Glavni grad Brazila rano u ponedjeljak oporavljao se od pobune hiljada pristaša bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, koji su upali u najviše vladine institucije ove zemlje, ostavljajući trag razaranja i testirajući vodstvo Luiza Inacia Lule da Silve samo sedmicu nakon što je preuzeo dužnost.
Demonstranti su u nedjelju opljačkali Kongres, predsjedničku palaču i Vrhovni sud u Braziliji u nadi da će izazvati vojnu intervenciju. Sigurnosnim snagama su bili potrebni sati da ponovo preuzmu kontrolu nad glavnim vladinim zgradama. Stotine ljudi je uhapšeno tokom noći, ali hiljade Bolsonarovih pristaša ostalo je na tom području.
Lula, koji je bio u posjeti gradu uništenom kišom u državi Sao Paulo, kasno se vratio u glavni grad kako bi proučio situaciju. Proglasio je saveznu intervenciju za sigurnost saveznog okruga, što će Kongres vjerovatno potvrditi tokom vanredne sjednice u ponedjeljak ujutro. U pokazivanju snage, vjerovatno će se sastati sa čelnicima Kongresa i Vrhovnog suda, kao i guvernerima država za koje se očekuje da će doletjeti u Braziliju.
"Ne postoji presedan za ovo u historiji naše zemlje", rekao je Lula u televizijskim komentarima, obećavajući da će procesuirati pobunjenike. "Saznat ćemo ko to finansijski podržava''.
U ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, sudac najvišeg suda Alexadre de Moraes naredio je da se guverner saveznog okruga Ibaneis Rocha ukloni s dužnosti na 90 dana dok se istražuje njegova odgovornost za kršenje sigurnosti. Moraes je također policiji dao 24 sata da raspusti Bolsonarove pristaše koji su kampirali ispred vojnih štabova širom zemlje otkako je konzervativni vođa izgubio od Lule malom razlikom u drugom krugu izbora 30. oktobra.
Činovi vandalizma
Demonstranti su bili ogrnuti brazilskim zastavama i nosili su žuti nacionalni dres koji se povezuje s konzervativnom politikom kada su u nedjelju poslijepodne preplavili glavne vladine zgrade u zemlji u događaju sličnom invaziji na američki Kapitol 6. januara 2021.
Neki su demonstranti razbili prozore i namještaj te izveli druge vandalske radnje u sjedištu vlade, dok su drugi snimali videosnimke i selfije. Ministar komunikacija Paulo Pimenta rekao je da je nekoliko umjetnina oštećeno.
Predsjednik Joe Biden nazvao je napad "nečuvenim", dok su čelnici diljem Latinske Amerike i Evrope brzo obećali solidarnost s Lulom. Na Twitteru je čileanski predsjednik Gabriel Boric okarakterizirao napade kao napade "bez presedana", dok je predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao članice Organizacije američkih država da se okupe i primijene demokratsku povelju.
Šta Bloomberg Economics kaže
''Tržišta i ekonomija vjerovatno neće ostati neoštećeni. Jednostavan model Bloomberg Economicsa sugerira da bi skok političke neizvjesnosti otprilike na nivoe s vrhunca iz aprila 2017. mogao oslabiti real za 1,8 posto, gurnuti cijene dionica naniže za tri posto i smanjiti ekonomsku aktivnost iz januara za oko 0,7 postotnih bodova'', rekla je Adriana Dupita, ekonomistica Latinske Amerike.
Nemiri u nedjelju uslijedili su nakon višemjesečnih protesta ispred vojnih objekata Bolsonarovih pristaša koji su zahtijevali intervenciju kako bi se spriječio Lulin povratak na vlast nakon drugog kruga izbora. Krajem decembra upućena je dojava o bombi u blizini aerodroma u Braziliji. Više od stotinu autobusa Bolsonarovih pristaša stiglo je u Braziliju uoči nedjeljnih protesta.
Bivši predsjednik, koji je otišao iz zemlje u SAD kako bi izbjegao učestvovanje na ceremoniji prelaza vlasti 1. januara, objavio je nekoliko sati kasnije polovično osudu događaja.
''Mirni protesti, unutar zakona, dio su demokratije. Ali uništavanje i invazije javnih zgrada kao što smo vidjeli danas, slično djelima koje je učinila ljevica 2013. i 2017, nisu unutar pravila", rekao je Bolsonaro na Twitteru.
Događaji u Brazilu također dolaze u vrijeme intenzivne političke nestabilnosti u Latinskoj Americi, regiji poznatoj po stalnoj nestabilnosti i društvenim previranjima. U Peruu je Pedro Castillo smijenjen s mjesta predsjednika i brzo zatvoren nakon što je prošlog mjeseca pokušao raspustiti Kongres. U Argentini, predsjednik Alberto Fernandez nastoji opozvati čelnika Vrhovnog suda nakon niza sukoba između vlade i pravosuđa.
Stanje pripravnosti
Lokalne vlasti diljem Brazila i velike kompanije provele su mjere za izbjegavanje novih epizoda nasilja. Državni naftni div Petroleo Brasileiro SA nadzire sigurnost u svojim rafinerijama kako bi bio siguran da nisu izložene protestima, rekao je u nedjelju Jean Paul Prates, novi glavni izvršni direktor.
Gleisi Hoffmann, predsjednica vladajuće Radničke stranke, kritizirala je vlasti u glavnom gradu jer nisu spriječile građanske nemire. Lula je rekao da će policija koja se nije suočila s demonstrantima biti krivično gonjena.
Robert Muggah, suosnivač Instituta Igarape, think tanka u Rio de Janeiru, nazvao je nerede najvažnijom prijetnjom brazilskoj demokratiji od državnog udara 1964. godine, te da će ih slaviti mnogi pripadnici brazilske krajnje desnice.
"Oni će ovo tretirati kao poziv na okupljanje za buduće poremećaje", rekao je Muggah. ''Današnja nasilna pobuna podsjetnik je da se demokratija nikada ne može uzeti zdravo za gotovo''.
Drugi stručnjaci kažu da će neredi vjerovatno naštetiti podršci krajnje desnice jer većina Brazilaca osuđuje nasilje.
Christian Lynch, politolog s Državnog univerziteta u Rio de Janeiru, rekao je da će nedjeljni događaji nanijeti nepopravljivu štetu Bolsonarovom pokretu te da će odgovor svih grana vlasti biti brz i nepopustljiv.
''To će srušiti legitimitet krajnje desnice", rekao je. "Sistem će stati na kraj svakoj toleranciji prema tim ljudima".
.webp){kind=icon}
