Sedmicu smo započeli analizom tima analitičara Bloomberg Adrije u kojoj su naveli da su plate u Adria regionu rasle najbržim tempom u posljednjih deset godina, čemu su doprinijele strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ekonomisti predviđaju nastavak trenda rasta plata upravo zbog nedostatka radnika.
Posljedice usporavanja ekonomije Njemačke i pada maloprodaje u eurozoni već odavno se osjete i u industrijskoj proizvodnji u BiH. Posljednja vijest koja je potvrdila koliko zapravo ekonomija BiH zavisi od Evropske unije jeste i zatvaranje pogona kompanije Alma Ras u Bosanskom Petrovcu. Kako su saopćili iz kompanije, upravo je manja potražnja iz Zapadne Evrope doprinijela ovakvoj odluci zbog koje su 52 radnika ostala bez posla.
Reforma i privatizacija kompanija u državnom vlasništvu mora se ubrzati, navodi se u pismu veleposlanika i specijalnog predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera i američkog ambasadora Michaela Murphyja upućenom premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću. U pismu se navodi da bi FBiH trebala dati prioritet uspostavi zakonskih okvira koji će omogućiti javno-privatno partnerstvo i koncesije, te potaknuti privatna ulaganja. Također, BiH treba uskladiti zakonske okvire s međunarodnim standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
A ukoliko dođe do novih ulaganja i dolaska novih kompanija u BiH, jedan problem kojim se neće morati pretjerano baviti jeste pronalazak poslovnog prostora s obzirom na to da je ponuda zadovoljavajuća, a cijene nisu rasle kao kod stambenih nekretnina.
Iako BiH bilježi kontinuiran rast broja turista, bosanskohercegovački aerodromi ne prate ovaj trend. Od aprila ove godine Aerodrom Sarajevo bilježi pad broja putnika i operacija, a jedina nada da bi ove brojke mogle krenuti prema rastućem trendu jeste uspostavljanje baze novih aviokompanija koje Vlada KS nastoji privući subvencijama. Situacija nije puno bolja ni na Tuzlanskom aerodromu, koji se ovaj mjesec suočava s odlaskom aviokompanije WizzAir, međutim, kako navode, u toku su pregovori s dvjema aviokompanijama koje bi mogle popuniti prazninu nastalu redukcijom letova ove kompanije. Tračak nade za Banjalučki aerodrom je moguća uspostava linije za Istanbul s ovog aerodroma. U intervjuu za Bloomberg Adriju Harun Basturk, viši potpredsjednik za prodaju u Evropi iz Turkish Airlinesa, kazao je da su održani pregovori, ali da do uspostave linije neće doći tako brzo.
Osiguravajuće kuće zadovoljno trljaju ruke, u prvoj polovini ove godine ostvarile su premiju od 488,7 miliona KM, što je za skoro 10 posto više od premije u istom periodu prošle godine.
Entiteti u BiH ne prestaju da se zadužuju na berzi. Tako se u ovoj sedmici FBiH zadužila za 40 miliona KM, a Republika Srpska za 130 miliona KM. Do kraja mjeseca FBiH planira zaduženje za još 40 miliona KM. Prve zelene odnosno ESG obveznice na tržištu BiH planira emitirati Naša banka iz Banje Luke, čime bi bila prva finansijska institucija u regiji koja je na taj način na lokalnoj berzi prikupila sredstva.
Ulaskom u jesen i zimu postavlja se i pitanje da li će ova godina biti energetski stabilnija u odnosu na prošlu. Stručnjaci navode da do kraja godine možemo očekivati i blagi rast cijena, pogotovo uvoznih energenata, kao što su gas i nafta, ali isto tako i stabilizaciju. S ciljem osiguranja energetske stabilnosti, Turska i Izrael razgovaraju o mogućnosti izvoza plina za Evropu preko Turske iz mediteranskog polja u blizini Pojasa Gaze. S druge strane, Putin se nada skorom dogovoru s Turskom o uspostavi centra za trgovinu prirodnim plinom. Poduhvat će biti u obliku elektroničke trgovačke platforme, a ne fizičkog objekta za skladištenje velikih količina ruskog goriva.
Pred Summit G20, koji se održava u subotu 9. septembra, a na kojem će centralna tema biti ruska invazija na Ukrajinu, američki sekretar Antony Blinken posjetio je i Ukrajinu i to u trenutku obračuna Volodimira Zelenskog s korupcijom. Naime, Zelenski je početkom sedmice smijenio Oleksija Reznikova kao ministra odbrane zemlje nakon optužbi za korupciju u vojnoj nabavi. I dok ukrajinska vojska ostvaruje uspjehe u svojoj višemjesečnoj vojnoj akciji, sve se više nameće pitanje šta će biti s ekonomijom ove zemlje jednom kad rat završi, s obzirom na to da procjene pokazuju da se većina onih koji su napustili zemlju vjerovatno nikada neće vratiti, što može potkopati ekonomiju čiji su izvoz i infrastruktura oštećeni invazijom.
.webp){kind=icon}
