Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 6. oktobra. Na izborima će se birati načelnici općina, gradonačelnici pojedinih gradova, kao i općinska i gradska vijeća.
Prema procjenama Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, provedba izbora koštat će 9,7 miliona eura.
Nije nepoznanica da se za izbore izdvajaju ogromna sredstva od kojih obični građani nemaju puno koristi. Često uloženi novac ne opravdava ono što dolazi ili ostaje. Zloupotreba javnih resursa kod izbornih kampanja tema je koja se proteže u javnosti pred svake izbore. Svaka gradska i općinska vlast kroz budžet izdvaja određeni dio sredstava, koji se na kraju treba trošiti na naknade općinskih izbornih komisija, kancelarijski materijal, a najveći dio sredstava bi se trebao izdvajati i izdvaja se za finansiranje biračkih odbora, a nije da se nije dešavalo da se isti novac troši za direktne promocije stranaka.
Transparency International u BiH (TI BiH) je u posljednja dva mjeseca podnio 90 prijava vezanih za kršenje izbornog zakonodavstva. CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM, koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, dok i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratna davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM prema podacima TI BiH.
Rebalans budžeta u jeku izborne kampanje
Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije, ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se "isplaćuju iz stavki planiranih budžetom", tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi.
Transparency je već ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore, a najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku, kao i na podjelu "kartica prijateljstva" za penzionere i besplatnih placeva za mlade od gradonačelnika Banje Luke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM, što je već viđeno pred Opće izbore 2022. godine.
TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona KM.
Vlada FBiH
Nastavljena je i praksa funkcionerske kampanje, a posmatrači TI BiH ispratili su u protekla dva mjeseca 350 događaja u organizaciji javnih institucija.
Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana nastave 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje. Također, zabilježena su i 72 slučaja povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjer preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.
Tu je i 14 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korištenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjere gradonačelnika Gradiške i Konjica, koji videospotovima i drugim oblicima kampanje promovišu uspjehe dosadašnje gradske administracije.
TI BiH već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene, ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate.
Ono što je pozitivno pomenuti jeste povećano interesovanja građana za izborni proces, a TI BiH je samo putem aplikacije Reflektor primio 878 prijava građana vezanih za pokušaje uspostave političke kontrole nad biračkim odborima, preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava.
3.400.204 birača
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za ove izbore ovjerila liste 296 političkih subjekata, od čega je 110 političkih partija, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet listi nezavisnih kandidata. Dvije prijave su u potpunosti odbijene zbog neuklanjanja nepravilnosti, a četiri djelimično. Prvi put je elektronskim žrijebanjem utvrđen redoslijed političkih subjekata na biračkim listićima.
Prema podacima CIK-a u Centralni birački spisak upisana su 3.400.204 birača koji imaju pravo glasa na ovim izborima.
Ove izbore prati i rekordno mali broj prijavljenih političkih subjekata. U poređenju sa 2020. godinom, ukupan broj političkih subjekata tada je bio čak 543, a izborni ciklus prije toga 2016. godine 451. Ranije su iz Koalicije Pod lupom rekli kako razlog manjeg broja subjekata leži u Izmjenama Izbornog zakona, prema kojima više ne mogu trgovati biračkim mjestima.
Novina na ovim izborima je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u vidu pilot-projekata. Vlada Sjedinjenih Američkih Država uložila je 500.000 dolara kao podršku Centralnoj izbornoj komisiji u provedbi pilot-projekta primjene novih izbornih tehnologija na općinskim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru 2024. godine.
CIK BiH
Cilj je pripremiti BiH za primjenu ove tehnologije u punom obimu na općim izborima 2026. godine.
Nove izborne tehnologije prema odluci CIK-a nalazit će se na 458 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice.
Prvi pilot-projekt "Autentifikacija birača i transmisija rezultata", koji Centralna izborna komisija BiH implementira uz podršku Evropske unije, provodit će se u 165 biračkih mjesta, odnosno 11 osnovnih izbornih jedinica.
Drugi pilot-projekt odnosi se na upotrebu optičkih skenera s automatskom transmisijom rezultata, koji Centralna izborna komisija BiH provodi uz podršku USAID-a na 145 biračkih mjesta u sedam osnovnih izbornih jedinica. Treći pilot-projekt podrazumijeva identifikaciju i autoidentifikaciju birača na 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu, dok je četvrti pilot-projekt videonadzor, koji će se implementirati na 10 biračkih mjesta, odnosno pet osnovnih izbornih jedinica.
Još jedna od novina ovih izbora jeste da su se kandidati za imenovanje na dužnost predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora birali putem otvorenog javnog konkursa, a sve u cilju transparentnijeg rada. Pa je tako s tim u vezi Centralna izborna komisija BiH donijela odluku kojom će na ove pozicije biti regrutirano oko 8.900 kandidata.
Opći izbori 2025. koštat će 60,3 miliona KM
Zbog uvođenja novih tehnologija u izborni proces, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će za naredne tri godine, kako su kazali, tražiti dosta više novca iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine u odnosu na dosadašnje budžetske zahtjeve.
Po ovom zahtjevu, za 2025. godinu CIK će trebati oko 64,5 miliona KM, u 2026. godini, kada će biti održani opći izbori, tražit će oko 65,1 milion KM, a budžetski zahtjev za 2027. godinu iznosi oko 9,6 miliona KM. Ovaj novac je planiran za neposrednu potrošnju koja se odnosi na postojeću potrošnju i uvećanje plaća i naknada i tekućih kapitalnih izdataka, kao i za dodatnu potrošnju koja je vezana većinom za nabavku novih tehnologija kao što su softveri, skeniranje glasačkih listića, videonadzor na svakom biračkom mjestu.
Kada je riječ o idućoj godini, kako je rečeno na jednoj od sjednica CIK-a, dodatna potrošnja od 59 miliona KM uzrokovana je izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Pojašnjeno je da zbog kompleksnih nabavki startaju u 2025. godini, iako su Opći izbori 2026. godine, kako bi se sve moglo na vrijeme završiti.
Budžetski zahtjev za 2026. godinu iznosi oko 65,1 milion KM od čega se 4,7 miliona KM odnosi na neposrednu potrošnju, a oko 60,3 miliona KM za provedbu Općih izbora.
"Za Opće izbore je 60,3 miliona KM. Jedna od najvećih stavki, 47 miliona KM, posljedica je izmjena Izbornog zakona. Oko 40 miliona KM je za nabavku softvera za autorizaciju i unos podataka. Imamo povećanje oko 5,8 miliona KM na ugovorenim i drugim uslugama, zatim povećanje naknada predsjednicima i potpredsjednicima biračkih odbora, dodatno angažovano osoblje, edukacije", pojašnjenje je nadležne službe CIK-a.
Za 2027. godinu zahtjev je oko 9,6 miliona KM, od čega oko četiri miliona KM za neposrednu potrošnju, oko dva miliona KM je nabavka novog softvera, oko 1,5 miliona KM je nabavka opreme...
Fena
"Jasno mi je da prvi put za 2025, 2026. i 2027. godinu tražimo ogromna sredstva i razlog je upotreba novih tehnologija. Prvi put tražimo u neizbornoj godini, jer je kompleksne nabavke potrebno izvršiti ranije. Zato nabavke nismo stavili u 2026. kad su opći izbori, nego u godinu prije. Ovo je osnova da se utvrde granice za budžet. I mi ćemo se u te granice uklapati kada budemo podnosili pojedinačni budžetski zahtjev za svaku godinu", rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.
Član CIK-a Željko Bakalar dodao je da izmjene Izbornog zakona nose izazove i za CIK i za budžet, da izmjena Izbornog zakona traži da je prate finansijska sredstva, te da ona jesu enormna, ali da takva vrsta opreme zbilja košta.
Izmjene Izbornog zakona BiH nametnuo je nedavno visoki predstavnik Christian Schmidt i one se tiču integriteta izbora.
Prema riječima predsjednice CIK-a Irene Hadžiabdić, ovogodišnji izbori će biti provedeni na temelju važećeg Izbornog zakona i njegovih tehničkih izmjena, što ih je potkraj marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt.
Schmidtove odluke
Prema riječima predsjednice CIK-a, sve to znači provedbu spomenutih pilot-projekata koji će se realizirati uz pomoć inozemnih donatora, ali i dodatne obaveze za državnu izbornu komisiju, jer je ona, u skladu sa Schmidtovim odlukama, sada jedina ovlaštena za imenovanje predsjednika lokalnih biračkih odbora koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.
Schmidtovim je odlukama također zabranjeno kandidiranje osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine.
Također, u javnom je prostoru sve od dana raspisivanja izbora visoki predstavnik pod prijetnjom sankcijama zabranio potencijalnim kandidatima korištenje jezika mržnje i sprječavanje novinara u obavljanju njihovih dužnosti.
"Neće biti tolerancije prema bilo kojem sudioniku izbornog procesa koji krši zakon", najavila je Hadžiabdić.
Raspisivanje lokalnih izbora u BiH uslijedilo je u trenutku kada Republika Srpska pokušava osporiti ovlasti CIK-a te planira samostalno provesti izbore u tom entitetu, zbog čega su 19. aprila donijeli i poseban izborni zakon, iako time krše i Ustav BiH, kao i Izborni zakon na nivou države.
OHR
Narodna skupština RS to je učinila na poticaj entitetskog čelnika Milorada Dodika, nezadovoljnog nametanjima izmjena Izbornog zakona BiH za kojima je posegnuo visoki predstavnik Schmidt.
Stupanje na snagu tog entitetskog zakona je privremeno zaustavljeno jer je klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a na njega uložio veto, pa će o njegovoj ustavnosti najprije odlučivati Ustavni sud RS-a, a potom vjerovatno i Ustavni sud BiH.
Hadžiabdić je kazala kako se CIK neće baviti zakonitošću onoga što rade u RS-u i rukovodit će se zakonima na nivou BiH.
Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava - ODIHR je otvorio izbornu posmatračku misiju za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Misija se sastoji od osnovnog tima koji čini 11 međunarodnih stručnjaka sa sjedištem u Sarajevu. Uz osnovni tim bit će i 20 dugoročno angažiranih posmatrača koji će biti raspoređeni na području cijele države.
ODIHR će kratkoročno angažirati i 300 dodatnih posmatrača, koji će stići u BiH nekoliko dana prije održavanja izbora.
Šefica izborne posmatračke misije ODIHR-a Corien Jonker na konferenciji za novinare je kazala da će posmatrači pažljivo nadzirati sve ključne aspekte izbora, uključujući kampanju i aktivnosti offline te online, na društvenim mrežama, rad izborne administracije na svim nivoima, izborno zakonodavstvo i njegovu provedbu, poštovanje osnovnih sloboda, rad javnih i privatnih medija te rješavanja sporova vezanih za izbore. Posmatrači će također ocijeniti provedbu prethodnih preporuka ODIHR-a.
Zvanična izborna kampanja počinje 6. septembra, trajat će 10 dana, dok će izborna šutnja početi 5. oktobra u 7 sati ujutro i trajat će do dana izbora u 19 sati.
.webp){kind=icon}
