Arapske države duž Perzijskog zaljeva suočile su se s devetim danom raketnih i napada dronovima iz Irana, koji tvrdi da ima kapacitet da rat vodi mjesecima. Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da će Sjedinjene Američke Države razmotriti proširenje napada na Iran u sukobu koji je već uzdrmao globalna energetska tržišta.
Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein saopćili su da su tokom noći prema nedjelji presreli iranske projektile. UAE i Kuvajt počeli su smanjivati proizvodnju nafte zbog gotovo potpunog zatvaranja ključnog Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svjetskog izvoza energije.
Iranski napadi nastavljeni su i nakon što je predsjednik Irana Masoud Pezeshkian izjavio da je naredio vojsci da ne napada države koje ne gađaju Islamsku Republiku te se izvinio susjednim zemljama. Trump je tu izjavu nazvao kapitulacijom, ali je Teheran nastavio s napadima. Visoki iranski zvaničnik poručio je da Iran ima pravo napadati države koje na svojoj teritoriji imaju američke vojne baze.
"Kada nas neprijatelj napada iz baza u regionu, mi odgovaramo i nastavit ćemo odgovarati. To je naše pravo i naša stalna politika", izjavio je Ali Larijani, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, u subotu na državnoj televiziji. "Države u regionu moraju ili same spriječiti SAD da koriste njihovu teritoriju protiv Irana ili ćemo to učiniti mi".
Izjave iranskog predsjednika izazvale su nezadovoljstvo u zemlji i pokrenule spekulacije o razdoru između njega i Revolucionarne garde, koja koordinira iranski raketni program i mrežu regionalnih saveznika, prema riječima Trita Parsija, izvršnog potpredsjednika Quincy Instituta.
Pezeshkian je u nedjelju rekao da su iranski protivnici iz njegovih ranijih izjava izvukli "naivne zaključke", dodajući da je Teheran "primoran" odgovoriti na agresiju koja dolazi iz drugih država. Iranske oružane snage imaju kapacitet voditi najmanje šest mjeseci intenzivnog rata trenutnim tempom, a Teheran će u narednim danima početi koristiti naprednije, rijetko korištene dalekometne rakete, javila je državna agencija IRIB pozivajući se na Revolucionarnu gardu.
Trump je u subotu rekao da će SAD razmotriti napade na lokacije i grupe ljudi u Iranu koje ranije nisu bile meta.
Istovremeno, izraelski avioni pogodili su iranska skladišta nafte u područjima Kuhak i Shahran u Teheranu, kao i u obližnjem gradu Karaju, prenijela je poluzvanična iranska agencija Fars.
Izvori: Institut za proučavanje rata i projekt Critical Threats Američkog instituta za poduzetništvo (AEI), stanje na večer 6. marta po bliskoistočnom vremenu.
Države Zaljeva nastavile su obarati iranske projektile. UAE, koji je u januaru proizvodio više od 3,5 miliona barela dnevno kao treći najveći proizvođač OPEC-a, počeo je smanjivati proizvodnju na svojim offshore poljima. Kuvajt, peti najveći proizvođač u OPEC-u, također je smanjio proizvodnju nafte i rad rafinerija, navodeći "trajnu agresiju" Irana.
Administracija Donalda Trumpa pokušala je ublažiti zabrinutost zbog rasta cijena energije, iako su cijene benzina u SAD-u dostigle najviši nivo od septembra 2024. Američki terminski ugovori za naftu završili su sedmicu iznad 90 dolara po barelu, više od 20 dolara iznad nivoa od prošlog petka uz najveći sedmični procentualni rast otkako postoje podaci iz 1980-ih.
Bahrein je saopćio da su tri osobe povrijeđene kada su krhotine presretnutih raketa pale na teritoriju zemlje. U odvojenom incidentu, postrojenje za desalinizaciju vode u Bahreinu pretrpjelo je materijalnu štetu nakon napada iranskog drona, ali snabdijevanje vodom nije ugroženo.
Saudijska Arabija presrela je dron koji je bio usmjeren prema naftnom polju Shaybah, tri drona istočno od glavnog grada Rijada, te još tri iznad samog grada. Odbrambene snage osujetile su i pokušaj napada na diplomatsku četvrt, gdje se nalazi američka ambasada, što je prvi potvrđeni pokušaj gađanja tog područja od početka prošle sedmice.
Najmanje jedna osoba poginula je u Dubaiju zbog "krhotina nakon presretanja projektila", saopćile su vlasti emirata.
Predsjednik UAE Sheikh Mohamed Bin Zayed Al Nahyan rijetko se javno obratio kako bi upozorio Iran da prestane s napadima. "UAE ima debelu kožu i gorko meso, nismo lak plijen", poručio je.
Australija razmatra zahtjev država Zaljeva za vojnu podršku u odbrani od iranskih raketnih i dron napada, ali nije precizirala kakvu bi pomoć mogla pružiti.
Trump je novinarima u avionu Air Force One rekao da bi morao postojati "vrlo dobar razlog" da SAD rasporedi kopnene trupe u Iranu, dodajući da bi iranske snage morale biti toliko oslabljene da ne mogu pružiti otpor. Također je rekao da je odbacio ideju da naoružane kurdske snage uđu u Iran i pridruže se borbama.
Predsjednik SAD-a dodao je da će rat trajati "još neko vrijeme", ali da će se cijene nafte na kraju stabilizirati.
Iran je do sada prijavio 1.332 poginule osobe u ratu, uz veliku materijalnu štetu. Desetine ljudi poginule su i u drugim dijelovima regiona, dok je američka vojska saopćila da je izgubila šest vojnika. Rat je počeo 28. februara nakon što su SAD i Izrael izveli napade na Iran, što je poremetilo globalne lance snabdijevanja i pojačalo strah od nove inflacijske krize, dok je više od deset zemalja uvučeno u sukob.
Iranska Skupština stručnjaka trebala bi izabrati novog vrhovnog vođu nakon što je ajatolah Ali Khamenei ubijen prvog dana sukoba. Među kandidatima je i Mojtaba Khamenei, drugi najstariji sin ubijenog lidera.
S obzirom na to da nema jasnog roka za završetak vojnih operacija, zemlje Evrope i Azije počele su jačati odbrambene kapacitete. NATO je saopćio da pojačava svoj sistem protivraketne odbrane nakon što je u srijedu oboren iranski projektil koji je bio usmjeren prema turskom zračnom prostoru.
Zračni saobraćaj i dalje je ozbiljno poremećen, a broj otkazanih letova prema bliskoistočnim čvorištima premašio je 27.000 od početka sukoba. Hiljade putnika ostalo je blokirano u zemljama Zaljeva, iako je aviokompanija Emirates u petak najavila da planira uskoro obnoviti puni opseg svojih operacija.
.webp){kind=icon}
