.webp){kind=icon}
Hibridni automobili trebali su da budu usputna stanica na putu ka električnim automobilima. Honda Motor Co. i Toyota Motor Corp. počeli su da ih proizvode krajem 1990-ih, koristeći svoje djelimično električne, a djelimično motore sa unutrašnjim sagorijevanjem, kako bi ispunili stroge zahtjeve kontrole smanjenja izduvnih gasova i smanjile zagađenje širom svijeta.
Kladili su se da će hibride biti lakše prodati potrošačima nego potpuno električna vozila koja su vozili uglavnom kupci fanovi tehnoloških inovacija. Ubrzo će svi preći na struju i zauvijek ostaviti benzin, mislili su.
Čak su se i luksuzni brendovi pridružili, sa Lexusom koji je predstavio RX400h u 2004. godini. Do 2013. pojavili su se visoko napajani hibridi kao što su BMW i8, "laferrari", "mclaren P1" i "porsche 918".
Ali, brzi prelazak na potpuno električnu vožnju se nije desio. Zabrinutost zbog visokih cijena i ograničene infrastrukture za punjenje baterija, usporila je prodaju električnih vozila, toliko da je to dovelo do zatvaranja fabrika za Volkswagen AG, stvarajući niske stope narudžbi za Mercedes-Benz Group AG i donoseći tako male profite da su akcije Porsche AG pale za više od trećine prošle godine.
"Rast prodaje EV vozila danas je mnogo manje dinamičan nego što je bio 2022. godine", napisao je Mark Schirmer, direktor izvještavanja promjena na tržištu, za Cox Automotive, u svojoj e-poruci 17. jula.
Hibridni pogonski sistemi koji su nekada smatrani samo mostom ka električnoj eri automobila, danas ipak imaju duži vijek trajanja nego što se očekivalo, sa svojim trostrukim potencijalom smanjenih emisija, povećane snage i imidža dobrih performansi.
Prodaja hibrida porasla
"Svi veliki proizvođači automobila su već promijenili svoje planove da pređu na potpuno električne automobile", kaže Stephan Winkelmann, izvršni direktor Lamborghinija, koji je prošle godine najavio svoj hibrid "revuelto" sa cijenom od 608.358 dolara. Dva nova Lamborghinijeva hibrida, uključujući verziju Urus SUV-a sa mogućnošću punjenja, biće predstavljena u avgustu. "Niko ne sudi i ne sumnja u hibridizaciju."
Mercedes-Benz će praviti hibride poput "mercedes-AMG S63 E performance" sve do 2030-ih, rekao je izvršni direktor Ola Källenius za Bloomberg u maju, što je značajan preokret u odnosu na prethodni plan da do tada prodaje samo EV vozila. BMW nudi pet hibrida sa mogućnošću punjenja, sa još dva u M5 porodici koja dolaze. Hibridi će nastaviti da igraju "značajnu" ulogu u BMW-u, potvrdio je portparol.
Defender je najavio svoj hibrid "defender OCTA" od 626 konjskih snaga (152.000 dolara) 2. jula, ispunjavajući ono što je kompanija opisala kao "iznenađujuću" potražnju za više hibrida. Porsche će kasnije ove godine isporučiti svoj prvi 911 hibrid, "porsche 911 carrera GTS" iz 2025 (165.000 dolara).
Continental GT/Bentley Newsroom
To je "sljedeći korak u našoj strategiji elektrifikacije, dok i dalje nudimo našim kupcima izbor da ostanu sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem ako to žele", kaže Timo Resch, predsednik i izvršni direktor Porsche Cars North America.
Prodaja hibrida svih marki u zemlji porasla je za 152 odsto u 2024. godini, sa samom prodajom hibrida sa mogućnošću punjenja koja je porasla za 59 odsto, prema podacima koje je dostavio Cox Automotive. Luksuzni hibridi posebno pokazuju snažan rast: od maja, oni čine 7,5 odsto svih prodaja luksuznih vozila ove godine, što je porast od 2,1 procenata u odnosu na isti period prošle godine, prema J.D. Power. To je porast od 20.500 jedinica, što je povećanje od 39 odsto.
"Jednostavno rečeno, interes potrošača za hibridima raste", kaže Anthony Salerno, potpredsednik J.D. Power.
Napredovanje u luksuzu
Sam Ferdinand Porsche je napravio prvi hibrid na svijetu 1899. godine, a ukupno više od 300 takvih vozila, dok Henry Ford nije predstavio svoj samo-benzinski "model T" kao pristupačniju i moćniju opciju. Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem ubrzo su dominirali tržištem, ali hibridi su se polako ponovo pojavili sa eksperimentalnim EV1 hibridom General Motors Co. 1990-ih, "toyota priusom" koji je debitovao u Japanu 1997, i "honda insight", koji je 1999. postao prvi masovno proizveden hibrid pušten u SAD.
Neki, kao blagi hibrid "insight", cijenjeni su zbog svoje jednostavne upotrebe bez punjača i gotovo neprimjetne upotrebe električnih motora koji su poboljšali ubrzanje. Hibridi sa mogućnošću punjenja kao "prius prime" nude vožnju samo na električni pogon, iako samo za ograničen domet.
Bilo je potrebno još pet godina nakon "insighta" prije nego što je prvi luksuzni hibrid debitovao, "lexus RX400h". Plug-in SUV osvojio je obožavaoce zbog svoje efikasnosti goriva od 7,6 litara na 100 kilometara u poređenju sa 12,4l na 100 km osnovnog RX modela i dometa vožnje samo na električni pogon od gotovo 64 kilometara. Početna cijena od oko 50.000 dolara bila je veća od 37.000 dolara za ne-hibridnog RX-a, ali je našla nišu na tržištu među bogatijim kupcima. "Početna potražnja bila je jaka, pomognuta Lexusovom reputacijom za kvalitet i pouzdanost", kaže Salerno.
Prelazak na brendove višeg ranga trajao je duže. Izvršioci su se mučili sa troškovima i pouzdanošću hibrida, mjereći ciljeve emisija i nedostatak obrazovanja potrošača protiv obima, cijena i profitabilnosti. Rani hibridni superautomobili koji su se pojavili oko 2013. pomogli su da se tehnologija legitimizuje unutar segmenta. Dokazali su da motori potpomognuti elektricitetom mogu biti brzi i dovoljno moćni da nadoknade svoj neizbježni dobitak u težini, kaže Salerno.
Maserati Levante Hybrid/Maserati
"Ova vozila su pokazala da ekološka prihvatljivost može koegzistirati sa luksuzom i visokim performansama, održavajući visceralni doživljaj vožnje koji se često gubi kod potpuno električnih vozila", kaže on, poredeći prednosti električnosti sa kuvanjem mesa. "Mikrotalasno pečenje burgera je brzo, ali roštiljanje donosi ukus."
Porast hibrida u ovoj elitnoj niši bio je posebno izražen i polarizujući. Nekoliko istaknutih brendova visoke klase, malog obima poput "rolls-roycea" i "pininfarinae", potpuno su preskočili hibridnu tehnologiju. Izvršioci su je odbacili kao pomoćno umjesto trajno riješenje. "Nećemo raditi hibride ili šta god", rekao je tadašnji izvršni direktor Rolls-Roycea Torsten Müller-Otvös 2018. godine. "Naša ponuda je potpuno električna."
Bivši inženjerski guru Lamborghinija Maurizio Reggiani kaže da hibridni pogonski sistem nikada nije bio opcija za njegov nadolazeći V-12 "lamborghini diablo", jer bi umanjio uzbuđenje vožnje u automobilu od 1,35 miliona evra.
"Hibrid je riješenje kako bi se ispunila potreba za smanjenjem izduvnih gasova. Ali ako želite da uživate u vožnji, auto mora biti lakši", kaže on.
Drugi su učinili upravo suprotno. Bentley je predstavio svoj prvi hibridni sportski automobil "continental GT" 11. jula na Goodwood Festival of Speed i najavio 18. juna da će hibridizovati "flying spur", čineći ga najmoćnijim i najefikasnijim četvorovratnim automobilom u 105-godišnjoj istoriji Bentley-a.
Continental GT/Bentley Newsroom
Bugatti će pokazati svoj prvi hibrid, "tourbillon" sa 1.800 konjskih snaga, 16. avgusta tokom Monterey Car Weeka.
Ferrari NV je predstavio plug-in "ferrari SF90 stradale" hibrid 2019. godine, zatim 296 GTB i 296 GTS hibrid 2021. i 2022. godine. Oni su dio ogromne investicije kompanije u tehnologiju. Njihov portparol odbio je da komentariše koliko su iznosili troškovi, ali je potvrdio da budžet uključuje izgradnju fabrike "e-building" vrijedne 200 miliona evra.
Reći da hibridni program u Ferrariju ide dobro bilo bi potcjenjivanje. Prošle godine kompanija je izvjestila da je više od 40 odsto, a u nekim kvartalima više od 50 odsto vozila koje je prodala bilo hibridno. Oni su najavili 26. juna da će ponuditi produženu garanciju za svoju sljedeću generaciju hibridnih i električnih superautomobila.
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
Continental GT/Bentley Newsroom
Pogledaj galeriju
U međuvremenu, Lamborghinijeve knjige narudžbi su pune do 2027. godine. "Revuelto" je njihov treći hibrid nakon "siana" iz 2020. i "countach LPI 800-4" iz 2022.
"Mi smo u srećnoj poziciji da sada započinjemo sa hibridizacijom – imamo skoro deceniju ispred nas u kojoj možemo živeti sa hibridizacijom", kaže Winkelmann. "Da ste pitali kompanije za supersportske automobile o hibridizaciji prije pet, šest godina, izjava bi bila drugačija."
Brza vožnja pobeđuje zelenu vožnju
Inženjeri u luksuznim brendovima koji se oslanjaju na hibride insistiraju da je tehnologija jednako važna za postizanje boljih performansi postojećih motora sa unutrašnjim sagorijevanjem koliko i za ekološku prihvatljivost. U Bugattiju, na primer, Tourbillionov sistem V-16 i elektromotor postiže 300ks više od svog prethodnika Chirona. Porscheov hibridni GTS na kraju je imao skoro 60 konjskih snaga više, skratili su gotovo pola sekunde u sprintu na 60 mph u poređenju sa prethodnikom Carrera GTS, iako oba koriste šestocilindrični "bokser" motor sa unutrašnjim sagorijevanjem.
"Željeli smo da povećamo performanse automobila, ali da zadržimo paket automobila što je moguće više", kaže Frank Moser, potpredsjednik za korporativni kvalitet u Porsche AG.
Održavanje dizajna i kvaliteta vožnje 911 nije "kompatibilno" sa dodatnom težinom, ravnotežom i zahtjevima za prostorom potpuno električnog sistema, kaže on. Ali hibridni pogonski sistem koristi eksplozivnu sirovu snagu sagorijevanja i trenutni brzi zapis elektricitetom. To je najbolje od oba svijeta.
Kada se radi o efikasnosti i emisiji novog "carrera GTS" u poređenju sa prethodnom ne-hibridnom verzijom - Moser to formuliše ovako: "Nisu gori."
