Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je na 62. Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da su rasprave o evropskoj odbrani, transatlantskim odnosima i novim sigurnosnim prijetnjama od neposrednog značaja za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu političke stabilnosti, energetskih projekata i ispunjavanja obaveza na evropskom putu.
U Minhenu su, uz Krišto, boravili i članovi Predsjedništva BiH te ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, što potvrđuje da je ovogodišnje izdanje konferencije za bh. zvaničnike imalo i snažnu diplomatsku dimenziju. U fokusu su bili sigurnosni izazovi u Evropi, budućnost transatlantskih odnosa, ali i pozicioniranje Bosne i Hercegovine u novim geopolitičkim okolnostima.
Susret sa američkim državnim sekretarom
Govoreći o temama konferencije, Krišto je navela da izvještaj MSC-a pod nazivom "Pod razaranjem" upozorava na globalne prijetnje, slabosti međunarodnog poretka i zabrinjavajući trend slabljenja normi i institucija. Takve ocjene, u kontekstu kriza i regionalnih napetosti, dodatno naglašavaju potrebu unutrašnje stabilnosti BiH.
Osim sigurnosnih pitanja, rasprave su bile usmjerene i na energetsku sigurnost i prometnu povezanost. Na okruglom stolu u organizaciji Vlade Republike Hrvatske Krišto je istaknula značaj diversifikacije energetskih izvora, posebno projekta Južne plinske interkonekcije, koji je ocijenila strateškim infrastrukturnim projektom za Bosnu i Hercegovinu.
Krišto ja kazala da je tokom konferencije na marginama održala i niz bilateralnih razgovora i susreta u kojima je jasno sam naglasila važnost rješavanja pitanja koja opterećuju sve u Bosni i Hercegovini, a prije svega pitanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prenosi Fena.
"U vremenu ispred nas nas, fokus će biti na rješavanju tog pitanja kao i na ispunjavanju preostalih uvjeta i obveza na našem EU putu i naravno time bi pokazali našu odgovornost za daljnji napredak Bosne i Hercegovine. Vjerujem kako je ovo interes svih naroda i građana, da zajedničkim radom i odgovornošću, kroz dijalog možemo ostvariti sve ciljeve", izjavila je Krišto.
Posebnu pažnju izazvao je njen susret s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, koji se u Minhenu obratio na panelu o ulozi SAD-a u savremenom međunarodnom poretku. Krišto je susret opisala kao srdačan, ističući važnost kontinuirane podrške SAD-a Bosni i Hercegovini na euroatlantskom putu i snažne saradnje s institucijama EU.
Alex Kraus/Bloomberg
Rubio je u obraćanju naglasio zajedničke sigurnosne i kulturne veze SAD-a i Zapadne Evrope, ali i upozorio na „snage koje vode ka civilizacijskom nestajanju“, poručivši da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Njegove izjave uslijedile su dan nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz upozorio na novu eru politike velikih sila i potrebu jačanja evropske bezbjednosti i nezavisnosti.
Strepnja zbog mogućeg produbljivanja jaza između SAD-a i EU
U Minhenu se ove godine, uz zvanične poruke o partnerstvu i saradnji, snažno osjetila i doza strepnje zbog mogućeg produbljivanja jaza između SAD-a i Evropske unije. Kako je Bloomberg Adrija ranije objavila, odluka američkog potpredsjednika JD Vancea da preskoči ovogodišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju prihvaćena je s olakšanjem među Evropljanima.
Istovremeno, izjave Marca Rubija bile su najiščekivanije tokom ovogodišnje trodnevne konferencije, dok su svjetski lideri željeli da čuju da li će ponoviti Vanceov ton ili pokušati da ga ublaži. Publika je po završetku snažno aplaudirala.
"Gospodine sekretaru, nisam siguran da ste čuli uzdah olakšanja koji se prolomio ovom salom dok smo slušali ono što bih ja protumačio kao poruku uvjeravanja u partnerstvo", rekao mu je Wolfgang Ischinger, predsjedavajući Minhenske konferencije.
Podsjetimo da Vance nije birao kritike upućene Evropljanima, a u međuvremenu nije manjkalo ni udara od SAD-a kao što su američke carine na evropskom putu, insistiranje na barem pet posto BDP-a izdvajanja za odbranu, prijetnji da će silom uzeti Grenland, te podrške opozicionim krajnje desničarskim strankama. Ne treba zaboraviti ni novu Strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a, u kojoj se Evropa predstavlja kao kontinent kojem prijeti "civilizacijski pad". Iz svih pobrojanih razloga, mnogi evropski političari i analitičari već mjesecima strahuju da je transatlantski savez, prevashodno oličen u NATO-u, pred raspadom.
Među evropskim političarima koji otvoreno upozoravaju na rizik slabljenja Evrope i transatlantskog partnerstva je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. On insistira da Evropa mora izaći iz uloge pasivnog posmatrača globalnih procesa i preuzeti aktivniju ulogu.
Ipak, izjava Marca Rubija na konferenciji, prema ocjenama učesnika konferencije, doprinijela je smirivanju napetosti, što je izazvalo aplauz publike.
Minhenska sigurnosna konferencija počela je 13., a traje do 15. februara.
- Tekst je nastao uz pomoć Nenada Radičevića.
.webp){kind=icon}
