Njemačka autoindustrija je u krizi. Prodaja je u padu, a proizvodni troškovi rastu. Volkswagen AG, Mercedes-Benz Group AG i stotine proizvođača dijlova su u zaostatku kada je u pitanju tranzicija na električna vozila.
Dodatno, prijetnja za dodatne carine prilikom uvoza njihovih vozila američkog predsjednika, Donalda Trumpa, ne ostavljaju nadu. Sve oči njemačke autoindustrije bile su uprte u rezultate izbora, ali i šta dolazi nakon njih.
Ulog nikada nije bio veći. Najveća evropska ekonomija nalazi se usred industrijskog pada, izazvanog usponom napredne kineske proizvodnje i nizom kriza – od pandemije do prekida snabdjevanja jeftinim ruskim gasom. Bez novih podsticaja, Njemačka rizikuje da izgubi desetine hiljada radnih mjesta u proizvodnji u korist zemalja s nižim troškovima, koje agresivno lobiraju za investicije.
"Potreban nam je ekonomski preokret", rekla je Hildegard Müller, predsjednica njemačkog automobilskog udruženja VDA. Dodala je da naredna vlada mora smanjiti birokratiju i podstaći rast kako bi Njemačka ponovo postala konkurentna.
Perspektiva njemačke automobilske industrije, koja čini oko 5 posto ekonomije te države i zapošljava skoro 780.000 ljudi, sumorna je. Proizvođači automobila sada smanjuju troškove, preuređuju proizvodna portfolija i mijenjaju menadžment, nakon što su pretrpjeli ozbiljan udarac zbog sve jače konkurencije iz Kine i opadajuće potražnje za električnim vozilima u Evropi. Raspoloženje je palo na najniži nivo ikada.
Ipak, njemačke političke partije nisu predstavile ozbiljnije planove za oporavak automobilske industrije. Ovo su ključna pitanja koja "more" automobilske rukovodioce.
Trgovinski ratovi
Otprilike tri od četiri automobila proizvedena u Njemačkoj izvozi se u inostranstvo, što čini autoindustriju posebno ranjivom na rastuće trgovinske barijere. Odluka Donalda Trumpa da uvede carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminijuma, počevši od narednog mjeseca, dodatno je pojačala tenzije koje su se gradile otkako se vratio u Bijelu kuću. Američki predsjednik je takođe zaprijetio sankcijama Kanadi i Meksiku – gdje Volkswagen, BMW i Mercedes imaju fabrike – kao i Evropskoj uniji. Carine na automobile mogle bi dostići oko 25 posto, izjavio je Trump u utorak prošle nedjelje.
Njemački automagnati su više puta kritikovali carine, uključujući i EU tarife usmerene na kineske električne automobile. Izvršni direktor BMW-a, Oliver Zipse, ranije ovog mjeseca nazvao je slobodnu trgovinu "jednim od ključnih pokretača rasta i napretka."
Snažna potražnja za velikim sportskim terencima u SAD i sporiji prelazak na električna vozila čine to tržište izuzetno unosnim za BMW, Porsche i Mercedes, koji tamo prodaju modele s motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem na kojima imaju visoke profite. Njemački proizvođači automobila posluju sa nekoliko fabrika u SAD, gdje proizvode vozila kako za domaće kupce, tako i za izvoz. To znači da bi posljedice trgovinskog sukoba mogle postati još ozbiljnije ako Evropa uvede kontramere – scenario koji postaje sve vjerovatniji.
Američko tržište je važno za BMW, Porsche i Mercedes zbog velike potražnje za velikim SUV modelima. Foto: Bloomberg
"Evropa će uzvratiti", rekla je Bénédicte Lowe, strateg za dionice u BNP Paribas-u, za Bloomberg Television prošle sedmice, dodajući da očekuje da će pregovori između Brisela i Vašingtona potrajati.
Bivši kancelar Olaf Scholz je nagovjestio da je spreman da podrži evropski odgovor. Menadžment autoindustrije će posmatrati mjere njegovog nasljednika, Friedricha Merza, kako bi vidjeli da li će zauzeti pomirljiviji ton. Merz, bivši predsjednik nadzornog odbora njemačke jedinice Blackrock Inc., izrazio je optimističniji stav prema Trumpu, nazvavši ga "vrlo predvidljivim liderom" sa jasnom agendom.
Visoki troškovi
Predvidljivost je ključna tema za lidere iz ove industrije, posebno kada je riječ o troškovima proizvodnje. Njihova glavna briga su cijene energije, koje su skočile nakon što je ruska invazija na Ukrajinu prekinula njemačko snabdjevanje jeftinim gasom iz gasovoda. Njemačka i dalje u velikoj mjeri zavisi od fosilnih goriva kako bi održala stabilnost snabdjevanja električnom energijom, posebno tokom zime.
Cijene struje u Njemačkoj su otprilike tri puta više nego u SAD i Kini i oko 40 posto više nego u susjednoj Francuskoj, koja se oslanja na desetine nuklearnih reaktora za pristupačnu i stabilnu energiju. Sve glavne političke stranke su uoči izbora obećale da će smanjiti troškove energije, ali se nisu usaglasile oko načina. Dok Scholzova stranka podržava povećanje obnovljivih izvora energije i ograničenje mrežnih tarifa, Merz je iznio ideju o preispitivanju odluke da Njemačka napusti nuklearnu energiju.
Power Premium/Bloomberg
"Nemačka je jedna od poslednjih istinski industrijalizovanih nacija u Evropi, sa kompanijama poput Salzgitter-a i BASF-a koje obezbjeđuju čelik i hemikalije njemačkoj automobilskoj industriji", rekao je Matthias Schmidt, nezavisni analitičar autoindustrije iz okoline Hamburga. "Niski troškovi energije ili barem stabilnost cijena su od suštinske važnosti."
Opasna zavisnost od Kine
Kina je najveće pojedinačno tržište za većinu njemačkih proizvođača automobila, koji tamo ostvaruju značajan dio svojih prihoda i profita. Međutim, suočavaju se sa sve većom konkurencijom i slabijom potrošnjom luksuznih vozila, dok bjesni cjenovni rat na tržištu električnih vozila, koji su započeli Tesla Inc. i lokalni proizvođači poput BYD Co.
Vlada Olafa Scholza pokušala je da resetuje odnose s Kinom i pozvala njemačke kompanije da smanje izloženost tom tržištu, nakon što je rat u Ukrajini pokazao koliko može biti opasno previše se oslanjati na Rusiju po pitanju gasa. Merz je prošlog mjeseca izdao slično upozorenje, nazvavši investicije u Kinu "velikim rizikom."
Porsche prodavnica u Šangaju. Foto: Qilai Shen/Bloomberg
Ali njemački proizvođači automobila se ne povlače. Oni povećavaju investicije i oslanjaju se na partnerstva sa lokalnim kompanijama kako bi povratili tržišni udio. Volkswagen, koji u Kini posluje sa više od trideset fabrika, planira da poveća prodaju automobila u toj zemlji na oko četiri miliona godišnje do 2030. godine, u odnosu na 2,93 miliona prošle godine. BMW planira da uloži dodatnih 20 milijardi juana (2,7 milijardi dolara) u svoju proizvodnu bazu u Shenyangu kako bi ubrzao lokalnu proizvodnju električnih vozila.
Usporavanje EV tržišta
Njemačka je prošle godine izgubila titulu najvećeg tržišta električnih vozila u Evropi od Velike Britanije, nakon što je prodaja naglo pala kada je Scholzova vlada iznenada ukinula subvencije. Glavni proizvođači automobila, uključujući Volkswagen i Mercedes, od tada su revidirali svoje planove elektrifikacije, navodeći slabu potražnju. Porsche očekuje da će ove godine pretrpiti gubitak od 800 miliona evra zbog širenja portfolia modela s motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem i plug-in hibridima. Izazovi u prelasku na električna vozila skupo su koštali ovaj luksuzni brend u Kini, gdje su isporuke pale za 28 posto prošle godine.
Prodaja EV stagnira u Evropi/Bloomberg
"Porscheova strateška promjena šalje jasnu poruku da će njemački automobili s benzinskim motorima možda dobiti duži životni vjek, a očekujem da će vlada pod vodstvom Merza podržati taj pravac", rekao je Schmidt.
Merzovi konzervativci žele da produže prodaju novih vozila s motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem i nakon planirane zabrane EU 2035. godine, dok je Scholz pozvao na poreske olakšice za električna vozila kako bi se oživjela prodaja baterijskih automobila. Obje strane su tvrdile da proizvođači automobila ne bi trebalo da budu kažnjeni visokim kaznama zbog neispunjavanja strožih ciljeva EU za emisije u ovoj godini.
Dugotrajno parkiranje ili promjena kursa njemačke autoindustrije? Foto: Krisztian Bocsi/Bloomberg
Birokratija
Elon Musk, koji je izazvao buru na njemačkoj političkoj sceni podržavši krajnje desničarsku AfD stranku, jedan je od najglasnijih kritičara njemačke birokratije, nakon što su regulative odložile izgradnju Tesla fabrike blizu Berlina. Nije usamljen: VDA je pozvao Berlin da ubrza proces izdavanja dozvola, smanji nepotrebne administrativne zahtjeve i osigura da Brisel ne nameće dodatne birokratske prepreke koje guše rast.
Sve glavne stranke obećavale su da će smanjiti birokratiju. Merz vodi kampanju sa programom koji uključuje niže poreze, ograničene regulative i samo osnovne socijalne beneficije. Međutim, njegovi konzervativci su neodlučni kada je riječ o značajnijem ublažavanju ograničenja javne potrošnje, poznatih kao "kočnica duga", za koju većina analitičara smatra da je ključna za povratak zemlje na put rasta.
"Njemačkoj su potrebni podsticaji, ali pitanje je: da li će biti dovoljno novca u budžetu za novu pomoć? Nisam siguran", zaključio je Schmidt.
.webp){kind=icon}
