.webp){kind=icon}
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt nametnuo je danas izmjene Izbornog zakona BiH koje, između ostalog, podrazumijevaju skeniranje glasačkih listića i identifikaciju birača putem biometrijskih podataka. Međutim, ovo će biti samo na određenim biračkim mjestima na oktobarskim lokalnim izborima, poručio je visoki predstavnik. Istovremeno, u Republici Srpskoj se priprema reakcija na nametanje zakona i vanredno zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
Schmidt je u obraćanju javnosti u utorak poslijepodne istakao da čini ono što je trebalo biti urađeno prije mnogo godina i što se u demokratiji podrazumijeva, a to je garancija slobodnih i poštenih izbora za sve građane.
S tim u vezi, rekao je da objavljuje odluku o Izbornom zakonu, ističući da je donosi u skladu s njegovim nadležnostima.
"Izabrani predstavnici su obavili mnogo posla, donesen je veliki broj zakona. Nažalost, nije došlo do sporazuma u vezi s Izbornim zakonom", rekao je Schmidt.
Podvukao je da se obraća građanima i da im poručuje da nema diskriminacije, kao i da je on garant postojanja Republike Srpske i Federacije BiH.
"Mi moramo ići dalje i bio bih srećniji da smo mogli naći mogućnost da se dođe do izmjene Izbornog zakona od Parlamenta BiH. Ljudi moraju da budu sigurni da će njihov glas biti prebrojan onako kako je dat", kazao je.
Podsjetio je da je ranije pozivao političare da se dogovore o Izbornom zakonu, ali kako do toga nije došlo, odlučio je da reaguje.
"Meni je žao što ja to moram uraditi. Donosim paket integriteta i činim BiH sposobnom da krene u evropske integracije. Želim omogućiti tehničke mogućnosti za poštene izbore. Odabir izbornog sistema pripada izabranim predstavnicima. Da bi izborni sistem imao suštinu, potrebno je uzeti u obzir pitanje integriteta. Moja odluka stupa na snagu objavom na sajtu OHR-a", kazao je Schmidt.
Fena
Dodao je da se izmjene temelje na preporukama OSCE-a i drugih organizacija i da se radi o tome da se osigura ispravno davanje glasa, tehnička unapređenja. "Govorimo o skenerima za listiće, identifikaciju birača putem biometrijskih podataka i da oni koji glasaju glasaju samo jednom. Nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima, nego na ograničenom broju. Ne radi se o elektronskom glasanju, biće papirni listić i on će se elektronski skenirati i biće prebrojan, tako ćemo onemogućiti bilo kakvu promjenu listića", naveo je.
Dodao je da se izmjene odnose i na profesionalizaciju biračkih odbora, kao i da se uvode nova pravila za izbornu kampanju. "Ostaće vremena oko tri sedmice da parlamenti izvrše promjene, znam da će biti kritika od Milorada Dodika. On je u pravu kada kaže da to moraju da urade domaći akteri, ali ako ne oni, to mora neko uraditi. Ovo nije Schmidtov zakon, ovo je zakon građana BiH", poručio je.
Strane sudije
Dodao je da nijedna zemlja ne može postati članica EU ako ne prihvati standarde EU te da uslove postavlja EU, a ne lokalni političari.
"Neki misle da, ako se ide putem EU, mora se osloboditi međunarodne zajednice. Moram ih razočarati. Da, jednog dana kada BiH bude dio EU, moj mandat će biti ispunjen. Međutim, kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, moramo pogledati evropske sporazume u kojima piše da, ako na nacionalnom nivou ne ispunite uslove, Evropski sud u Luksemburgu će dati naloge i to se odnosi na sve države članice. Međunarodni suci će ostati", naglasio je Schmidt.
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske
Ranije danas objavljeno je da je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić sazvao sjednicu Kolegijuma Narodne skupštine za sutra, s početkom u 10 časova, kako bi se utvrdio prijedlog dnevnog reda i termin održavanja posebne sjednice Narodne skupštine.
Nisu saopšteni detalji i razlog, odnosno tema posebne sjednice. Naknadno je Stevandić za medije u RS rekao da bi na narednoj sjednici parlamenta trebalo da, između ostalog, bude zauzet stav o atacima na Ustav Republike Srpske i njenu imovinu, ali i o bezbjednosnoj situaciji u svijetu.
Milorad Dodik (Srna)
Komentarišući najavu Schmidta o mogućnosti nametanja Izbornog zakona BiH, Dodik je rekao da, ako prođe ovo nametanje, Schmidt tu neće stati i nametnuće i zakon o imovini, što je nedopustivo.
"Schmidt nema ništa ni sa imovinom ni sa izbornim procesom, to je vlasništvo naroda koji žive u BiH. Ako krenete na to, onda mi moramo preduzeti mjere, a mi smo rekli koje ćemo mjere preduzeti", poručio je Dodik. Ranije je rekao da to znači da će Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon po kojem će sprovoditi izbore.
Podsjećamo, visoki predstavnik je u decembru poručio da političke partije, odnosno Parlament BiH, moraju da donesu izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao integritet izbornog procesa, sugerišući da će, u suprotnom, on nametnuti zakonsko rješenje.
Kao neophodne izmjene je naveo uvođenje elektronskog prebrojavanja glasova, identifikaciju birača putem otiska prsta, unapređenje lanca nadzora glasanja, prije, za vrijeme i poslije izbora, novi način izbora biračkih odbora, veću transparentnost brojanja glasova, pitanje uvođenja videonadzora na biračkim mjestima.
On je tada istakao da za svoje djelovanje ima podršku Evropske komisije i ostalih relevantnih organizacija poput OSCE-a, Venecijanske komisije i nevladinih organizacija u BiH.
