U Bremerhavenu na njemačkoj obali Sjevernog mora, najveća evropska luka za automobile dobija unapređenje vrijedno 1,35 milijardi eura (1,6 milijardi dolara). Državno finansirana investicija nije namijenjena izvozu većeg broja vozila Mercedes-Benz i VW, već jačanju utovarnih dokova kako bi mogli da transportuju vojnu opremu poput tenka Leopard od 60 tona do budućih linija fronta.
Predviđen u budžetu Njemačke za 2026. godinu, projekat je dio šireg nastojanja najveće evropske ekonomije da se pripremi za potencijalni rat. U slučaju da Evropa bude napadnuta, centralni položaj Njemačke i njeni industrijski resursi stavljaju je u stratešku poziciju da snabdijeva trupe opremom.
Međutim, vojska te zemlje ne može sama da iznese taj zadatak i traži pomoć privatnog sektora kako bi nadoknadila nedostatke u svojim kapacitetima. To znači pozivanje kompanija poput BLG Logistics, koja upravlja teretom u Bremerhavenu.
Čitaj više
Pukotine u savezništvu: Donald Trump i Friedrich Merz na suprotnim stranama
Njemački kancelar Friedrich Merz je proteklih godinu dana važio za jednog od malobrojnih lidera Evropske unije koji je održao dobar odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali samo jedna Merzova kritika američko-izraelskog bombardovanja Irana dovela je do dramatičnog raskida svojevrsne bromanse dvojice lidera.
30.04.2026
Američki saveznici prerastaju u vodeće prodavače oružja
Nije iznenađenje da globalna prodaja oružja cvjeta.
23.04.2026
Godinu dana poslije: Oživljava li Merz njemačku ekonomiju?
U ponedjeljak je obilježena točno godina dana od njemačkih izbora na kojima je pobijedio Merz.
25.02.2026
Neočekivano zahlađenje među njemačkim investitorima koči gospodarski oporavak
Optimizam njemačkih investitora pao je u veljači, pri čemu se indeks očekivanja instituta ZEW snizio na 58,3 u odnosu na 59,6 u siječnju. Prema riječima predsjednika ZEW-a Achima Wambacha, gospodarstvo je ušlo u "fazu oporavka", ali je preokret krhak zbog "značajnih strukturnih izazova".
17.02.2026
Odluka o ulaganju u luku bila je "prekretnica za nas", rekao je izvršni direktor BLG-a, Matthias Magnor. "Trenutno vodimo veoma pozitivne razgovore i nadamo se da ćemo već ove godine moći da napravimo prve značajne investicije."
Iako su kompanije spremne da njemačkoj vojsci pruže usluge transporta i skladištenja, prepreke su značajne. Pored problema s putevima i željeznicama - oko 5.000 mostova zahtijeva popravku - Bundeswehr nije postavljen za javno-privatna partnerstva u obimu potrebnom za brzu masovnu mobilizaciju u slučaju napada na saveznika iz NATO-a.
Kao nasljeđe Drugog svjetskog rata, civilne i vojne strukture u Njemačkoj su strogo razdvojene. Bundeswehr, na primjer, ima vlastitu logističku komandu i samo uniformisani pripadnici mogu direktno isporučivati opremu na ratište. Međutim, te granice počinju da se brišu.
"Pokrenuli smo stvari koje zaista predstavljaju promjenu paradigme", rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius novinarima 22. aprila prilikom predstavljanja nove vojne strategije zemlje. "Svi moramo da se suočimo s činjenicom da se mir i sloboda, prosperitet i tolerancija više ne mogu uzimati zdravo za gotovo, već se moraju braniti."
Uprkos namjerama, predstoji još dug put. Njemačka vojska nabavlja privatne usluge kroz složene procese osmišljene od strane vojske i za vojsku, koji su nejasni spoljnim akterima. Nadležne agencije nisu sklone razmjeni ideja ili dijeljenju uvida s potencijalnim partnerima, dijelom kako bi izbjegle favorizovanje jednog kandidata u odnosu na druge.
Primjer za to je agencija za nabavke Bundeswehra, koja ne održava direktan kontakt s kompanijama. Umjesto toga, komunikacija se odvija isključivo putem nabavnih platformi, prema riječima portparola te organizacije, poznate po njemačkom akronimu BAAINBw.
Vlada pokušava da se otvori prema većem broju civilnih firmi. Osnova za to je takozvani Operativni plan za Njemačku, prvi put završen u martu 2024. godine. Dokument opisuje kako se očekuje da privatni akteri doprinesu nacionalnoj i savezničkoj odbrani u slučaju napada, uključujući koordinaciju logistike za snabdijevanje stotina hiljada vojnika.
Međutim, plan je povjerljiv, a logističke firme znaju samo njegove dijelove. Iako je takva mjera opreza razumljiva, ona komplikuje napore privatnih kompanija da utvrde kako da učestvuju.
Bloomberg
Napori Njemačke da se pripremi za rat znače i mnogo papirologije, pri čemu se od kompanija traži da dostave detaljne informacije o veličini voznih parkova, kapacitetima skladišta i broju zaposlenih, uz malo transparentnosti zauzvrat, prema riječima Nielsa Beucka, zamjenika direktora njemačkog logističkog udruženja DSLV.
"Oružane snage aktivno nastoje da ojačaju saradnju s logističkim sektorom, a mnogi špediteri su zainteresovani da doprinesu", rekao je. "Međutim, oblast je visoko specijalizovana i kompanijama je potreban bolji pristup informacijama i kontaktima kako bi efikasno učestvovale."
Za kompanije bi preuzimanje više zadataka povećalo obim ovog poslovanja i omogućilo vojsci, koja oskudijeva ljudstvom, da se fokusira na svoje osnovne zadatke, dodao je Beuck.
Potreba za saradnjom je jasna. Decenijama je njemačka vojska smanjivana, jer su se međudržavni sukobi u velikoj mjeri smatrali stvarima prošlosti, posebno nakon završetka Hladnog rata i ponovnog ujedinjenja. To je kulminiralo ukidanjem obaveznog služenja vojnog roka 2011. godine - odlukom koja se sada kontroverzno preispituje.
Zaokret je počeo 2022. godine nakon sveobuhvatne invazije Rusije na Ukrajinu. Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će povući trupe iz Evrope dodatno je unijela osjećaj hitnosti u napore Njemačke za ponovno naoružavanje. To je takođe uticalo na strategije logističkih kompanija.
BLG je ranije pružao logističke usluge američkoj vojsci i drugim članicama NATO-a, ali su te aktivnosti bile sporadične i nikada ključni segment poslovanja. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pogled na pružanje podrške Bundeswehru potpuno se promijenio, rekao je izvršni direktor Magnor.
Njemačka logistička firma Fiege takođe je uključena. Sa 22.000 zaposlenih i skladišnim prostorom dovoljnim da pokrije više od 600 fudbalskih terena, mogla bi pružiti vrijednu podršku Bundeswehru. Njene lokacije su namjerno smještene u blizini glavnih puteva, luka i aerodroma, a kompanija ima i veliki sektor za nekretnine s portfoliom zemljišta za potencijalni budući razvoj.
Prošlog oktobra osnovala je posebnu povezanu kompaniju pod nazivom Celerox Logistics Solutions GmbH, kako bi vodila poslovanje za vojsku i hitne službe.
"Ne želimo da skladištimo gume za oklopna vozila pored gumenih bombona - jednostavno iz operativnih razloga", rekao je Michael Quaden, direktor nove firme i ujedno rezervni oficir Bundeswehra.
Međutim, i dalje ostaje pitanje kako stupiti u kontakt s donosiocima odluka u Njemačkoj. BLG je sastavio listu onoga što može ponuditi u kriznom scenariju. Ona uključuje više od 70 kvalifikovanih vozača tenkova u Bremerhavenu, koji su obučeni za operacije američke vojske u okviru kompanije. Firma takođe ima 1.500 željezničkih vagona, kao i sedam unutrašnjih terminala - ogromnih parkirališta koja bi se mogla koristiti kao sabirne tačke za trupe i opremu.
Bez jasnog procesa, kompanija je preuzela inicijativu i počela da "kuca na vrata" u Berlinu. BLG je ubrzo shvatio da Ministarstvo odbrane funkcioniše drugačije od poslovnog sektora i da su ustaljeni procesi nabavke važniji od pragmatizma i dijaloga, prema Magnoru.
Ipak, Njemačka nastoji da olakša kontakt s komercijalnim logističkim pružaocima usluga i komunikacija se poboljšava. Quaden iz Fiegea uvjeren je da će odbrambenom sektoru biti potrebni kapaciteti i znanje logističkih firmi. Po njegovom mišljenju, upravljanje snabdijevanjem mora se posmatrati kao dio šireg plana.
"Logistika je ključna", rekao je. "Strateški donosioci odluka - i politički i vojni - moraju znati kada ima smisla zaustaviti aktivnosti na prvoj liniji koje zahtijevaju ogromne resurse, kako bi se i dalje moglo obezbijediti da ljudi imaju hljeb u prodavnici."