.webp){kind=icon}
Strukturalne promjene na tržištu rada i veća pregovaračka moć radnika doprinijele su najbržem rastu prosječnih bruto plata u Adria regiji u posljednjih barem 10 godina. Prema projekcijama, očekuje se da će nominalni rast bruto plata još neko vrijeme ostati u niskom dvocifrenom području, dok bi se usporavanje stopa rasta na jednocifreni nivo moglo dogoditi u 2024. godini.
Gostujući u programu Bloomberg Adrije, makroekonomista i dekan na SSST-u u Sarajevu Faruk Hadžić kazao je kako je zapravo ovaj rast bio posve opravdan, a uslovljen snažnim rastom produktivnosti.
Bloomberg Adria
Komentarišući zaposlenost u zemljama Adria Regije, koja se čini izuzetno niskom, prema analizi analitičkog tima BBA, Hadžić je objasnio kako to utječe na pregovaračku moć poslodavaca.
"Prije možda pet ili šest godina i u Bosni i Hercegovini radnici nisu baš imali toliku pregovaračku moć. Međutim, ovi efekti emigracije, odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine, a posebno je to izraženo do do 2020. godine, do dolaska pandemije kovida, ustvari su doveli do toga da mi danas u Bosni i Hercegovini imamo jednu vrlo interesantnu situaciju, negdje 380 hiljada nezaposlenih", kazao je.
Međutim, u stvarnosti vi vrlo teško možete naći radnika, jer ta zaposlenost ne odgovara stvarnom stanju na terenu, dodao je.
"I radnici su danas možda u puno boljem položaju da pregovaraju o svojim platama s poslodavcima, dakle, pored ovog sada efekta inflacije, oni mogu dobiti nešto veću platu, upravo zato što nema dovoljno radnika na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Dakle, ako pitate poslodavce, oni će vam reći da im u ovom trenutku treba barem trideset hiljada radnika dovesti iz inostranstva, jer ne mogu naći te profile radnika na tržištu Bosne i Hercegovine. Ono što je Hadžić zaključio, a što neće ići u korist poslodavcima, jeste da kada inflacija bude toliko usporila, pa se na kraju i zaustavila, radnici će i dalje moći očekivati veće plate upravo zbog nedostatka radnika na tržištu Bosne i Hercegovine", izjavio je on.
