tačno znamo šta je tamjanika, šta su neke druge vrste muskata, ali to nam tek predstoji."
Potražnja svakako postoji, kaže Marinković, precizirajući da se na tržištima prošle godine tražio kilogram više tamjanike - nije je bilo dovoljno u srpskim vinogradima. Cijena po kilogramu je drastično nadmašila cijenu nekih drugih sorti, objašnjava on.
On preporučuje devet tamjanika koje treba probati:
1. Žuti cvet – Vinarija Aleksić
Rejon: Niški
Proces proizvodnje: tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na talogu
"Ovo je pjenušava tamjanika koja ima slast u samom ukusu. Veoma lijepo, razvijeno vino, ima muskatnog momenta i začinski karakter. Po samom mirisu ima mineralni karakter. Zrelija jabuka, zrelija kruška, možda čak i trunčica dunje, veoma lijep začinski momenat, vuče ka žalfiji, malo bosiljka", komentariše Marinković.
2. Tamnjanika – Vinarija Spasić
Rejon: Tri Morave
Proces proizvodnje: inoks, 12 mjeseci
Tamnjanika se odlikuje slamasto žutom bojom sa zelenkastim odsjajem. "Impresivno snažan, prepoznatljiv miris izvorne tamjanike sa notom egzotičnog voća i blago izraženim herbalnim tonovima", opisuju proizvođači.
3. Bianca – Atelje vina Šapat
Rejon: Sremski
Proces proizvodnje: inoks
"Grožđe muskata žutog beremo veoma rano kako bismo sačuvali prirodni sadržaj kiselina i kompleksnost aroma u grožđu. Bianca je odležavala u inoksnim sudovima kako bi sačuvala svježinu i aromatičnost. Nježnog je i svježeg mirisa, krase je prijatne arome muskata, grejpfruta, marakuje", navode iz Ateljea vina Šapat.
4. Tamjanika – Vinarija Tarpoš
Rejon: Šumadijski
Proces proizvodnje: inoks, četiri mjeseca na talogu
"Ima dosta elegantniji miris, koji nije toliko intenzivan, ima finu dozu mineralnosti. I dalje je tu ta fina zova, jabuka, možda čak i kruška", komentariše Marinković.
5. Upupa – Vinarija Lakićević
Rejon: Kosovsko-metohijski
Proces proizvodnje: inoks, 18 mjeseci na finom talogu
Upupa je vino od ove domaće sorte, u kojem se izdvajaju intenzivne arome ruže, ljubičice i citrusa, među kojima dominiraju bergamot i limeta. Na ukusu preovlađuju mineralnost i prijatna svježina, navode iz vinarije.
6. Vera – Vino Budimir
Rejon: Tri Morave
Proces proizvodnje: fermenatcija i odležavanje tri godine u bačvi od srpskog hrasta, zapremine 3.000 litara
Ovo vino odlikuje intenzivna slamnata žuta boja sa zlatnom primjesom, miris cvijeta zove, meda i zrelih jabuka. Sjajna kiselina koja daje čvrstu poleđinu ovom vinu, koje se završava dugotrajnim "aftertejstom" citrusa i zrelih jabuka.
7. Tri Morave Rezerva – Vinarija Temet
Rejon: Tri Morave
Proces proizvodnje: kljuk fermentiše sa priprodnim kvascima u inoks tanku u periodu od 14 do 18 dana. Maceracija na pokožici u tanku osam mjeseci.
Ovo je oranž vino (bijelo vino proizvedeno postupkom za crvena vina) od tamjanike. Struktura je snažna, ukus je sočan i ispunjen tonovima tropskog voća, suve narandžine kore, suvih kajsija i slatkog od dunja.
8. Hope - Organska vinarija Plavinci
Rejon: Tri Morave
Proces proizvodnje: spontana fermentacija, odležavalo u starim bagremovim buradima 18 mjeseci.
Takozvano oranž (ili ćilibarno) vino iz sopstvenih vinograda, od sertifikovanog organskog grožđa gajenog na lesnim sedimentima i krečnjaku.
9. Slatka suza – Vinska kuća Minića
Rejon: Tri Morave
Proces proizvodnje: naglo hlađenje, inoks
Slatka suza je dezertno bijelo vino, bogato svježim mirisima koje prati slast na ukusu. Vino je stvoreno u godini kada tamnjanika daje veliku količinu šećera, što je omogućilo da se dobije maksimalna zrelost i pun kapacitet prelijepog grožđa.